Primjena Akta o digitalnim uslugama u crnogorskom pravnom sistemu će biti dug i kompleksan proces, zbog ograničenih administrativnih kapaciteta i neophodnih izmjena nekoliko zakona, tvrde sagovornici BIRN-a.

Kao dio šireg zakonodavnog paketa Evropske unije o digitalnim tržištima, Evropski parlament je 14. septembra 2022. godine usvojio Akt o digitalnim uslugama (DSA – Digital Service Act), dok je puna primjena uredbe na teritoriji država članica počela 17. februara 2024. godine.

Tim Aktom se, između ostalog, uvodi zaštita korisnika od štetnog sadržaja u online prostoru, zabranjuje targetiranje maloljetnika u oglašavanju, povećava transparentnost algoritama i omogućava efikasna prijava lažnih vijesti na internetu.

Crna Gora je 16. decembra 2024. godine privremeno zatvorila tri pregovaračka poglavlja, uključujući poglavlje 10 – informatičko društvo i mediji, ali se u izvještaju Evropske komisije o napretku za 2024. godinu navodi da država mora unaprijediti usklađenost sa DSA i Aktom o digitalnom tržištu (DMA – Digital Markets Act) kako bi se obezbijedila predvidivost za poslovanje.

Akcionim planom za ispunjenje preporuka iz izvještaja EK, koji je Vlada usvojila 13. februara, radna grupa za usaglašavanje sa pravnom tekovinom EU trebala je da bude formirana do kraja marta, dok bi nacrt zakona o elektronskoj trgovini u skladu sa DSA trebao da bude pripremljen do kraja godine.

Iz Ministarstva kulture i medija kazali su BIRN-u da pripremaju tabelu usklađenosti koje je potrebno prenijeti u domaće zakonodavstvo.

“Vjerujemo da će taj proces biti završen do kraja maja, da bismo u junu formirali multisektorsku radnu grupu koja će pripremiti predloge izmjena i dopuna zakona, u skladu sa ovim uredbama”, kazali su iz ministarstva.

Međutim, u Agenciji za audivizuelne medijske usluge (AMU), čiji će predstavnici biti dio radne grupe, smatraju da transponovanje DSA u crnogorski pravni sistem neće biti jednostavan proces.

„Biće potrebno pažljivo prilagođavanje odredbi kako bi se obezbijedila njihova sprovodivost i usklađenost sa specifičnostima crnogorskog pravnog sistema i tržišta“, kazali su iz Agencije BIRN-u.

„S obzirom na kompleksnost DSA i potrebe prilagođavanja nacionalnim uslovima, u ovom trenutku nije moguće precizno predvidjeti rokove za njegovo potpuno transponovanje“.

Borba protiv širenja nezakonitih i štetnih sadržaja na internetu

Akt o digitalnim uslugama (DSA) predstavlja pokušaj EU da kreira sigurnije digitalno okruženje za sve korisnike i jedan je od načina borbe protiv širenja nezakonitih i štetnih sadržaja na internetu. Tim aktom se, između ostalog, uvode novi mehanizmi koji korisnicima omogućavaju označavanje nezakonitog sadržaja na internetu, dok se prilikom oglašavanja zabranjuje ciljanje ranjivih kategorija ljudi, uključujući djecu, na osnovu njihovih aktivnosti na mreži.

Uvede se pravila za praćenje prodavaca na internet stranicama za kupoprodaju radi izgradnje povjerenja i lakšeg otkrivanja prevaranata, dok korisnici imaju pravo na podnošenje pritužbi internet platformi ili traženje naknade štete zbog kršenja pravila.

Članicama EU omogućeno je da zatraže uklanjanje ilegalnog sadržaja, dok za kršenje DSA tehnološke kompanije rizikuju novčane kazne u vrijednosti i do 6 odsto prihoda.

Snežana Nikčević iz NVO 35mm pojašnjava da DSA uvodi jasna pravila kako digitalne platforme treba da postupaju kad se na njima pojavi nezakoniti sadržaj.

„Velike platforme, obavezne su da prepoznaju i smanjuju rizike koje nezakoniti sadržaji nose po društvo. Korisnici će imati uvid u to kako funkcionišu algoritmi, zašto im se prikazuje određeni sadržaj ili oglas kao i mogućnost da isključe personalizaciju ako to žele“, kazala je Nikčević za BIRN.

„Korisnicima se garantuje da nezakonit sadržaj mogu prijaviti kroz jednostavan mehanizam. Da znaju šta se desilo sa njihovom prijavom i da imaju mogućnost žalbe.“

Ona je naglasila da DSA ne ulazi u kontrolu sadržaja već uređuje kako se tim sadržajem upravlja kako bi digitalni prostor bio sigurniji, a prava korisnika bolje zaštićena.

U posljednjem izvještaju o napretku EK je pozvala Crnu Goru da uloži dodatne napore u suzbijanju stranog miješanja i manipulacije informacijama, uključujući dezinformacije.

Iz Agencije za audiviozuelne medije navode da bi implementacija DSA za državu i nadležne institucije značila jačanje regulatornih kapaciteta, veću odgovornost velikih digitalnih platformi i obezbjeđivanje transparentne komunikacije između platformi, korisnika i institucija.

„I za pravna lica, posebno one koje pružaju usluge posredovanja u digitalnom prostoru, DSA bi donio jasnija pravila o moderaciji sadržaja, odgovornosti za nezakonit sadržaj, kao i obavezu uspostavljanja mehanizama za brzu i efikasnu reakciju na prijave korisnika“, naveli su iz AMU.

Iz Agencije za zaštitu ličnih podataka (AZLP) ukazuju da je DSA posebno značajan kod zaštite privatnosti i ličnih podataka jer u oglašavanju zabranjuje targetiranje osjetljivih kategorija korisnika kao što su maloljetnici.

„Pravo na informisanje obavezuje velike platforme da otkriju način na koji funkcionišu njihovi algoritmi, čime građani dobijaju bolji uvid u to kako se filtriraju i plasiraju informacije“, naveli su iz AZLP.

Oni ističu da bi AZLP mogla imati ključnu ulogu u nadzoru nad obradom podataka od strane online platformi i davanju mišljenja i smjernica o zakonitosti ciljanja i profilisanja korisnika.

„Uloga AZLP u oblasti zaštite podataka bila bi potencijalno preventivna. Kontrolisali bi da li platforme obrađuju podatke u skladu sa zakonom, dok bi se u oblasti slobodnog pristupa informacijama mogla tražiti veća transparentnost algoritama, izvještaja o moderaciji sadržaja i obavještavanja korisnika“, kazali su iz AZLP.

Kadrovska ograničenja mogu biti problem

Snežana Nikčević iz NVO 35 mm smatra da je sprovođenje DSA i DMA kompleksan proces, pojašnjavajući  da su u ovom trenutku ograničeni kapaciteti u svakom sektoru.

„Treba uzeti u obzir i političku nestabilnost i stalne promjene na raznim nivoima donošenja odluka koje usporavaju veliki broj procesa što je posebno značajno u digitalnoj sferi gdje se stvari mijenjaju svakodnevno. Kada govorimo o ova dva akta govorimo o suštinskim promjenama u načinu funkcionisanja digitalnih usluga, ne o pukom zadovoljavanju forme“, tvrdi Nikčević.

U Vladinom akcionom planu o sprovođenju preporuka EK upozorava se na neusaglašenost koordinacije u dijelu transponovanja DMA i DSA u nacionalno zakonodavstvo i ističe da je potrebno definisati nosioca aktivnosti. U tom dokumentu navodi se da je evidentan nedostatak administrativnih kapaciteta za sprovođenje DSA i DMA.

Iz Ministarstva kulture i medija navode da je ključno pitanje koje treba riješiti nadzor, odnosno saradnja nadzornih organa ako se radi o više njih. Oni pojašnjavaju da je riječ o vrlo kompleksnom zadatku jer su zakoni koji pokrivaju neka od pitanja iz DSA zakoni o elektronskoj trgovini, elektronskim komunikacijama, audiovizuelnim medijskim uslugama, zaštiti potrošača, zaštiti podataka o ličnosti, informacionoj bezbjednosti…

„Regulatorna tijela koja moraju efikasno sarađivati prilikom primjene DSA su AMU, AZLP, Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, Agencija za zaštitu konkurencije Agencija za sajber bezbjednost i Savjet za zaštitu potrošača“, navode iz ministarstva.

Iz tog Vladinog resora su naglasili i da je u domaće zakonodavstvo neophodno prenijeti
Evropski akt o slobodi medija usvojen 11. aprila kao i norme iz Uredbe o vještačkoj inteligenciji koje se odnose na označavanje korištenja sistema i odgovornost za programske sadržaje u vezi sa sistemima vještačke inteligencije.

U Agenciji za audivizuelne medijske usluge smatraju da bi, zbog ogromne razlike u veličini crnogorskog i tržišta EU, kao nadnacionalnog karaktera DSA, trebalo razmišljati o jačanju sprovođenja postojećih zakonskih regulatornih normi i unapređivanju samoregulatornih mehanizama, ali i raditi na modernizaciji zakonskog okvira.

„Posebno je važno u narednom periodu jasno definisati koje će institucije biti nadležne za sprovođenje pojedinih segmenata DSA, koje će obaveze imati i uspostaviti efikasnu mrežu institucija sa jasno određenim koordinacionim mehanizmima“, kazali su iz AMU.