Mjere nezakonitog nadzora koje je sprovodio državni aparat u Crnoj Gori i dalje nijesu dobile sudski epilog, a institucije koje treba da rasvijetle te slučajeve nisu reformisane.

To je poručeno sa današnje panel diskusije “Mjere nadzora i cenzura u digitalnom prostoru”, zasnovane na istraživanju Balkanske istraživačke mreže (BIRN) o pristupu otvorenim podacima u zemljama Zapadnog Balkana. Istraživanje se bavi izazovima poput cenzure, curenja informacija, kršenja prava na privatnost, neadekvatnog odgovora institucija na sajber napade i nedosljedne primjene relevantnih politika, koji ozbiljno usporavaju napredak u ovoj oblasti.

Bivši predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović podsjetio je da su sudovima i tužilaštvu vođeni procesi zbog nezakonitih mjera tajnog nadzora, ali da još nema presuda.

„Dan danas nemamo krajnje odluke… Imamo namjeru da se, makar što je segment izvršne vlasti, to dovede do kraja. Sada su na redu sudske institucije. Džabe smo krečili ako se ljudi ne osude… Neki ljudi koji imaju veze sa portalom Udar vraćani su na slična radna mjesta“, rekao je Abazović.

Uoči parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, pokrenut je portal Udar na kome su objavljivani članci koji su diskreditovali predstavnike tadašnje opozicije, građanske aktiviste, sveštenike i novinare, označavajući ih kao saradnike stranih obavještajnih službi, izdajnike i članove organizovanog kriminala.

Nadležni nisu uspjeli da utvrde ko je stajao iza Udara, dok su neke od ličnosti koje su diskreditovane na tom portalu dobile obeštećenja zbog povrede prava na čast, ugled i dostojanstvo.

Abazović je kazao da su agenti ANB-a imali naredbu od direktora Dejana Peruničića da nadziru političke protivnike.

„ANB treba da zaštiti nacionalni interes, a to ne može biti ako su se pratili ljudi iz javnog života koji rade svoj posao… Selekcija agenata pri zapošljavanju vršila se na način da je jedan doktor izdavao lažne ljekarske izvještaje za one kandidate koje je vrh službe smatrao nepodobnim, kako ne bi mogli dobiti posao“, kazao je Abazović.

Pred Višim sudom u Podgorici sudi se bivšem direktoru Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Dejanu Peruničiću zbog zloupotrebe službenog položaja i nezakonitog prisluškivanja i praćenja brojnih ličnosti iz javnog života Crne Gore.

On je suprotno Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i bez odobrenja predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore ili sudije koji ga zamjenjuje, nepoznatim službenicima Agencije izdavao usmene naloge za primjenu nadzora nad elektronskim komunikacijama za brojeve telefona 50 fizičkih lica, jedne političke partije, više privrednih društava i jedne vjerske zajednice.

Novinar Petar Komnenić je kazao da bivšeg direktora ANB-a Dejana Peruničića „doživljava kao piona u cijeloj priči“. U optužnici protiv Peruničića navodi se da je ANB pratila Komnenića.

„Ti ljudi nijesu sigurno radili za privatnu arhivu. Neophodno je utvrditi po čijem nalogu su to uradili“, rekao je Komnenić.

On je upozorio da i nova vlast nastavlja sa političkim uticajem na rad Agencije, podsjećajući da je na čelo ANB imenovan Ivica Janović iako nema radnog iskustva u sektoru bezbjednosti. On je upozorio da je Janović u kumovskim odnosima sa Brankom Krvavcem, šefom kabineta premijera Milojka Spajića.

“Njihova namjera je da kroz ove aparatčike, agente, oficire službe, rade isto ono što su radili njihovi prethodnici. Ili, još gora varijanta, da su oni amateri i misle da ljudi koji su do juče upravljali hostelom mogu da upravljaju službom koja je stasavala 30 godina. Da na kraju mi imamo premijera koji misli da preko ovakvih ljudi kontroliše službu, a da tu službu zapravo vode neki drugi ljudi, što je vrlo opasan aspekt cijele priče”, rekao je Komnenić.

Zamjenica zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore Mirjana Radović je navela da je odgovor institucija zajednički imenitelj svih primjera nezakonitog nadzora. Ona je ukazala da promjene u institucijama nijesu bile dovoljno brze, ali da ima dovoljno pojedinaca koji dobro rade svoj posao.

„Moramo da vidimo kako zajednički da prevaziđemo ove situacije, a to možemo uraditi jedino ako institucije bezbjedno, efikasno i transparentno rade svoj posao“, navela je ona.

Advokat Veselin Radulović je podsjetio na primjer iz 2007. godine kada je potpisan Sporazum o uzajamnoj saradnji kojim je Upravi policije omogućeno da po sopstvenoj procjeni pristupa i preuzima podatke u posjedu mobilnih operatera u Crnoj Gori. On je podsjetio da u tom slučaju nije utvrđena odgovornost za mjere tajnog nadzora.

„Rješenje vidim u faznom vetingu. Tu treba krenuti od ljudi koji su bili na čelu sudstva, tužilaštva i advokature“, kazao je Radulović.