Premijer Milojko Spajić u imovinskom kartonu nije prijavio vrstu i vrijednost digitalne imovine, dok Dragan Darmanović iz Ministarstva finansija posjeduje šest vrsta kriptovaluta.

Predsjednik Vlade Crne Gore, Milojko Spajić, prijavio je Agenciji za sprječavanje korupcije (ASK) da posjeduje kriptovalute, ali ponovo nije naveo njihovu vrijednost niti količinu.

U imovinskom kartonu za prošlu godinu, u dijelu koji se odnosi na pokretnu imovinu, premijer je naveo da posjeduje kriptovalute (BTC, ETH, BNB, USDT, itd.) stečene kupovinom. ​

Kao ministar finansija, Spajić je u januaru 2021. godine prijavio posjedovanje Bitcoina tržišne vrijednosti 150.000 eura, ali nije precizirao količinu.U martu iste godine, u redovnom godišnjem izvještaju, ponovo je naveo Bitcoin u vrijednosti od 150.000 eura, iako je u međuvremenu vrijednost jednog Bitcoina porasla sa skoro 30.000 na preko 57.000 američkih dolara.​

U godišnjem izvještaju iz marta 2022. godine, Spajić je prijavio posjedovanje Bitcoina, ali bez navođenja vrijednosti ili količine.U aprilu 2023. godine, u imovinskom kartonu je naveo posjedovanje "kriptovaluta (BTC, ETH, BNB, USDT, itd.)" bez informacija o vrstama, količini i vrijednosti. ​

Generalni direktor Direktorata za državni trezor u Ministarstvu finansija, Dragan Darmanović, u imovinskom kartonu za 2024. godinu naveo je vrste kriptovaluta koje posjeduje, ali ne i njihovu količinu i vrijednost.

Darmanović posjeduje kriptovalute Shiba Inu (SHIB), First Digital USD (FDUSD), TRON (TRX), IoTeX (IOTX), Binance (BNB) i APENFT.U odnosu na imovinski karton za 2023. godinu, Darmanović je prijavio da posjeduje tri nove vrste kriptovaluta.​

Analiza imovinskih kartona javnih funkcionera, koju je BIRN sproveo u decembru prošle godine, pokazala je da većina njih ne objavljuje javno dostupne podatke o vrijednosti digitalne imovine.​

Prema Zakonu o sprječavanju korupcije, javni funkcioneri su dužni dostavljati ASK-u godišnje izvještaje o prihodima i imovini.Iako član 8 Zakona definiše da imovina obuhvata i onu u elektronskom ili digitalnom obliku, član 26 ne precizira način klasifikacije digitalne imovine u izvještajima.​

U obrascima za prijavu prihoda i imovine ne postoji poseban odjeljak za digitalnu imovinu, gdje bi se navodili tip, naziv, količina i trenutna tržišna vrijednost kriptoimovine.Takođe, Zakon ne obavezuje javne funkcionere da dostave izvode iz digitalnih novčanika, što bi omogućilo utvrđivanje promjena u vrijednosti njihove imovine.​