Krvavac prepolovio vrijednost kriptovaluta

25. 03. 2025.

Šef kabineta premijera, Branko Krvavac, prijavio da posjeduje kriptovalute vrijedne 5.518 eura, ali ponovo nije naveo njihovu vrstu ni količinu

Šef kabineta premijera Branko Krvavac. Foto: Vlada Crne Gore
Šef kabineta premijera Branko Krvavac. Foto: Vlada Crne Gore

Šef kabineta premijera, Branko Krvavac, prijavio je Agenciji za sprječavanje korupcije (ASK) da posjeduje kriptovalute u vrijednosti od 5.518 eura, što je upola manje nego u prošlogodišnjem izvještaju o imovini.

U imovinskom kartonu za prošlu godinu Krvavac je naveo da je posjeduje kriptovalute vrijedne 10.185 eura, kao i da ih je stekao kupovinom. Nakon što je imenovan za šefa kabineta premijera, u izvještaju iz novembra 2023. godine, Krvavac je naveo da posjeduje kriptovalute u vrijednosti većoj od 5.500 eura.

Kao i u prethodnim izvještajima, Krvavac nije precizirao o kojim se vrstama i količini kriptovaluta radi, niti da li ih je u međuvremenu prodao ili su izgubile vrijednost u odnosu na prethodnu godinu. Šef kabineta premijera Milojka Spajića je, između ostalog, prijavio i da je prošle godine od prodaje automobila Peugeot 308, starog 11 godina, zaradio 4.500 eura.

Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, u najnovijem imovinskom kartonu nije prijavio posjedovanje digitalne imovine, iako je u martu 2024. naveo da posjeduje digitalnu imovinu. Tada je precizirao da je kupio kriptovalute, ali nije naveo njihovu vrstu niti vrijednost.

Analiza imovinskih kartona javnih funkcionera, koju je BIRN sproveo u decembru prošle godine, pokazala je da za većinu njih ne postoje javno dostupni podaci o vrijednosti digitalne imovine.

Prema Zakonu o sprječavanju korupcije, javni funkcioneri su dužni da Agenciji za sprječavanje korupcije dostavljaju godišnje izvještaje o prihodima i imovini koju posjeduju. Iako član 8 Zakona definiše da se pod imovinom podrazumijeva i ona u elektronskom ili digitalnom obliku, član 26 ne precizira na koji način se digitalna imovina treba klasifikovati u izvještajima.

U obrascima za prijavu prihoda i imovine ne postoji poseban odjeljak za digitalnu imovinu u kojem bi se navodili tip, naziv, količina i trenutna tržišna vrijednost kriptoimovine. Takođe, Zakon ne obavezuje javne funkcionere da dostave izvode iz digitalnih novčanika, čime bi se moglo utvrditi da li se vrijednost njihove imovine promijenila.

Samir Kajošević

Vezani sadržaj