Destruktivna i neprikladna gradnja na poluostrvu Sveti Stefan ugrožava njegov kulturni i prirodni integritet, tvrdi istoričarka umjetnosti i specijalistkinja za upravljanje kulturnom baštinom Višnja Kisić.

Eksperti evropske organizacije za kulturnu baštinu Europa Nostra i Instituta Evropske Investicione Banke su objavili izvještaj u kome se naglašava potreba zaštite Svetog Stefana od prekomjerne izgradnje. U izvještaju se upozorava da je Sveti Stefan prošle godine bio među sedam najugroženijih lokaliteta kulturne baštine u Evropi.

U izvještaju se naglašava potreba zaštite Svetog Stefana i parka Miločer od daljeg propadanja. Poziva se na hitan prekid nelegalne gradnje koja ugrožava njegovu kulturnu vrijednost.

Kisić, jedna od koautorki izvještaja, kazala je BIRN-u da su nalazi eksperata ukazali na brojne probleme u očuvanju kulturne baštine Svetog Stefana i parka Miločer koji ga okružuje.

„Dali smo sedam ključnih preporuka … kao što je organizovanje zvanične inspekcije od strane stručnog tima zaduženog za zaštitu kulturnih dobara, koji bi pregledao stanje i napravio detaljan izvještaj o stanju Svetog Stefana i parka Miločer. Preporučili smo i poništenje sporne odluke koja omogućava … izgradnju kondominium hotela u parku Miločer,“ rekla je Kisić.

Sveti Stefan je utvrđeno selo iz 15. vijeka izgrađeno kao kulturno i administrativno središte Paštrovića. Čini ga ostrvo od 1,2 hektara, sa kamenim kućama, trgovima, vrtovima i četiri crkve povezano niskim mostom sa kopnom blizu parka Miločer. Park uključuje letnjikovac bivše jugoslovenske kraljevske porodice Karađorđević, kao i nekoliko zgrada, dvije plaže, francuski most iz 19. veka i botaničku baštu uređenu u francuskom klasičnom stilu.

Bivše socijalističke vlasti u SFRJ su u julu 1960. godine pretvorile Sveti Stefan u moderno ljetovalište, da bi 2007. godine tadašnja Vlada Crne Gore predvođena Demokratskom partijom socijalista (DPS) poluostrvo dala u tridesetogodišnji zakup kompaniji Adriatic Properties, koju posjeduje kompanija Aman Resorts.

Kisić tvrdi da je privatizacija kulturnog blaga bila štetna za Crnu Goru.

„Adriatic Properties je modifikovao i gradio po Svetom Stefanu, što nije bilo odobreno od strane nadležnih institucija za zaštitu, tako da je bilo nezakonito,“ smatra Kisić.

Ona je podsetila da je područje parka Miločer, aktom tadašnje Vlade, suprotno važećim prostornim planovima, stvorilo osnovu za izgradnju velikog kondominium hotela i rušenje i proširenje nekih starih vila unutar parka.

„Ova vrsta destruktivne i neprikladne gradnje … ne priliči istorijskom parku od velikog značaja i ugrožava njegov kulturni i prirodni integritet. Poslednjih godina lokalna zajednica i posjetioci koji nisu gosti hotela bili su spriječeni da dođu do Svetog Stefana i plaža, što je takođe u suprotnosti sa zakonima Crne Gore i međunarodnim konvencijama koje garantuju građanima, a posebno lokalnoj zajednici, pravo na uživanje u kulturnoj baštini,“ rekla je Kisić.

Adriatic Properties i Aman Resorts su zatvorilihotele na Svetom Stefanu uoči ljetnje sezone 2021. nakon što su mještani i lokalni funkcioneri iz Budve tražili slobodan pristup plažama i tokom protesta srušili ograde. Iz kompanije Adriatic Properties tada su tvrdili da odmaralište zatvaraju jer se njihovim gostima ne može garantovati privatnost na plažama koje je kompanija zakupila.

Pred sudom u Londonu Adriatic properties je pokrenuo postupak kojim traži 100 miliona odštete zbog nepoštovanja ugovora, a Vlada je uzvratila tužbom. Uprkos najavama o mogućem dogovoru, odmaralište je zatvoreno četvrtu godinu zaredom.

Kisić smatra da je još moguće zaštititi područje Svetog Stefana, iako je pod zakupom, jer ugovor nije davao zakupcu pravo da djeluje van zakona.

„Nadležne institucije Crne Gore su i dalje odgovorne za izdavanje mjera zaštite, odobravanje građevinskih i drugih dozvola, praćenje stanja, kao i zaštitu, evaluaciju i određivanje novih kulturnih dobara. Problem je bio u tome što nadležne institucije nisu mogle da rade svoj posao jer je postojao prećutni dogovor između zakupca i tadašnjih vlasti, u kojem ni zakupac ni vlada nisu djelovali u javnom već u ličnom interesu,“ rekla je Kisić.

„Ovo sada nije slučaj. Brojni sastanci koje smo imali sa predstavnicima vlasti i institucija ulivaju nadu da će se kulturno i prirodno naslijeđe Crne Gore tretirati mnogo ozbiljnije, što je u interesu svih građana Crne Gore,“ dodala je.

Potomci poslednjeg jugoslovenskog kralja, Petra II Karađorđevića, takođe su  2021. godine pozvali Vladu Crne Gore da im vrati imovinu za koju tvrde da pripada njihovoj porodici, uključujući odmaralište Sveti Stefan.