Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije bi do decembra 2025. godine trebalo da uspostavi jedinstvenu bazu podataka o nasilju u porodici, koja će uključivati slučajeve nasilja prijavljenih policiji ili kancelarijama za socijalnu zaštitu. To je, između ostalog, predviđeno Reformskom agendom Crne Gore 2024-2027, koja je dio Plana rasta EU za Zapadni Balkan.

„U okviru usluga koje pružaju centri za socijalni rad, razvijen je poseban modul za nasilje u porodici, putem kojeg centri procesuiraju sve prijave, bez obzira na to da li je nasilje prijavljeno u centru za socijalni rad ili u Upravi policije. U cilju pružanja adekvatne usluge žrtvama nasilja, neophodno je kroz bazu podataka prepoznati licencirane pružaoce usluga skloništa, SOS telefona i savjetovanja. Na ovaj način bismo dobili potpunu sliku o tome kako pružalac usluge pruža podršku žrtvama nasilja i koliko je žrtava dobilo uslugu“, navodi se u agendi.

U tom vladinom dokumentu pojašnjava se da je nasilje u porodici najčešća manifestacija rodne neravnopravnosti u Crnoj Gori, kao i da postoji problem s blagom kaznenom politikom u slučajevima porodičnog nasilja. U agendi se navodi i da će Vrhovni državni tužilac do decembra ove godine uspostaviti operativne procedure tužilaštava u slučajevima seksualnog i rodno zasnovanog nasilja.

U Izvještaju o napretku Crne Gore za 2023. godinu Evropska komisija je upozorila da nasilje u porodici ostaje ozbiljan problem, kao i da je to najekstremnija manifestacija rodne neravnopravnosti u Crnoj Gori.

„Uprkos čvrstom pravnom okviru, postoji nedostatak sistemskog rodnog odgovora i procedura za žrtve nasilja prilagođenih ženama. Nisu uspostavljeni ni krizni centri, niti jasni protokoli za žrtve seksualnog nasilja“, navodi se u izvještaju EK.

Reformska agenda, koju je Vlada usvojila 26. septembra, sadrži 32 indikativne prioritetne reformske mjere u okviru četiri prioritetna sektora, koja su od suštinske važnosti za postizanje stabilnog ekonomskog rasta, unapređenje poslovnog okruženja, vladavine prava i poboljšanja kvaliteta života.

Agendom je, između ostalog, predviđeno da predsjednik Vrhovnog suda bude izabran do kraja godine, kao i da reforma izbornog zakonodavstva bude sprovedena do decembra 2025. godine. Do decembra 2027. godine biće sproveden sistem imenovanja, vrednovanja rada i napredovanja sudija i javnih tužilaca.

EK je prošlog novembra usvojila Plan rasta za Zapadni Balkan kako bi ubrzala proces proširenja, predlažući novi fond za reforme i rast za region vrijedan šest milijardi eura. Za Crnu Goru je obezbijeđeno 383,5 miliona eura, od čega su 110 miliona eura bespovratna sredstva, dok 273,5 miliona eura čine povoljni krediti. Od ukupnog iznosa, EK će sedam odsto dodijeliti na početku sprovođenja Plana rasta, dok će ostatak biti isplaćivan svakih šest mjeseci, u zavisnosti od realizacije planiranih reformi.