Članovi Saveza pčelarskih organizacija Srbije (SPOS) udružili su se 2017. godine pod imenom „Naš med“ kako bi prodavali pčelarske proizvode.

Šest godina kasnije, Srbija je sa Kinom potpisala sporazum o slobodnoj trgovini koji, između ostalog, smanjuje carine na med iz Srbije. SPOS je u tom potezu vidio šansu.

„Prošlog decembra potpisali smo ugovor sa jednim klijentom“, kazao je predsjednik SPOS-a Rodoljub Živadinović. „Međutim, do danas nijesmo imali nijednu porudžbinu“.

„Kina uvozi određene količine kvalitetnog meda, ali nije lako zauzeti mjesto nekih drugih izvoznika Kini“, kazao je Živadinović za BIRN. „Kada godinama sarađujete sa nekim, a sada treba da ga zamijenite nekim drugim, zašto biste to učinili?“

Srpski pčelari nijesu jedini koji i dalje čekaju da se probiju na ogromno kinesko tržište u okviru Sporazuma o slobodnoj trgovini, koji je stupio na snagu 1. jula ove godine, i u okviru kojeg bi električna vozila kineske proizvodnje mogla početi da pristižu u ovu balkansku zemlju.

Zoran Obradović, direktor AZ Trade, konsultantske firme za nabavku sa sjedištem u Kini, tvrdi da je u sektoru hrane i pića postoji najveće interesovanje za izvoz u Kinu, ali da su izazovi značajni, počevši od skoka troškova transporta ove godine usljed napada hutskih pobunjenika na trgovačke brodove koji plove kroz region Crvenog mora.

„U posljednjih mjesec ili dva, cijene su padale, ali su i dalje daleko od  prošlogodišnjih cijena u ovom periodu, kada su bile i do tri puta niže,“ rekao je Obradović za BIRN.

Srpski izvoznici takođe nemaju određene sertifikate o standardima hrane koje Kina zahtijeva, dodao je. Tu je i pitanje proizvodnih kapaciteta, „posebno kada uzmete u obzir potrebe tako velikog tržišta orijentisanog na potrošnju“.

„Nerealno je očekivati da ćemo mi kao agent za uvoz i izvoz iz Kine pronaći kupca za robu koju snabdjevač u Srbiji proizvodi u malim količinama,“ kazao je Obradović. „Zbog toga izvoz u Kinu nije tako jednostavan strateški potez“.

Rastući interes

Sporazum o slobodnoj trgovini dio je strategije poboljšanja odnosa između Srbije i Kine, počev od izgradnje puteva do proizvodnje guma, čelika i nadzora.

Ove godine, Kina je ukinula carine na oko 5.300 proizvoda iz Srbije, uključujući neke vrste ribe, orašaste plodove, različite hemikalije i voće poput jabuke, bresakve, šljive, lubenice i trešnje. Tokom narednih pet do 15 godina, carine će biti ukinute i za dodatnih 2.700 proizvoda, kao što su med, jagnjeće meso i vino.

Vino iz regiona je već duže vrijeme prisutno na kineskom tržištu, ali se druge industrije još uvijek bore da pronađu odgovarajuće partnere u Kini i da organizuju transport proizvoda u dovoljnoj količini za tako veliko tržište.

Šefica kancelarije Privredne komore Srbije u Kini, Jelena Grubor Stefanović tvrdi da je interesovanje definitivno poraslo.

„Većina kompanija je iz prehrambenog sektora, od borovnica do konditorskih proizvoda i pića“, kazala je za BIRN Grubor Stefanović.

Proizvođači kozmetike i hrane za kućne ljubimce su takođe su zainteresovani.

„Za izvoz u Kinu zainteresovane su i kompanije iz drugih sektora, kompanije koje se generalno bave izvozom i istražuju koristi koje sporazum (o slobodnoj trgovini) pruža za određene proizvode, kako bi procijenili šta mogu konkurentnije ponuditi kineskom tržištu pod novim uslovima“, kazala je Grubor Stefanović.

Metali i dalje dominiraju izvozom

Vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) voli da ističe rast vrijednosti izvoza u Kinu kao dokaz koristi koje Srbija ima zbog dobrih odnosa sa Pekingom.

Prema zvaničnim podacima, Srbija je između januara i maja ove godije u Kinu izvozila robu u vrijednosti od 756,6 miliona eura, što je porast od 80 procenata u odnosu na isti period 2023. godine.

Međutim, veliki udio u izvozu u Kinu ima rudnik Ziđin u gradu Bor. Metali, uglavnom iz Bora, predstavljali su 92 procenta izvoza u Kinu prošle godine.

Izvoz električnih proizvoda i aparata, plute i drveta porastao je u 2024. godini, ali je izvoz metala znatno veći. Interesovanje je definitivno poraslo od potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini.

„Poslujemo sa desetinama kompanija i nema svaka od njih proizvode spremne za izvoz. Ali prvi korak je napravljen i sada imamo period prilagođavanja novim regulativama i pronalaženja adekvatnog rješenja za konkurentnu ponudu i kvalitetan proizvod,“ rekao je Obradović, čija kompanija pruža usluge u oblasti uvoza-izvoza i logistike između Kine i Srbije.

Osim problema sa transportom, standardima i kapacitetom, postoji i pitanje ekskluzivnosti.

„Problemi mogu nastati ako ekskluzivni agent određene kompanije nema dovoljno prodaje, a kompanija dobije ponudu od drugog agenta za ugovaranje većih količina. Tada nema mnogo prostora za manevrisanje,“ kazala je Grubor Stefanović.

Tu su i jezičke barijere kada je u pitanju traženje lokalnih agenata i distributera.

„Za pretrage potencijalnih agenata ili distributera na internetu, manje je rezultata pretrage na engleskom jeziku, dok je izbor najveći ako se pretraga vrši na lokalnom jeziku, ako je to moguće,“ dodala je ona.

Električna vozila

Kada je u pitanju kineski izvoz u Srbiju, carine su ove godine ukinute na više od 6.000 proizvoda, uključujući konje, goveda, ovce, koze, ptice, pčele, različite vrste mesa i ribe, baterije i akumulatore.

Carine na neke druge proizvode biće postepeno smanjivane u narednih pet do 15 godina.

Međutim, najviše se očekuje od električnih vozila proizvedenih u Kini. Neki modeli su potpuno oslobođeni carina, dok će carine na druge biti postepeno ukidane.

„Što se tiče uvoza, električna vozila su najdalje otišla,“ rekla je Grubor Stefanović. „Očekuje se da će novi kineski modeli uskoro biti prisutni na našem tržištu.“

Dodala je da Kina takođe pokazuje interesovanje za izvoz baterija i „zelenih tehnologija“.

Pravi uticaj sporazuma o slobodnoj trgovini biće jasan tek u narednim mjesecima ili godinama, kazala je Grubor Stefanović za BIRN.

„Nakon početka primjene sporazuma od 1. jula 2024. godine, u narednim mjesecima i godinama biće poznati efekti primjene sporazuma na spoljnu trgovinu,“ rekla je ona.