Istraživanje BIRN-a pokazalo da su Vlada i Agencija za zaštitu životne sredine odobravale izgradnju solarnih elektrana i pored upozorenja na trajnu devastaciju i uništavanje zaštićenih biljnih vrsta.
Vlada Crne Gore i Agencija za zaštitu životne sredine odobravale su izgradnju solarnih elektrana koje bi mogle ugroziti biljne i životinjske vrste i uzrokovati devastaciju i trajni gubitak prirodnih staništa, pokazuje istraživanje BIRN-a.
Analizom preko 40 dozvola o urbanističko-tehničkim uslovima (UTU) koje je Vlada izdala od 2023. godine i preko 10 elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu, BIRN je utvrdio da su privatne komercijalne solarne elektrane planirane na područjima predloženim za mrežu Natura 2000 i staništima vrsta sa Crvene liste Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN).
Istraživanje je pokazalo da je Agencija izdavala saglasnost na elaborate iako se u njima ukazuje na mogućnost značajnog ugrožavanja biodiverziteta. Agencija je investitorima naložila da solarne elektrane gradi prema mjerama zaštite koje su utvrđene u elaboratima.
Natura 2000 je najveća ekološka mreža zaštićenih područja u Evropi, osnovana radi dugoročnog očuvanja najvrednijih i najugroženijih biljnih i životinjskih vrsta i njihovih staništa. Predlogom područja Natura 2000, koji je Vlada usvojila 26. juna, obuhvaćeno je 44 odsto teritorije Crne Gore.
Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) je globalna organizacija koja procjenjuje stanje vrsta i ekosistema, a njene analize (uključujući Crvenu listu ugroženih vrsta) ključan su pokazatelj rizika od izumiranja i osnova za donošenje odluka o zaštiti prirode.
Direktor Regionalne kancelarije IUCN-a za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju, Oliver Avramoski, smatra da izgradnja obnovljivih izvora energije, poput solarnih elektrana, ne treba da šteti biodiverzitetima.
„Ključno pitanje nije samo da li se projekat formalno nalazi unutar zaštićenog područja, već i da li lokacija obuhvata značajna staništa, vrste, ekološke koridore ili funkcije ekosistema na koje bi projekat mogao značajno da utiče. U skladu sa smjernicama IUCN-a, lokacija infrastrukture za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora jedan je od najvažnijih faktora koji određuju njen uticaj na biodiverzitet”, rekao je Avramoski za BIRN.
Ratifikacijom Pariskog sporazuma 2017. godine, Crna Gora se obavezala da do 2030. smanji emisije gasova sa efektom staklene bašte za 55 odsto i poveća udio obnovljivih izvora energije na 50 odsto bruto finalne potrošnje. Taj udio je 2024. godine iznosio 41 odsto, dok su prošle godine u ukupnoj proizvodnji struje solarne elektrane učestvovale sa 4,51 odsto.
Solarni paneli na zaštićenim staništima
Dokumentacija koju je analizirao BIRN pokazuje da je od marta 2023. Vlada Crne Gore privatnim investitorima izdala više od 40 saglasnosti na urbanističko-tehničke uslove za solarne elektrane, ali je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine izdalo građevinske dozvole za više od 6 projeketa.
Vlada izdaje urbanističko-tehničke uslove, nakon mišljenja nadležnih institucija. Od investitora se može tražiti elaborat procjene uticaja na životnu sredinu, kojim se procjenjuju moguće posljedice projekta po životnu sredinu i propisuju mjere za njihovo sprečavanje ili ublažavanje.
Saglasnost na elaborat daje Agencija za zaštitu životne sredine za projekte u državnoj nadležnosti, odnosno nadležni opštinski organ za lokalne projekte, na osnovu mišljenja komisije za procjenu uticaja. Nakon izrade glavnog projekta i revizije investitor može tražiti građevinsku dozvolu.
Iz Agencije nisu odgovorali na pitanja BIRN-a.
Istraživanje BIRN-a pokazalo je da je investitoru Obnovljivi izvori energije izdata građevinska dozvola za solarnu elektranu Prediš na Čevu kod Cetinja, iako se u elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu ukazuje da bi tokom eksploatacije elektrane moglo doći do trajnog gubitka šikara crnog graba i crnog jasena i dva Natura 2000 staništa. U elaboratu se navodi da su ta staništa široko rasprostranjena, pa fizičko uklanjanje na lokaciji solarne elektrane „neće imati značajnih negativnih posljedica po njihovu rasprostranjenost ili opstanak“.
Kompanija MEnergy dobila je građevinsku dozvolu za solarnu elektranu snage 385 MW na granici Cetinja i Nikšića, iako su na toj lokaciji evidentirana 4 Natura 2000 staništa i 70 vrsta sa IUCN Crvene liste. U elaboratu se navodi da će projekat imati veliki negativan uticaj na staništa, biljne i životinjske vrste, iako se ne radi o jedinstvenom biodiverzitetu vezanim samo za to područje.
“Neka staništa će biti uništena, neka degradirana. Promijeniće se sastav prisutnih zajednica biljaka i životinja”, piše u elaboratu.
Oliver Avramoski upozorava da područja sa Natura 2000 staništima, endemskim i vrstama sa IUCN Crvene liste zahtijevaju poseban oprez.
„Činjenica da neko područje još nije formalno zaštićeno ne znači da ono ima malu ekološku vrijednost niti da je automatski pogodno za razvoj. Istovremeno, prisustvo značajnih vrijednosti biodiverziteta ne znači automatski da je svaki projekat nemoguć“, tvrdi Avramoski.
„Međutim, to znači da projekat mora biti predmet rigorozne, transparentne i naučno utemeljene procjene. Tamo gdje se značajni uticaji ne mogu izbjeći ili adekvatno ublažiti, projekat bi trebalo izmijeniti, premjestiti na drugu lokaciju ili odustati od njegove realizacije u predloženom obliku“, dodao je on.
Vlada ubrzava izdavanje dozvola
Međutim, izmjenama Zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora koje je Skupština Crne Gore usvojila 31. jula ove godine, uvode se ubrzane procedure za izdavanje dozvola. Izmjenama zakona predviđeno je da država unaprijed određuje zone pogodne za solarne, vjetro i hidroelektrane- područja ubrzanog razvoja - u kojima bi projekti imali status preovlađujućeg javnog interesa i prolazili kroz pojednostavljene procedure.
Iz Građanske inicijative “Spasimo Brezna” upozoravaju da izmjenama zakona nije jasno propisana zaštita naselja, privatne imovine, poljoprivrede, voda, šuma, Emerald područja i buduće mreže Natura 2000. Upozorili su i da bi status „preovlađujućeg javnog interesa“ mogao postati „blanko ček za privatni profit“.
„Za građane to znači: Ako vaša zemlja, selo ili planina jednom budu ucrtani kao ‘područje ubrzanog razvoja’, projekat može proći kroz skraćenu proceduru, a vi ćete se tek naknadno boriti da objasnite da vam dalekovod, trafostanica, put, baterije ili solarni park mijenjaju život i vrijednost imovine“, kazali su iz GI „Spasimo Brezna“.
Iz Crnogorskog društva ekologa i CEE Bankwatch Network kritikovali su novi zakonski rok od šest mjeseci za procjenu uticaja projekata koji mogu imati značajne posljedice po prirodu, kao i ograničavanje mogućnosti za dopunu dokumentacije. Zakonom je uvedeno i ubrzano odlučivanje o tome da li je procjena uticaja potrebna - u roku do 45 dana, odnosno 30 dana za manje projekte i modernizacije.
Energetski analitičar, Almir Muhamedbović, smatra da treba insistirati na izradama procjene uticaja na životnu sredinu, kao i da lokalna zajednica treba aktivno da se uključuje i raspravlja o tim procjenama.
„Iako investitori često ističu da solarne elektrane nemaju uticaj na životnu sredinu, to demantuju slučajevi velikih klizišta u Bosni i Hercegovini. Obilne padavine mogu biti posebno opasne na područjima velikih solarnih parkova, gdje je apsorpcija vode u zemljište otežana zbog površina prekrivenih solarnim panelima. Tako mogu nastati bujične vode koje mogu dovesti do odrona i klizišta“, rekao je Muhamedbović BIRN-u.
Zbog elektrana u Ulcinju sijeku šumu
Istraživanje BIRN-a pokazalo je da su na lokaciji buduće elektrane Muževice/Krstač u Nikšiću, investitora Green Energy Provider, evidentirana dva staništa žutotrbog mukača koji je jedna od ključnih vrsta za uspostavljanje mreže Natura 2000 kao i i 47 vrsta sa IUCN Crvene liste u kategoriji najmanje zabrinutosti. U elaboratu se upozorava da su uticaji na biodiverzitet neminovni i brojni, što može dovesti do gubitka prirodnih staništa i uništavanja vegetacije. Elaboratom je predviđen monitoring malih vodenih staništa i praćenje brojnosti vrsta koje ih nastanjuju, uključujući grčkog mrmoljka i žutotrbog mukača.
U eleboratu za elektranu Agrolife Montenegro na ulazu u Ulcinj, koji je prošle godine dobio saglasnost od Agencije, navodi se da bi moglo doći do trajne devastacije šumske vegetacije i pretvaranja prirodnog pejzaža u izgrađenu površinu. Na lokaciji buduće solarne elektrane rastu bjelograbić, hrast medunac, crni jasen, maklen i kleka.
“Sve navedene vrste u zoni predmetne lokacije biće potpuno uništene (sječa), što se označava kao visok stepen negativnog uticaja. Ne postoje mjere koje ovakav uticaj mogu da smanje ili ublaže”, piše u elaboratu.
U elaboratu za elektranu Dubrovsko u Šavniku registrovano je sedam Natura staništa, a upozorava se na trajnu ili dugoročnu promjenu prirodnog prostora. Navodi se da bi tokom uklanjanja vegetacije i ravnanja terena moglo doći do gubitka staništa, degradacije i fragmentacije, što dovodi do smanjenja biološke raznovrsnosti.
„Ne radi se o jedinstvenom biodiverzitetu vezanom samo za površinu obuhvaćenu predmetnim projektom, već se vrste nađene na ovom lokalitetu nalaze i na drugim lokacijama u Crnoj Gori. Stoga izgradnja solarne elektrane na ovom području neće dovesti do ugrožavanja vrsta sa nacionalnog aspekta“, navodi se u eleboratu.
Avramovski smatra da državne institucije od investitora trebaju zahtijevati jasne dokaze da su razmotrene alternativne mogućnosti kao i da su uticaji na biodiverzitet izbjegnuti gdje god je to bilo moguće. On smatra da bi pozitivno mišljenje Agencije trebalo da bude uslovljeno sprovođenjem obavezujućih mjera koje podliježu praćenju.
„Plan zaštite biodiverziteta ne bi trebalo da predstavlja opštu izjavu o dobrim namjerama. To bi trebalo da bude praktičan i pravno obavezujući dokument koji jasno objašnjava šta će biti zaštićeno, kako će se uticaji smanjiti, ko je odgovoran, kako će se mjeriti uspješnost mjera i šta će se dogoditi ukoliko mjere ne daju očekivane rezultate“, tvrdi Avramovski.
Agenciji ne smeta elektrana u Parku prirode
Darko Saveljić iz Agencije za zaštitu životne sredine tvrdi da uticaj solarnih elektrana zavisi prije svega od lokacije.
„U odnosu na to gdje se postavljaju, može da se priča o tome koliko su one dobre za životnu sredinu. Investitorima je uvijek lakše da to postave u ravni na poljoprivrednom zemljištu ili na polju, nego na nekom kamenjaru i solarne u tom slučaju nisu ecofriendly”, kazao je Saveljić BIRN-u.
„Imali smo nekoliko zahtjeva za izdavanje solarnih elektrana gdje se poljoprivredne površine, koje su ionako jednocifren procenat u Crnoj Gori i koje su jako rijetke. Investitori su željeli da ih preprave u solarne elektrane, ne vidjevši u tome ikakav problem“, dodao je.
Projekat na poljoprivrednom zemljištu planira investitor Predrag Mirjanić koji bi trebao da gradi solarnu elektranu u zaštićenom području Parku prirode Rijeka Zeta.
Danilovgradski Sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine odbio je da izda saglasnost na elaborat zbog mogućeg štetnog uticaja na zaštićeno područje. Sekretarijat je dva puta investitoru vraćao elaborat na doradu.
U rješenju Sekretara se navodi da su djelovi elaborata kontradiktorni i da postoje značajni propusti u vezi sa opisom i uticajem na biodiverzitet. Upozorava se i da je u dijelu elaborata koji se odnosi na gubitak i oštećenje biljnih i životinjskih vrsta navedeno uklanjanje površinskog sloja, ali ne i posljedice tih aktivnosti na biljne i životinjske vrste, sa posebnim akcentom na nacionalno i međunarodne značajne taksone.
U rješenju Sekretarijata se navodi da investitor nije definisao ni konkretne mjere koje bi smanjile negativne uticaje na značajne vrste.
Nakon što im se obratio investitor Predrag Mirjanić, iz Agencije za zaštitu životne sredine su 19. marta ove godine utvrdili da za projekat nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu. Agencija je tada utvrdila da predloženim mjerama za sprečavanje i smanjenje uticaja projekta neće doći do značajnog negativnog uticaja na životnu sredinu.
Elaborat je obavezan za elektrane snage 300 MW ili više, dok o potrebi elaborata za manje elektrane odlučuje nadležni organ - agencija ili lokalni sekretarijat. U zahtjevu o potrebi izrade elaborata investitor mora dostaviti opise lokacije, projekta i mogućih uticaja projekta na životnu sredinu, dok je nadležni organ dužan da objasni razloge na kojima zasniva odluke da li je neophodna izrada elaborata. Bez saglasnosti na elaborat investitor ne može početi radove niti dobiti odobrenje za djelatnost.
Nakon žalbe Darka Saveljića, Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera je14. maja poništilo odluku Agencije i vratilo predmet na ponovno odlučivanje. Rijeka Zeta je u Smjernicama za integraciju biodiverziteta u prostorno planiranje prepoznata kao ključno područje biodiverziteta (KBA) i međunarodno značajno područje za ptice (IBA). U dokumentu Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera na tom području je kartirano 9 tipova Natura 2000 staništa i evidentirano 167 konzervaciono značajnih vrsta.
Avromski smatra da razvoj obnovljivih izvora energije i očuvanje biodiverziteta treba uskladiti kroz strateško prostorno planiranje prije odobravanja pojedinačnih projekata. On smatra da širenje obnovljivih izvora mora biti prilagođeno potrebama prirode i naučno utemeljeno.
“To podrazumijeva određivanje pogodnih, prioritetnih područja za razvoj obnovljivih izvora energije, kao i područja u kojima razvoj nije prihvatljiv ili nosi visok rizik zbog mogućih neprihvatljivih uticaja na biodiverzitet“, kazao je Avramovski.
„Crna Gora ima značajan potencijal za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, ali bi taj potencijal trebalo razvijati na način kojim se štiti izuzetno prirodno nasleđe zemlje“, zaključuje on.
Ova priča je nastala uz podršku Earth Journalism Network organizacije Internews.
This story was produced with support from Internews’ Earth Journalism Network.
