Dok Evropska unija nastoji riješiti problem radnika digitalnih platformi, oni u Crnoj Gori rade bez ugovora i zaštite države i posredničkih agencija.

Jelena (ovo nije pravo ime sagovornice) već nekoliko godina povremeno radi kao dostavljačica za kompaniju Glovo. Dostava joj je dodatni izvor prihoda, a za Glovo radi bez ugovora o radu.

„To su mi omogućili u agenciji za zapošljavanje. Izašli su mi u susret da radim bez ugovora jer meni tako odgovara“, kaže Jelena za BIRN.

Ona tvrdi da nije jedina koja bez ugovora radi preko posredničkih agencija koje angažuju dostavljače za Glovo. Prema njenim riječima, pojedini dostavljači rade bez ugovora, dok drugima, iako imaju ugovor, nijesu uplaćivani zakonom propisani porezi i doprinosi.

„Kolega kada je otišao u poresku (upravu) da provjeri da li su mu uplaćeni porezi i doprinosi, službenica mu je rekla da jeste prijavljen da radi u toj agenciji, ali da mu nikada ništa nije uplaćeno, čak ni nakon što je to spomenuo poslodavcu“, tvrdi Jelena.

Platformski radnici pružaju usluge putem digitalnih aplikacija koje ih povezuju sa korisnicima, a u tu kategoriju spadaju i dostavljači angažovani preko Glova. Platformski rad u Crnoj Gori nije sistemski uređen, a nema zvaničnih podataka o broju ljudi koji na ovaj način zarađuju.

Iz Poreske uprave kazali su BIRN-u da nijesu primili nijednu prijavu ili pritužbu zbog neuplaćivanja poreza i doprinosa za radnike angažovane preko logističkih operatera koji pružaju usluge dostave. Zbog toga, kako tvrde, nijesu upućivali inspekcije koje bi provjerile takve navode.

Iz kompanije Glovo navode da u Crnoj Gori ne zapošljavaju dostavljače direktno, već preko posredničkih lokalnih kompanija koje angažuju dostavljače i organizuju njihov rad. Na taj način, kako tvrde, sarađuju sa lokalnim partnerima koji poznaju tržište, dok se Glovo fokusira na upravljanje tehnološkom platformom koja povezuje korisnike, dostavljače i ugostiteljske i maloprodajne objekte.

„Navedene kompanije su odgovorne za proces regrutacije, zaključenje ugovornih odnosa, isplatu naknada, izvršavanje poreskih obaveza, kao i za usklađenost sa važećim propisima iz oblasti radnog prava“, kazali su iz Glova za BIRN.

Iz kompanije Glovo nisu saopštili BIRN-u koliko registrovanih kurira trenutno imaju na aplikaciji, koliko imaju direktno zaposlenih niti koji je procenat stranih radnika, jer „prema internim politikama to nisu podaci koje mogu iznositi u javnost na bilo kom tržištu na kojem posluju“.

Agencije uzimaju dio zarade dostavljača

Mehmed, državljanin Turske čije je pravo ime poznato redakciji, radi kao dostavljač za Glovo i to mu je primarni posao.

On tvrdi da mu posrednička agencija preko koje je angažovan uzima deset odsto zarade, kao i dodatnu fiksnu naknadu od 20 eura svakih 15 dana, odnosno 40 eura mjesečno. Agencija preko koje je Jelena angažovana uzima osam odsto njene zarade - na ime administrativnih troškova.

Zamjenica generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG), Ivana Mihajlović, upozorava da je takva praksa neprihvatljiva.

„Nedopustivo je da posredničke agencije uzimaju procenat zarade platformskim radnicima. Ono što znamo jeste da digitalne platforme isplaćuju određenu naknadu posredničkim agencijama preko kojih angažuju radnike i to je dio njihovog sporazuma o poslovnoj saradnji“, kazala je Mihajlović BIRN-u.

Mehmed tvrdi da posrednička agencija isplaćuje dostavljače u gotovini, a ne preko bankovnog računa.

„Plaćaju nas u kešu jer se zarada iz Glova prenosi na agenciju, ne na nas. Trošak oporezivanja isto ostaje agenciji, ipak nas plate tek nakon što se oduzme porez“, kaže Mehmed.

Zakonom o sprečavanju nelegalnog poslovanja propisano je da se porezi i doprinosi na zarade i naknade zaposlenima isplaćuju preko računa otvorenih kod banaka.

„Isplata zarade 'na ruke', odnosno u gotovini, predstavlja kršenje važećih zakonskih propisa i osnov je za postupanje nadležnih organa, ukoliko se takva praksa utvrdi“, kazali su iz Poreske uprave.

Dalibor Živković, vlasnik agencije Prodelivery koja angažuje dostavljače, tvrdi da sve finansijske obaveze izmiruje isključivo preko žiro računa kod komercijalnih banaka. U toj agenciji je zaposleno 70 dostavljača, od kojih su 80 odsto strani državljani.

„Prodelivery d.o.o. obezbjeđuje kontinuiranu administrativnu i operativnu podršku putem admin tima dostupnog 24 sata dnevno, sedam dana u nedelji, kao i dodatne pogodnosti za kurire, uključujući privatno zdravstveno osiguranje, rentiranje i održavanje vozila za rad“, kazao je Živković BIRN-u.

Iz agencije Prodelivery nisu odgovorili koliki procenat zarade uzimaju od dostavljača i na osnovu kojih ugovora ih angažuju.

Iz Inspekcije rada za BIRN su naveli da nijesu sprovodili ciljane kontrole ovog oblika angažovanja, jer platformski rad još nije posebno prepoznat crnogorskim Zakonom o radu.

Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora je u maju sprovelo akciju „Dostava“ na teritoriji Podgorice, tokom koje su u dostavljačkim službama, između ostalog, utvrđene nepravilnosti u oblasti radnih odnosa i evidencije zaposlenih. Tada je izdato 36 prekršajnih naloga sa kaznama u ukupnom iznosu od 59.400 eura.

Iz objavljenih podataka nije moguće utvrditi koliko se nepravilnosti odnosilo na kompanije koje sarađuju sa Glovom, niti koliko je prekršajnih naloga izdato zbog kršenja radnih prava dostavljača.

Iz kompanije Glovo su tada naveli da su eksterne logističke kompanije odgovorne za angažovanje dostavljača i organizaciju svakodnevnih dostava, kao i da su dužne da aktivnosti obavljaju u skladu sa propisima.

Iz Glova nijesu odgovorili na putanje BIRN-a sa koliko agencija sarađuju u Crnoj Gori.

Prema javno dostupnim finansijskim podacima, Glovo je u Crnoj Gori prošle godine imao 23 direktno zaposlena radnika i ostvario neto prihod od 8,9 miliona eura, dok je neto rezultat iznosio 551.397 eura. To je ujedno bila prva godina u kojoj je kompanija u Crnoj Gori ostvarila pozitivan neto rezultat, nakon što je prethodnih godina poslovala sa gubitkom.

Država nema podatke o broju platformskih radnika

Prema podacima Vijeća EU tokom 2022. godine u članicama Unije bilo je više od 28 miliona platformskih radnika, uz očekivanje da će njihov broj u 2025. godini porasti na 43 miliona. U Crnoj Gori ne postoji takva statistika.

Direktiva Evropske unije o platformskom radu koja je stupila na snagu 2024. godine, kao glavne ciljeve postavila je definisanje ispravnog radnog odnosa osoba koje rade za digitalne platforme i utvrđivanje pravila EU o upotrebi algoritamskih sistema na radnom mjestu.

Prema novim pravilima EU direktive platformski radnici se reklasifikuju u zaposlena lica, dok digitalne platforme neće moći da obrađuju određene vrste ličnih podataka radnika.

Iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga kazali su BIRN-u da rade na usklađivanju zakonodavstva sa EU direktivom.

„Smatramo da trenutne izmjene i dopune Zakona o radu u velikoj mjeri pokrivaju obaveze iz predmetne direktive, što nam je potvrđeno i od strane Evropske komisije (EK) u neposrednoj komunikaciji. Mi smo kroz pregovarački proces EK zvanično uputili na ocjenu stepen usklađenosti izmjena i dopuna Zakona o radu sa Direktivom“, kazali su iz ministarstva.

Navode i da, osim izmjena Zakona o radu, treba definisati način primjene novih pravila, uključujući registraciju privrednih subjekata i zaposlenih koji rade putem digitalnih platformi. Kao jedan od koraka ka regulisanju rada dostavljača ministarstvo navodi izmjene Zakona o radu kojima se uređuju rad od kuće i rad na daljinu.

„Rad od kuće i rad na daljinu uređuje se na način da ne daje prostora za ulazak u neformalnu ekonomiju. Najnovije izmjene zakona donose jasna pravila koja štite zaposlene, izjednačavaju njihova prava sa kolegama u kancelariji i precizno definišu obaveze poslodavaca, kako u redovnim, tako i u vanrednim okolnostima“, kazali su iz ministarstva.

Izmjenama Zakona o radu uvedena je obaveza poslodavca da zaposlenima obezbijedi opremu za rad. Ukoliko zaposleni koristi svoju opremu, ugovorom mora biti definisana naknada za njeno korišćenje, kao i pokrivanje drugih troškova.

Međutim, zakonom nije preciziran platformski rad koji podrazumijeva angažovanje preko digitalnih platformi i otvara pitanja radnopravnog statusa, odgovornosti poslodavca i algoritamskog upravljanja.

Mihajlović smatra da bi trebalo zakonski definisati platformski rad, digitalne platforme i status osoba koje preko njih rade. Ona objašnjava da Zakon o radu prepoznaje radni odnos koji se zasniva potpisivanjem ugovora između poslodavca i zaposlenog.

„Zakon o radu prepoznaje isključivo radni odnos, odnosno odnos koji se zasniva na prethodnom potpisivanju ugovora o radu između poslodavca i zaposlenih kojim se, u skladu sa zakonom, definišu njihovi međusobni odnosi, prava, obaveze i odgovornosti“, navodi Mihajlović.

Ona je upozorila da Zakon o obligacionim odnosima predviđa ugovor o djelu, koji se često koristi za angažovanje platformskih radnika.

„Ovaj ugovor ne podrazumijeva zasnivanje radnog odnosa pa lica angažovana po ovom osnovu ne uživaju prava iz rad i po osnovu rada, a pravo na uplatu doprinosa ostvaruju isključivo ukoliko im je takav angažman jedini angažman kojeg imaju“, ističe Mihajlović.

Mehmed smatra da agencije nedovoljno informišu dostavljače o njihovim pravima i obavezama.

„Mi nismo zaposleni, mi smo kao kompanije koje izvršavaju ugovorene usluge. Na taj način iznajmljuju naš fizički rad, uz obećanje da ćemo zaraditi mnogo novca, a da ne moraju da plate nikakva radna prava“, kaže Mehmed.

Rad po pravilima algoritma

Iako se platformski rad često predstavlja kao fleksibilan oblik angažovanja, dostavljači sa kojima je BIRN razgovarao tvrde da njihov raspored i mogućnost zarade u velikoj mjeri zavise od pravila Glovo aplikacije.

Mehmed tvrdi da je prije početka rada morao da obezbijedi sopstveno prevozno sredstvo i kupi prepoznatljivu žutu torbu za dostavu hrane, koju je kompaniji platio 80 eura.

„Ne postoji minimum sati koji moramo da radimo, ali aplikacija predviđa maksimum od 12 sati dnevno. Satnice zavise od efikasnosti, vremenskih uslova i drugih stvari u toku dana“, kaže Mehmed.

Prema njegovoj procjeni, rad dostavljača nije isplativ ukoliko zarada iznosi manje od prosječnih 7,5 eura po satu.

Jelena, međutim, tvrdi da pojedine agencije omogućavaju dostavljačima, naročito stranim državljanima, da rade i do 15 sati dnevno.

„Mi četvrtkom biramo sate kada ćemo raditi, i maksimum je 12, ali znam da kasnije strancima u kancelariji i u dogovoru sa Glovom dodaju još radnih sati. Oni rade po 15 sati kako bi im se isplatilo“, priča Jelena za BIRN.

Iz kompanije Glovo nisu odgovorili na pitanje BIRN-a o tvrdnjama dostavljača da im se omogućava rad duži od ograničenja predviđenog aplikacijom.

Iz agencije Prodelivery navode da su njihovi dostavljači, prema podacima iz jedne sedmice u januaru, u prosjeku radili oko šest sati dnevno, odnosno približno 41,7 sati sedmično.

„Jedna od ključnih karakteristika i prednosti kurirskog angažmana jeste visok stepen fleksibilnosti, koji kuririma omogućava da samostalno odlučuju o broju radnih sati i rasporedu radnih dana, u skladu sa ličnim mogućnostima i potrebama, uz poštovanje svih relevantnih pravila i zakonskih regulativa“, kaže Živković.

Dostavljači tvrde da mogućnost izbora radnog vremena nije jednaka za sve, ističući da aplikacija rangira dostavljače na osnovu različitih kriterijuma. Oni sa boljim ocjenama imaju prednost prilikom izbora smjena.

Kuriri se žale i na način obračuna pređene kilometraže, tvrdeći da aplikacija prikazuje manje udaljenosti od Google mapa, kao i na bonuse za rad tokom loših vremenskih uslova, koji se, prema njihovim tvrdnjama, više puta uključuju i isključuju tokom dana.

„Ne možeš da uzmeš sate kad hoćeš. To zavisi od toga u koju te grupu stave, što više radiš to si u boljoj grupi i imaš prioritet za odabir radnih sati. Ljudi misle da je tu sve kako želiš, nije naravno, kao što nigdje nije“, priča Jelena.

Živković potvrđuje da se dostavljači rangiraju na osnovu više parametara, koji utiču na njihov prioritet prilikom izbora radnog vremena.

„Kurira ocjenjuje restoran, korisnik, podrška, brzina dostave, mnogo je parametara i sve to kumulativno pravi ocjenu kurira“, ističe Živković.

Iz kompanije Glovo navode da u radu aplikacije povremeno može doći do tehničkih problema, ali tvrde da ih rješavaju u najkraćem mogućem roku.