Otvaranje Svetog Stefana kao test za crnogorski turizam
01. 06. 2026.
Nakon višegodišnjeg spora zbog prostupa plažama ekskluzivni hotelski kompleks kod Budve uskoro bi trebalo ponovo da primi goste, mještani očekuju veću zaradu od turizma
Mještani ga zovu jednostavno „Svetac“.
Nekadašnje ribarsko selo i srednjovjekovno utočište od osmanskih napada, do kojeg se može stići iz više pravaca.
Jedan put vijuga preko brda Paštrovića, nazvanih po plemenu koje je nekada vladalo ovim krajem, prolazeći pored mediteranskih borova, divlje žalfije i starih kamenih kuća. Drugi prati jadransku „magistralu“, izgrađenu u vrijeme Jugoslavije – obalni put koji prolazi pored plaža i nekadašnjih ribarskih naselja koja su preobražena tokom decenija nekontrolisane gradnje.
Treći pravac je najupečatljiviji: spušta se niz brdo iznad Svetog Stefana, pored male pravoslavne crkve i tradicionalnog kamenog gumna, gdje se danas turisti zaustavljaju kako bi uživali u zadivljujućem pogledu. Kameni bedemi i crveni krovovi Svetog Stefana djeluju kao da izranjaju iz mora poput broda.
Decenijama nakon Drugog svjetskog rata, Sveti Stefan bio je ekskluzivni „grad-hotel“, jedan od dragulja luksuznog turizma socijalističke Jugoslavije, zajedno sa Dubrovnikom u Hrvatskoj. Njegove kamene vile, vrtovi puni cvijeća i uske uličice ugostili su holivudske zvijezde poput Sofije Loren, Elizabet Tejlor, Ričarda Bartona, Kirka Daglasa i Doris Dej, ali su ostali nedostupni običnim građanima Crne Gore.
Međutim, posljednjih pet godina ovaj hotelski kompleks nije ugostio nijednog posjetioca. Njegova vrata zatvorena su usljed spora između države i zakupca oko privatnosti gostiju i ekskluzivnog pristupa plaži. Taj spor postao je simbol širih tenzija između elitnog turizma i prava običnih ljudi.
Sada, nakon sudskog poravnanja, očekuje se da će ljetovalište ponovo biti otvoreno u junu.
„Crnoj Gori će dobro doći prihod koji će to donijeti, ali ono što je najvažnije jeste simbolika“, kazao je Žarko Radulović, vlasnik obližnjeg hotela. „Sveti Stefan je izuzetno važan za imidž Crne Gore, kao simbol – nekada jugoslovenskog turizma zajedno sa Dubrovnikom, a kasnije crnogorskog turizma“, rekao je on.
„Sa finansijskog aspekta, efekat povratka Svetog Stefana je na nivou statističke greške, ali je njegov simbolički značaj ogroman“.

Od luksuznog kompleksa do arbitraže
Mnogo prije nego što je postao igralište za bogate i slavne, Sveti Stefan se nalazio na balkanskoj raskrsnici.
Naselje je u 15. vijeku osnovalo pleme Paštrovići kao odbrambeno utvrđenje protiv napada nadirućih Osmanlija, kao i gusara.
Turizam je počeo da se razvija još prije Drugog svjetskog rata, ali je pravi procvat Sveti Stefan doživio tek nakon rata. Prema pojedinim izvorima, ideja da se ribarsko selo pretvori u luksuzni hotelski kompleks dobila je zamah nakon što ga je posjetio visoki jugoslovenski funkcioner Edvard Kardelj i bio očaran njegovom ljepotom i potencijalom.
Sa svojim jedinstvenim oblikom socijalizma, koji je balansirao između Istoka i Zapada, SFRJ je širom otvorila vrata zapadnim turistima. Sve je to naglo prekinuto devedesetih godina, kada je zemlja razorena ratovima. Dok su se Slovenija, Hrvatska, Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina odvojile od SFRJ, Crna Gora je ostala uz Srbiju – međunarodno izolovanu zemlju sa ekonomijom u teškom stanju.
Sveti Stefan je dat u zakup Jezdimiru Vasiljeviću, vlasniku propale banke, nakon čega je počeo nezaustavljivo da propada.
Crna Gora je 2006. godine tijesnom većinom izglasala obnovu nezavisnosti i prekid gotovo vijek stare državne zajednice sa Srbijom, a tri godine kasnije tadašnja vlada potpisala je tridesetogodišnji ugovor o zakupu sa Adriatic Properties, u vlasništvu kompanije Aidway Investments Limited registrovane na Britanskim Djevičanskim Ostrvima. Ta kompanija je renovirala ljetovalište i dovela u Crnu Goru globalni luksuzni brend Aman Resorts.
Sporazum je sklopila tada vladajuća Demokratska partija socijalista (DPS), koja je dominirala političkom scenom od ranih 1990-ih. Međutim, nakon što je DPS 2020. izgubio vlast poslije tri decenije neprekidne vladavine, odnosi između zakupca i nove vlade pogoršali su se zbog pitanja javnog pristupa plažama koje okružuju ljetovalište.
Kompanija Adriatic Properties je pokrenula arbitražni postupak pred međunarodnim sudom u Londonu, tražeći oko 100 miliona eura odštete. Kompleks je zatvoren 2021. godine.
Sud za međunarodnu arbitražu u Londonu (LCIA) naložio je da zakupcu budu isplaćene stotine hiljada eura na ime troškova arbitraže, ali, prema javno dostupnim informacijama, konačna presuda u predmetu nikada nije donijeta. Sudovi u Crnoj Gori su, s druge strane, donijeli više međusobno kontradiktornih odluka o nadležnosti LCIA da odlučuje u ovom sporu.
Zatim je, u saopštenju početkom aprila, vlada navela da je postigla dogovor sa Adriatic Properties koji podrazumijeva produženje zakupa za pet godina kao kompenzaciju za period tokom kojeg je ljetovalište bilo zatvoreno. Kompanija je dobila rok do juna da ponovo otvori kompleks. Prema riječima vladinih zvaničnika i izvještajima crnogorskih medija, postignut je kompromis oko pristupa obližnjim plažama.
Prema dogovoru o kojem je izvještavao dnevni list „Vijesti“, istočna plaža biće podijeljena na dva dijela – jedna polovina biće javna, ali sa ležaljkama koje se plaćaju, dok će druga biti besplatna, uz određeni broj ležaljki rezervisanih za mještane. Zapadna plaža biće otvorena i za goste ljetovališta i za građane, s tim što će građani plaćati upotrebu ležaljki, dok će mještanima ponovo biti obezbijeđen ograničen broj rezervisanih mjesta. Sličan model zajedničkog korišćenja dogovoren je i za plažu Miločer.
Samo ostrvo biće prvenstveno namijenjeno gostima hotela, iako će ograničenom broju posjetilaca biti omogućen ulazak u okviru organizovanih posjeta.

Vrata ostrva čekaju na otvaranje
Vlasnik kompanije Adriatic Properties, grčki preduzetnik Petros Statis, rekao je da popunjavanje smještajnih kapaciteta neće predstavljati problem.
„Nakon najave ponovnog otvaranja Svetog Stefana, naš sistem rezervacija već bilježi interesovanje gostiju iz cijelog svijeta za ovo luksuzno odmaralište“, kazao je on na turističkoj konferenciji u Budvi u maju. „Vjerujem da ćemo brzo uspjeti da obnovimo nivo usluge i klijentele. Mislim da to neće biti problem jer je Crna Gora prelijepa zemlja. Najveći izazov biće vraćanje kvalifikovanih radnika iz Crne Gore koje smo obučili“.
Uživajući u pogledu, britanska turistkinja Klara rekla je da joj je sestra preporučila da posjeti Sveti Stefan.
„Prelijepo je, baš lijepo“, kazala je. „Baš me zanima šta se krije iza tih vrata kada se ponovo otvori. Onda ću doći ponovo… ako dobijem na lutriji“.
Moguća visoka cijena je problem i za Aloho iz Nigerije.
„Nisam sigurna da bih željela da odsjednem tamo jer sam čula da je veoma skupo i radije bih potrošila novac negdje drugo“, rekla je. „Ali dobro je za fotografisanje i možda ponovo dođem.“
Za neke mještane ponovno otvaranje predstavlja veliko olakšanje.
„Jedva čekamo da Sveti Stefan bude ponovo otvoren“, rekao je 44-godišnji Bojan, koji živi u blizini. „To znači više turista i više prihoda za sve nas koji ovdje izdajemo apartmane“. On se nada da lokalno stanovništvo neće morati da plaćaju ulazak.
Radulović je rekao da je ponovno otvaranje „ogromna stvar“ za mještane koji zavise od turizma.
„Njihovi smještajni kapaciteti izgubili su vrijednost, a broj gostiju opao je u poređenju sa periodom kada je Sveti Stefan radio“, kazao je. „Ponovnim otvaranjem Svetog Stefana konačno će biti uspostavljen određeni red, jer je njegovo zatvaranje narušilo ugled čitavog dijela obale. U međuvremenu su se tamo pekli prasići, postavljali šatori i slično. Sada će se vratiti prijeko potreban red“.
Iz pravca Svetog Stefana, gradnja je drastično promijenila pogled prema kopnu – stambene zgrade građene jedna uz drugu postepeno su potisnule maslinjake i stare kamene kuće.
Samo odmaralište, međutim, „ima sopstvenu autonomiju“, rekao je Radulović, „koja se ogleda u osjećaju koji ljudi imaju dok tamo borave“.
„Namijenjeno je bogatim klijentima koji vide samo činjenicu da tamo imaju privilegovan status, da je riječ o ekskluzivnom prostoru koji ima visoku cijenu“, rekao je. „Oni koji plaćaju žele privilegije“.
Vezani sadržaj
Kategorije
© 2025. Birn.me. Powered by BIRN. BIRN.EU Balkan Insight.


