U zdravstvenom sistemu nema zabilježenih slučajeva da su ustanove koje izdaju ljekarska uvjerenja za posjedovanje i nošenje oružja obavijestile nadležne o promjenama zdravstvenog stanja vlasnika oružnih listova, iako su na to zakonski obavezane, pokazalo je istraživanje BIRN-a.

Prema važećem Zakonu o oružju iz 2015. godine, ljekarsko uvjerenje za posjedovanje i nošenje oružja izdaju ustanove koje imaju licencu Ministarstva zdravlja, a one su dužne da obavijeste Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) o eventualnim promjenama zdravstvenog stanja osobe kojoj je izdato uvjerenje.

Licence za preglede iz oblasti medicine rada, uključujući i one za izdavanje ovih uvjerenja, u Crnoj Gori imaju domovi zdravlja i osam privatnih zdravstvenih ustanova.

Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti i potvrda o osposobljenosti za rukovanje vatrenim oružjem predstavljaju obaveznu dokumentaciju za dobijanje dozvole za njegovo nošenje i držanje. Ministarstvo zdravlja vodi evidenciju izdatih uvjerenja, koja imaju važenje od pet godina.

„Ministarstvo zdravlja i zdravstvena inspekcija nijesu upoznati sa činjenicom da je neka zdravstvena ustanova obavijestila MUP o promjeni stanja lica kojem su izdali uvjerenje. Radi se o komunikaciji koja se odvija između zdravstvene ustanove i MUP-a, a sva medicinska dokumentacija se čuva u skladu sa zakonom“, kazali su BIRN-u iz Ministarstva zdravlja.

Iz MUP-a nijesu odgovorili na pitanja BIRN-a koliko su takvih obavještanja imali u prethodnih pet godina i da li su vlasnicima oduzimali oružne listove nakon eventualnih prijava. Iz tog ministarstva tvrde da će novim zakonom o oružju i municiji biti centralizovano izdavanje zdravstvenih uvjerenja kako bi se izbjegle eventualne zloupotrebe.

Vlada Crne Gore je 24. januara predložila Nacrt Zakona o oružju i municiji, kojim se, između ostalog, pooštravaju procedure za izdavanje dozvola za posjedovanje i nošenje oružja. Inicijativa za donošenje zakona pokrenuta je nakon dva masovna ubistva koja su se dogodila na Cetinju, a u kojima su stradale ukupno 23 osobe.

Cetinjanin Aco Martinović je 1. januara na pet lokacija na Cetinju ubio 12 osoba, uključujući dvoje djece, i ranio četvoro od kojih je jedna osoba kasnije preminula u Kliničkom centru. Martinović je počinio samoubistvo tokom policijske potjere.

Dvije godine ranije, Cetinjanin Vuk Borilović u avgustu 2022. godine u cetinjskom naselju Medovina ubio je 10 sugrađana, uključujući dvoje djece, i ranio 6, nakon čega je ubijen u policijskoj akciji.

Zbog tragedije na Cetinju organizovani su protesti na kojima je, između ostalog, zahtijevano uvođenje moratorijuma na izdavanje dozvola za oružje do donošenja novog zakona. Premijer Milojko Spajić je tada najavio novi zakon o oružju i kazao da će važeći oružni listovi morati da se obnove do 1. januara 2026. godine uz psihološke i bezbjednosne provjere.

Prema podacima MUP-a u Crnoj Gori je registrovano 69.593 vlasnika oružja, od čega su 69.230 fizička a 363 pravna lica. U poređenju sa zvaničnim podacima sa popisa stanovništva iz decembra 2023. godine to praktično znači da je svaki deseti građanin Crne Gore naoružan.

Izabrani ljekari ne znaju ko ima oružni list

Važećim Zakonom o oružju predviđeno je da MUP može uputiti na pregled vlasnika oružja za kojeg postoji sumnja da zbog zdravstvenih razloga više nije sposoban za držanje oružja. U tom slučaju vlasnik oružja dužan je da u roku od 60 dana dostavi MUP-u uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti, dok mu se oružni list i oružje oduzimaju u slučaju nesposobnosti.

Iz Uprave policije su u avgustu 2022. kazali da su tražili specijalistički pregled Vuka Borilovića zbog indicija koje su ukazivale na promjene u njegovom ponašanju ali ne i na potencijalno izvršenje zločina. Prema zvaničnim podacima psihijatrijski pregled Borilovića tražila je policija a ne zdravstvena ustanova u kojoj je dobio ljekarsko uvjerenje za oružni list. Borilović je bio dugogodišnji član Lovačkog društva Cetinje i imao dozvolu za posjedovanje oružja.

Psihološkinja Nataša Vuković smatra da je zbog tehničkih nedostataka zdravstvenim ustanovama u praksi onemogućeno obavještavanje nadležnih o promjeni stanja osobe koja posjeduje oružje. Vuković podsjeća da se ljekarska uvjerenja evidentiraju u organizacionoj jedinici medicina rada kojoj izabrani ljekari vlasnika oružja nemaju pristup.

“Medicina rada za sada nije informatički povezana sa informacionim sistemom izabranog doktora, tako da izabrani doktor nema uvid u izdata ljekarska uvjerenja. Osim toga, nisam sigurna da li bi bilo u suprotnosti sa važećim zakonima da izabrani ljekar obavještava neku instituciju, pa bio to i MUP, o promjeni nečijeg zdravstvenog stanja, bez njegovog pristanka”, kazala je Vuković za BIRN.

U Zakonu o pravima pacijenata navodi se da su lični podaci i informacije koje je pacijent saopštio nadležnom zdravstvenom radniku profesionalna tajna, dok Zakon o zdravstvenoj zaštiti građanima obezbjeđuje pravo na privatnost i povjerljivost svih podataka koji se odnose na njihovo zdravlje.

Zakon o zaštiti podataka ličnosti omogućava obradu ličnih podataka radi otkrivanja, prevencije i dijagnostikovanja bolesti ako te podatke obrađuje zdravstveni radnik ili osoba koja ima obavezu čuvanja tajne.

Iz MUP-a tvrde da će novim zakonom o oružju biti omogućeno uvezivanje podataka zdravstvenih ustanova kako bi na vrijeme mogli da obavijeste nadležne u slučaju mentalnog poremećaja ili agresivnog ponašanja vlasnika oružja.

„Nacrt zakona koji se odnosi na zdravstvenu sposobnost biće korigovan u skladu sa mišljenjem i preporukama Ministarstva zdravlja. To će podrazumjevati uvezanost podataka i blagovremeno obavještavanje o svakoj promjeni zdravstvenog stanja vlasnika oružja a naročito psihičkih i psiholoških promjena stanja lica koje je vlasnik oružja“, tvrde u MUP-u.

Predlogom novog zakona o oružju i municiji omogućeno je privremeno oduzimanje oružnog lista ili oružja u slučaju češćeg i prekomjernog uživanja alkohola, konzumacije droga ili drugih psihoaktivnih supstanci ili poremećenih porodičnih i poslovnih odnosa. Oružni list i oružje mogu biti oduzeti i u slučaju obavještenja ljekara o promjeni zdravstvenog stanja vlasnika ali i kao preventivna mjera u cilju zaštite od nasilja u porodici ili zaštite javnog poretka.

Kod privatnika lakše do ljekarskog uvjerenja

Važećim pravilnikom ljekarska komisija koja izdaje uvjerenja provjerava zdravstveni karton potencijalnog vlasnika oružja, kojeg pregledaju doktor medicine rada, oftamolog i psiholog. Prilikom pregleda kod psihologa koriste se testovi koji mjere intelektualna postignuća, strukturu ličnosti i eventualno postojanje duševne bolesti. Prije izdavanja ljekarskog uvjerenja komisija ima pravo da traži pregled neurologa ili testiranje na psihoaktivne supstance.

U MUP-u tvrde da će ograničiti broj zdravstvenih ustanova koje izdaju ljekarska uvjerenja, ali da se građanima mora omogućiti pravo žalbe na odluku zdravstvene ustanove. Građani će moći da se žale posebnoj komisiji ministarstva i snosiće troškove njenog rada.

“Ljekarska uvjerenja treba da izdaju zdravstvene ustanove čiji je osnivač država i to treba da se ograniči na manji broj ustanova. Ministarstvo zdravlja predlaže da zdravstvenu sposobnost treba da utvrđuje komisija koju obrazuje zdravstvena ustanova, a da bi to trebalo da budu domovi zdravlja koji su locirani u tri regije”, navode u MUP-u.

Iako važeći zakon ne predviđa žalbu na negativnu odluku zdravstvene ustanove, Nataša Vuković upozorava da građani uvjerenje najčešće traže u drugoj ustanovi. Cijene ljekarskog pregleda za posjedovanje oružja kreću se od 30 do 40 eura.

„Ukoliko osoba koja je tražila ljekarsko uvjerenje nije zadovoljna ishodom, dešava se da ode u privatnu zdravstvenu ustanovu i tamo dobije uvjerenje da je zdravstveno sposobna. To je ozbiljan problem jer se dešava da osoba sa upitnim fizičkim i psihičkim sposobnostima dobije ljekarsko uvjerenje da je potpuno zdrava ”, kazala je Vuković.

„Nadležne institucije moraju naći način da to spriječe”, dodala je.

Iz Ministarstva zdravlja tvrde da zdravstvene inspekcije redovno kontrolišu ustanove koje izdaju ljekarska uvjerenja, ali da nije bilo oduzimanja licenci zbog kršenja zakona.

„Zdravstveni radnik svojeručno potpisuje medicinsku dokumentaciju, ovjerava je faksimilom ili potpiše elektronskim potpisom. Inspekcija u skladu sa svojim ovlašćenjima do sada nije oduzela nijedno rješenje za preglede iz oblasti medicine rada“, tvrde iz Ministarstva zdravlja.

Predlogom novog zakona o oružju i municiji predviđeno je da posebna komisija Ministarstva zdravlja obavještava MUP o promjeni zdravstvenog stanja osobe kojoj je izdato ljekarsko uvjerenje. U slučaju da komisija odbije da izda ljekarsko uvjerenje o tome će morati da obavijesti područnu jedinicu MUP-a.

Novim zakonom uvedeni su i vanredni ljekarski pregledi dvije i po godine nakon izdavanja oružnog lista. MUP ima pravo da traži vanredni pregled u slučaju da zdravstvena ustanova opravdano sumnja da vlasnik oružja više nije zdravstveno sposoban.

Iz Ministarstva zdravlja navode da će nakon usvajanja izmjena zakona biti donijet poseban pravilnik kojim će biti određena procedura izdavanja ljekarskih uvjerenja.

„Novim pravilnikom biće određeni uslovi koje mora da ispunjava jedna zdravstvena organizacija da bi mogla da izdaje ovu vrstu uvjerenja, način i postupak ljekarskih pregleda, popis bolesti i zdravstvenih stanja koja su smetnja za izdavanje isprava o oružju, kao i način i postupak izvještavanja MUP-a o promjeni zdravstvenog stanja lica koja u svom posjedu imaju registrovano oružje“, kazali su iz Ministarstva zdravlja.