Udruženja lovaca tražila su od Vlade Crne Gore da odustane od predloga prema kojem bi Policijska akademija u Danilovgradu bila jedina ovlašćena za obuku građana u korišćenju vatrenog oružja. Oni tvrde da takav predlog neće dovesti do bolje obučenosti građana, ali bi mogao oduzeti izvor prihoda privatnicima koji su do sada organizovali obuku za rukovanje oružjem.

Vlada Crne Gore je 24. januara predložila Nacrt Zakona o oružju i municiji, kojim se, između ostalog, pooštravaju procedure za izdavanje dozvola za posjedovanje i nošenje oružja. Predviđeno je i da Policijska akademija u Danilovgradu obučava građane za pravilnu upotrebu vatrenog oružja i izdaje im potvrdu neophodnu za dobijanje oružnog lista.

Advokat Marko Ivanović smatra da organizovanje obuke treba omogućiti pravnim licima i preduzetnicima koji imaju strelišta za sportsko-rekreativno gađanje. Ivanović je zastupao dva lovačka društva tokom javne rasprave o Nacrtu Zakona o oružju i municiji.

„Ne postoji nijedan opravdan i na Ustavu, zakonu i zdravom razumu zasnovan razlog da se poslovi osposobljavanja građana za pravilnu upotrebu oružja daju u nadležnost isključivo Policijskoj akademiji“, kazao je Ivanović BIRN-u.

„Pokušaj uvođenja ove norme lovci u Crnoj Gori shvataju isključivo kao pokušaj uvođenja monopolističke politike vođene isključivo u svrhu ostvarivanja benefita i materijalnih interesa pojedinaca ili više lica unutar te institucije, odnosno povezanih sa tom institucijom“, dodao je.

Vlada je pokrenula inicijativu za donošenje novog zakona o oružju nakon dva masovna ubistva koja su se dogodila na Cetinju, a u kojima su stradale ukupno 23 osobe.

Cetinjanin Aco Martinović je 1. januara na pet lokacija na Cetinju ubio 12 osoba, uključujući dvoje djece, i ranio četvoro od kojih je jedna kasnije preminula u Kliničkom centru. Martinović je počinio samoubistvo tokom policijske potjere.

Dvije godine ranije, Cetinjanin Vuk Borilović je u avgustu 2022. godine u cetinjskom naselju Medovina ubio 10 sugrađana, uključujući dvoje djece, i ranio 6, nakon čega je ubijen u policijskoj akciji.

Zbog tragedije na Cetinju organizovani su protesti na kojima je, između ostalog, zahtijevano uvođenje moratorijuma na izdavanje dozvola za oružje do donošenja novog zakona.

Premijer Milojko Spajić je tada najavio da će zakon biti pripremljen do kraja februara kao i da će važeći oružni listovi morati da se obnove do 1. januara 2026. godine uz psihološke i bezbjednosne provjere.

„Što se tiče sportsko-lovačkih društava, kojih je previše, a koji se nerijetko koriste za nabavku ilegalnog oružja i regrutovanje u organizovane kriminalne grupe… Ja sam lično stava da ih treba zabraniti i da država može da bude jedina koja bi organizovala ovakva društva“, kazao je tada Spajić.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) iz decembra 2023. u Crnoj Gori je registrovano 69.593 vlasnika oružja, od čega su 69.230 fizička a 363 pravna lica. U poređenju sa zvaničnim podacima sa popisa stanovništva iz decembra 2024. godine to praktično znači da je svaki deseti građanin Crne Gore naoružan.

Iz MUP-a su tada naveli da građani posjeduju oružje zbog lične bezbjednosti, lova ili sportskog streljaštva.

Evropska komisija (EK) je u izvještaju o napretku za 2024. pozvala crnogorske vlasti da dodatno usklade zakonodavstvo sa evropskim i međunarodnim standardima. U izvještaju se upozorava da Crna Gora treba da radi na podizanju svijesti o opasnosti i rizicima vezanim za posjedovanje vatrenog oružja.

Obuku sprovodili streljački klubovi i lovačke organizacije

Nacrtom Zakona o oružju i municiji, između ostalog, predviđeno je podizanje starosne granice za izdavanje oružnih listova sa 18 na 25 godina, dok će dozvole za oružje umjesto 10 važiti 5 godina. Predloženo je i smanjenje perioda važenja odobrenja za nabavku oružja na 6 mjeseci, bez mogućnosti produženja za još 6 mjeseci što je bilo propisano važećim zakonom.

Proširen je opseg krivičnih djela i prekršaja koji se smatraju smetnjom za posjedovanje oružja, dok bi Ministarstvo zdravlja trebalo da formira komisiju koja će biti nadležna za izdavanje ljekarskih uvjerenja potrebnih za dobijanje oružnog lista.

„Propisivanjem novih zakonskih odredbi prvenstveno će se omogućiti efikasna kontrola posjedovanja i prometa oružja, u cilju sprečavanja njegove zloupotrebe i poboljšanja bezbjednosti građana Crne Gore. Kao i da se legalnim i savjesnim vlasnicima oružja omogući da nesmetano posjeduju i koriste oružje“, navodi se u obrazloženju zakona.

Aktuelnim zakonom o oružju, koji je usvojen 2015. godine, predviđeno je da se obukom građana za upotrebu vatrenog oružja može baviti pravno lice ili preduzetnik koji ima strelište za sportsko-rekreativno gađanje. Oni imaju pravo da izdaju potvrdu o osposobljenosti za pravilnu upotrebu vatrenog oružja, koja je potrebna za izdavanje oružnog lista.

Prema zvaničnoj evidenciji, u Crnoj Gori trenutno postoji 13 klubova praktičnog streljaštva koji su registrovani u Podgorici, Baru, Nikšiću, Pljevljima, Herceg Novom, Danilovgradu, Ulcinju, Budvi i Žabljaku.

Važećim zakonom je predviđeno da klubovi moraju posjedovati civilno strelište, prostor za bezbjedan smještaj oružja i municije, kao i stručno lice osposobljeno za obučavanje korisnika u bezbjednoj upotrebi oružja.

Iz Streljačkog saveza Crne Gore podsjećaju da se obuka za rukovanje oružjem trenutno sprovodi kroz licencirane streljačke klubove i lovačke organizacije.

„Nacrt novog zakona nije isključio obuku u okviru streljačkog i lovačkog saveza već je unaprijedio dosadašnju praksu i izdavanje potvrda dodijelio nacionalnom sportskom streljačkom savezu. To svakako doprinosi podizanju nivoa kontrole i sigurnosti”, kazali su BIRN-u iz Streljačkog saveza.

Nacrtom zakona predviđeno je da za nabavku lovačkog oružja treba dostaviti potvrdu o obučenosti koju je izdala lovačka organizacija, uvjerenje o položenom lovačkom ispitu i uvjerenje lovačke organizacije o aktivnom članstvu. Za nabavku sportskog oružja potrebno je, između ostalog, dostaviti potvrdu o obučenosti koju je izdao Streljački savez.

“Međutim, članom 113 je određeno da Policijska akademija osposobljava građane za pravilnu upotrebu vatrenog oružja, ne precizirajući da se to odnosi na obuku građana koji dozvolu traže radi lične bezbjednosti. Time je napravljen propust i ostavljena mogućnost za nedoumicu ko je nadležan za obuku”, naveli su iz Saveza.

Iz MUP-a nisu odgovorili na pitanje BIRN-a vezana za nacrt zakona o oružju. BIRN je kontaktirao nekoliko streljačkih klubova koji su odbili da daju komentar.

Sumnjaju u stručnost Policijske akademije

Iz Policijske akademije su BIRN-u kazali da je nacrtom zakona predviđeno da se se osposobljavanje građana u toj obrazovnoj ustanovi odnosi samo za nabavku oružja zbog ugrožene lične bezbjednosti. Oni ističu da više od deceniju organizuju obuku građana kao i da imaju dovoljno kadrovskog i tehničkog kapaciteta za to.

Međutim, Ivanović tvrdi da registrovana civilna strelišta imaju mnogo obučeniji i stručniji kadar za obuku od instruktora na Policijskoj akademiji.

„Brojni pripadnici Policijske akademije obučavali su se za pucanje kod lovačkih društava, Lovačkog saveza i Saveza praktičnog streljaštva… Lovci smatraju da na Policijskoj akademiji svakako nema dovoljno kadra da bi se cijela Crna Gora isključivo kod njih obučavala za pravilnu upotrebu oružja, te da je to u praksi nemoguće sprovesti“, rekao je Ivanović.

Policijska akademija od 2012. godine realizuje Program osposobljavanja građana za pravilnu upotrebu vatrenog oružja, a obuku sprovode nastavnici sa predmeta Naoružanje sa nastavom gađanja i sa predmeta krivično-pravne oblasti. Iz te ustanove tvrde da od 2014. godine imaju registrovano civilno strelište, opremljeno po evropskim standardima, kao i moderne učionice za teorijsku nastavu.

„Policijska akademija je jedina institucija u Crnoj Gori koja se bavi obrazovanjem bezbjednosnog kadra, tako da je neupitno postoje li kadrovski i tehnički kapaciteti za obuku i osposobljavanje građana. Svaki policijski službenik koji zasniva radni odnos mora biti osposobljen za rukovanje naoružanjem upravo u ovoj instituciji“, kazali su iz Policijske akademije BIRN-u.

Obuku su do sada, kako su kazali, pohađali građani koji prvi put nabavljaju oružje za ličnu bezbjednost, navodeći da broj zainteresovanih na mjesečnom nivou nikad nije bio veći od 20 a u pojedinim mjesecima obuka nije ni realizovana, jer nije postojalo interesovanje.