Organizovane kriminalne grupe u regionu koriste građevinski sektor, kriptovalute i igre na sreću kako bi oprale novac stečen ilegalnim aktivnostima, navode iz Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC).

U izvještaju „Kokainske veze: Povezanost Zapadnog Balkana i Južne Amerike“, Globalna inicijativa navodi da kriminalne grupe iz regiona iz Južne Amerike svake godine prevezu desetine tona kokaina, što im donosi stotine miliona dolara profita.

„Građevinski sektor i sektor nekretnina predstavljaju glavne kanale za pranje novca stečenog kriminalnim aktivnostima na Zapadnom Balkanu. Ove oblasti su slabo regulisane, a imaju veliki ekonomski značaj. Veći gradovi i turistički razvoj na obali ključni su za ulaganje takvih prihoda. Gotovina se pere i preko kazina i drugih oblika kockanja“, navodi se u izvještaju.

„Zaplijene kokaina koje se povezuju sa regionalnim kriminalcima sugerišu i sve češću upotrebu kriptovaluta. Ove tehnologije, koje zaobilaze tradicionalni globalni finansijski sistem, predstavljaju dodatni izazov za regionalne istražne organe“, dodaje se.

U izvještaju se upozorava i da su vlasti na Zapadnom Balkanu svjesne da kriminalne grupe peru novac lokalno, ali za takve istrage izdvajaju malo resursa, dijelom zbog složenosti mreža za pranje novca. Ističe se da to može dodatno otežati buduće izazove u borbi protiv organizovanog kriminala, zbog taktičke sofisticiranosti balkanskih kriminalnih grupa.

Iz Globalne inicijative pojašnjavaju da organizovane kriminalne grupe kupuju kokain od proizvođača u Kolumbiji, Peruu i Boliviji po cijeni od 1.500 do 4.000 američkih dolara po kilogramu, dok veleprodajni snabdjevači na evropskom tržištu kilogram mogu prodati za 27.000 do 55.000 eura, a u Australiji i za više od 100.000 eura.

Navodi se i da prihodi od šverca kokaina peru u zemljama gdje se nalaze vođe kartela – Zapadnom Balkanu, Evropskoj uniji, a sve više i u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. U GI-TOC tvrde i da trgovci kokainom ulažu novac u fantomske kompanije na Djevičanskim ostrvima.

U izvještaju se pojašnjava da se šverc odvija pomorskim putem, te da kriminalne organizacije sa Zapadnog Balkana šalju kokain preko luka na Pacifiku, Atlantiku i Karipskom moru. Navodi se da su glavne destinacije Antverpen i Roterdam, ali i luke Alhesiras i Valensija u Španiji, Đoja Tauro u Italiji i Hamburg u Njemačkoj.

Organizovane kriminalne grupe koriste ranjivost luka u regionu, pa se šverc kokaina organizuje i kroz luku Bar u Crnoj Gori, Ploče i Rijeku u Hrvatskoj, Drač u Albaniji, Pirej i Solun u Grčkoj, Konstancu u Rumuniji i Varnu u Bugarskoj.

„Balkanske kriminalne mreže uglavnom preferiraju kontejnerske brodove za šverc kokaina u Evropu, djelimično zbog njihove pouzdanosti i isplativosti za dug transport. Ogroman obim legalne robe koja se prevozi kontejnerima i otežana kontrola pošiljki čine ih privlačnim. Koriste to što se samo mali procenat kontejnera – obično dva do tri odsto – rutinski pregleda“, navodi se u izvještaju.

„Pomorci iz Crne Gore i drugih zemalja Balkana često su angažovani u velikim švercerskim operacijama kokaina“, dodaje se.

Iz Globalne inicijative pozivaju države Zapadnog Balkana da dodatno ojačaju kapacitete za razbijanje međunarodnih veza koje su organizovane kriminalne grupe uspostavile, ističući potrebu za zaključivanjem sporazuma o ekstradiciji sa zemljama van Evrope, uključujući i UAE. Navodi se i da poseban fokus treba da bude na finansijskim istragama i praćenju tragova novca.

„S obzirom na to da je EU ključno tržište za konzumaciju kokaina – i da među zemljama Zapadnog Balkana postoji izražena težnja za članstvom – ovaj moćni savez bi mogao pomoći u borbi protiv organizovanog kriminala u regionu pojačavanjem diplomatskog pritiska na UAE da ukloni prepreke za ekstradiciju. Time bi se emirati učinili manje privlačnim utočištem za kriminalce koji se oslanjaju na njihovu sigurnu luku u ovom dugogodišnjem zapadnom savezniku“, navodi se u izvještaju.