Ministar pravde Bojan Božović kazao je da su državni i drugi organi, pravna lica ili preduzetnici koji rade sa djecom dužni da zatraže podatak da li je kandidat za posao koji treba da radi kod njih, odnosno obavlja poslove sa djecom upisan u Registar počinilaca krivičnih djela protiv polne slobode djece.

Posebna evidencija počinilaca krivičnih djela protiv polne slobode djece je od juče u funkcij i, kako su naveli u Ministarstvu pravde, u ovom trenutku evidentirano je 98 pravosnažno osuđenih osoba.

Posebna evidencija je predviđena izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore iz januara 2022. godine, ali je početak funkcionisanja registra pedofila više puta odgađan.

Božović je na mreži X kazao da je registar dugo očekivani mehanizam za veći stepen zaštite naše djece.

„Službenici Direkcije za kaznenu i prekršajnu evidenciju uspješno su završili unos podataka u posebnu evidenciju, odnosno Registar za lica osuđena za krivična djela protiv polne slobode učinjena na štetu maloljetnika u skladu sa članom 123 a Krivičnog zakonika Crne Gore”, saopšteno je iz Ministrastva pravde.

Registar nije dostupan široj javnosti, a sadrži ime i prezime osuđenog, jedinstveni matični broj, adresu prebivališta i boravišta, podatke o zaposlenju, o osobenim znacima, o krivičnom djelu i krivičnoj sankciji koja mu je izrečena i podatke o pravnim posljedicama osude. Ministarstvo pravde nadležno je za vođenje posebne evidencije, a podaci u njoj su trajni i ne mogu se brisati.

Ti podaci će biti dostupni sudu, državnom tužilaštvu i policiji u vezi sa krivičnim postupkom, a na zahtjev se mogu dostaviti i državnom organu, privrednom društvu, te drugoj organizaciji ili preduzetniku, ukoliko još traju pravne posljedice osude, navode iz Ministarstva.

Ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić kazao je da treba razmotriti mogućnost da registar bude javan, kako bi svako mogao da mu pristupi i kako bi roditelji mogli dobiti informacije „da li se neko od pedofila nalazi u blizini njihove djece“.

Analiza BIRN-a iz marta ove godine pokazala je da crnogorski sudovi određuju minimalne kazne većini optuženih za krivična djela protiv polne slobode učinjenih na štetu maloljetnika.

Prema tada dostavljenim podacima crnogorskih osnovnih sudova, u prethodnih šest godina procesuirane su 32 osobe zbog nedozvoljenih polnih radnji nad maloljetnicima, od čega je njih 14 dobilo zatvorske kazne manje od godinu.

U devet slučajeva sudovi su odredili zatvorske kazne duže od godinu, od čega je tri puta izrečena maksimalna predviđena kazna od dvije godine zatvora.

U tri predmeta osumnjičeni su oslobođeni optužbi, u pet slučajeva su okrivljeni dobijali uslovne kazne zatvora do sedam mjeseci a jedan predmet je procesuiran kao lažna prijava.