Predstavnici civilnog sektora navode da je ove godine Crna Gora zabilježila minimalni napredak u suočavanju sa ratnom prošlošću, dok novih potvrđenih optužnica nije bilo.

Od obnove državnosti Crne Gore 2006. godine do danas, održano je samo osam suđenja za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu. Ali sudilo se samo počiniocima nižeg ranga.

U izvještaju o napretku za 2023. godinu, Evropska komisija konstatovala je izostanak novih optužnica u Crnoj Gori.

Posljednja potvrđena optužnica za ratne zločine podignuta je u decembru 2021. godine protiv pripadnika Vojske Republike Srpske Slobodana Pekovića (prethodno Ćurčić). Optužnica ga tereti za ubistvo dva Bošnjaka 1992. i silovanje jedne žene na području Foče, tokom rata u Bosni i Hercegovini. U toku je njegovo suđenje pred sudom u Podgorici. Peković se izjasnio da nije kriv.

„I dalje se primjenjuje Strategija za istraživanje ratnih zločina koja je usvojena 2015. godine”, ističe Vaskrsija Klačar iz Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR). „To je dokument od tri stranice što šalje jasnu poruku o želji vlasti da se pozabave ratnom prošlošću.”

„Očekujemo da se vlasti sistematski i efikasno bave predmetima ratnih zločina u koje je Crna Gora bila uključena“, dodala je ona.

Potrebno ažuriranje strategije

Iako je Specijalni državni tužilac Vladimir Novović imenovan u martu 2022. godine, mjesto vrhovnog državnog tužioca upražnjeno je od juna 2021. jer nijedan od dosadašnjih kandidata nije dobio dovoljno glasova u parlamentu.

Bez vrhovnog državnog tužioca, pravno je nemoguće izraditi novu državnu strategiju za istraživanje ratnih zločina.

Prema sadašnjoj strategiji, koja datira iz 2015. godine, predviđeno je i pregledavanje starih predmeta, mada je u proteklom periodu Specijalno državno tužilaštvo naložilo samo dva hapšenja.

Prvo je hapšenje Slobodan Pekovića, kome se sada sudi za ratno silovanje, a drugo Zorana Gašovića, službenika crnogorske policije koji je uhapšen u decembru ove godine zbog sumnje da je počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Sarajevu 1992. godine.

Tokom godine bilo je i kontroverznih odluka crnogorskih vlasti po zahtjevima za izručenje. Ministar pravde Marko Kovač u oktobru je odbio zahtjev susjednog Kosova za izručenje Momčila Vukotića i Momčila Bulatovića kako bi im se sudilo za navodne ratne zločine počinjene tokom rata na Kosovu 1998 – 1999. godine. Kovač je izjavio da vlasti u Prištini nisu pružile adekvatne razloge za ekstradiciju.

Međutim, prema crnogorskom Zakonu o međunarodnoj pravnoj pomoći, država može odbiti zahtjev za izručenje lica optuženog za politička ili ratna nedjela, ali ne u slučajevima genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i terorizma.

Nedostaje inicijativa tužilaštva

Organizacije za ljudska prava pozvale su u aprilu tužioce da ponovo otvore istragu o ubistvima šest civila, kosovskih Albanaca, počinjena od strane snaga Vojske Jugoslavije u Kaluđerskom Lazu 1999. godine. Do sada nije bilo odgovora Specijalnog državnog tužilaštva na tu inicijativu.

Tamara Milaš iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), smatra da je nedopustiv izostanak inicijative za procesuiranje ratnih zločina.

„Nije bilo proaktivnog pristupa za efikasnije istrage, krivično gonjenje, suđenja i presude“, kazala je Milaš za BIRN. „Nije bilo ponovo otvorenih istraga, a nijedan slučaj nije otvorio pitanje komandne odgovornosti.“

„Ne postoji profesionalni interes o komandnoj odgovornosti za ratne zločine“, dodala je ona.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva BIRN-u nisu odgovorili na pitanja o učinicima te institucije na procesuiranje ratnih zločina.

Specijalno državno tužilaštvo je u aprilu najavilo da će tražiti revidiranje sporazuma o istragama ratnih zločina koji je sklopljen sa Hrvatskom 2006. godine, kako bi se omogućilo podizanje optužnica protiv hrvatskih građana.

Iako je napredak u privođenju počinilaca pravdi mali, državni zvaničnici su i 2023. bili prisutni na obilježavanju sjećanja žrtava ratnih zločina. Tako su u maju, tadašnji premijer Dritan Abazović i drugi članovi njegovog kabineta, prisustvovali na komemoraciji povodom obilježavanja godišnjice deportacije najmanje 66 izbjeglica bošnjačke i nekoliko njih srpske nacionalnosti iz Herceg Novog na teritoriju BiH pod kontrolom Vojske Republike Srpske. Nakon deportacije prebačeni su u logore. Samo nekoliko njih je preživjelo.

Milaš poziva vlasti da učine više od pukog protokola.

„Bojim se da još nemamo zrelu političku strukturu koja bi se na adekvatan način bavila ovim pitanjima“, naglašava ona. „Ona su mnogo složenija i zahtijevaju veliku senzitivnost i odgovornost u političkim izjavama.“