Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori porastao je broj prijava zviždača, dok je i dalje malo slučajeva koji su okončani pravosnažnim presudama.
Broj zviždača u Crnoj Gori porastao je u prethodnih šest godina, ali su i dalje rijetke presude na osnovu njihovih prijava, pokazalo je istraživanje BIRN-a.
Prema podacima Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) od 2016. do 2025. godine bilo je ukupno 1.259 prijava zviždača, od čega je 72 odsto registrovano nakon 2020. godine. U periodu od 2016. do 30. juna ove godine tužilaštvima su dostavljene 123 prijave zviždača, od kojih je u 4 slučaja podignut optužni predlog.
Iz Agencije navode da su dva slučaja okončana osuđujućom presudom, pojašnjavajući da nemaju informaciju da li su presude pravosnažne.
“Prema povratnim informacijama koje su nam dostavljene od strane tužilaštava, dva slučaja su rezultirala osuđujućom presudom. Jedan je iz javnog, a drugi iz privatnog sektora - zbog zloupotrebe službenog položaja u produženom trajanju, odnosno zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju “, kazali su iz Agencije BIRN-u.
„U prethodne dvije godine ukupno 37 prijava zviždača proslijeđeno je nadležnim državnim tužilaštvima“, dodali su.
Zviždač je osoba koja prijavi nepravilnosti, zloupotrebe ili korupciju za koje je saznala kroz svoj rad.
Analiza podataka Agencije za sprečavanje korupcije pokazala je porast broja prijava nakon smjene vlasti u avgustu 2020. godine. Prije 2020. godine ukupno je registrovano 345 prijava zviždača, dok je nakon 2020. njihov broj udvostručen.
Tokom 2017. godine bilo je 69 prijava zviždača, 2018. i 2019. godine bilo je po 110 prijava zviždača, a 2020. godine 75 prijava. Broj prijava je 2021. godine porastao na 142, dok je 2022. godine podnijeto 188 prijava, a 2023. je bilo 190 zviždača.
Zamjenik izvršnog direktora Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Dejan Milovac smatra da je i pored porasta broja zviždača procesuiranje prijava jedan od najslabijih segmenata sistema.
„U velikom broju slučajeva prijave ne dobijaju adekvatan institucionalni odgovor. Ne istražuju se temeljno ili se postupci razvlače bez jasnog epiloga. Kada predmeti dođu do sudova, postupci su često dugotrajni i neefikasni, što dodatno obeshrabruje zviždače“, kazao je Milovac BIRN-u.
„U praksi se često stiče utisak da se proces 'gubi' u institucionalnim procedurama, bez konkretnih rezultata. Da bi se to promijenilo, neophodno je obezbijediti veću odgovornost institucija, efikasniji rad tužilaštva i sudova, kao i jasne mehanizme praćenja postupanja po prijavama zviždača“, dodao je.
Na parlamentarnim izborima 2020. godine tri opoziciona bloka smijenila su sa vlasti Demokratsku partiju socijalista (DPS) koja je upravljala Crnom Gorom skoro tri decenije. U međunarodnim izvještajima se godinama upozoravalo na politički uticaj vlasti na institucije kao i nedostatak rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Iz Agencije za sprečavanje korupcije smatraju da porast broj prijava zviždača ukazuje na jačanje povjerenja u sistem.
„Kontinuiran priliv prijava može ukazivati na postojanje određenog nivoa povjerenja u institucionalni mehanizam prijavljivanja i veću informisanost građana“, kazali su BIRN-u iz Agencije.
„Zbog toga je realnije govoriti o postepenom jačanju sistema nego o potpunoj konsolidaciji povjerenja“, kazali su iz Agencije.
Od pritisaka do ignorisanja
Prema podacima Agencije prošle godine prijavljeno je 180 slučajeva ugrožavanja javnog interesa, od čega su 24 prijave podnijela pravna lica. 14 prijava je proslijeđeno državnim tužilaštvima a 40 nadležnim institucijama. Tokom 2024. godine primiljene su 163 prijave zviždača, od čega su 23 prijave proslijeđene nadležnim tužilaštvima, a 46 drugim institucijama.
Međutim, bivša zviždačica, Patricija Pobrić, tvrdi da nadležni danas uglavnom ignorišu prijave.
“Prije smjene vlasti pojavljivali su se raznorazni na vratima i prijetili - bilo je opasno. Sada nije toliko opasno. Neće niko zviždaču doći na vrata, neće mi niko unišititi ili zapaliti auto, ali sada da nešto objavim – nema bukvalno nikakve reakcije“, kazala je Pobrić za BIRN.
Pobrić, bivša menadžerka hotela Ramada, ostala je bez posla nakon što je 2016. godine ukazala na sumnjivo plaćanje partijskog skupa tada vladajuće Socijaldemokratske Crne Gore (SD) novcem Direkcije za željeznice. Direktor Direkcije i funkcioner SD-a, Nebojša Obradović, zbog toga je osuđen na uslovnu zatvorsku kaznu zbog zloupotrebe službenog položaja i pribavljanja koristi političkoj partiji.
Zbog prijave zloupotreba predstavnici tadašnje vlasti optuživali su Pobrić da radi za opoziciju a nakon što je ostala bez posla tadašnji premijer Milo Đukanović izjavio da „bi to uradio svaki poslodavac na svijetu“.
Milovac upozorava da su ranije zviždači često trpjeli profesionalne i lične posljedice - od gubitka posla do degradacije - ali da se i dalje suočavaju sa javnom diskreditacijom.
„Pokušaju da diskredituju osobu koja prijavljuje nepravilnosti, umjesto da se institucije bave sadržajem prijave. Takva praksa ima ozbiljne posljedice jer šalje poruku da će svako ko ukaže na korupciju ili zloupotrebe biti izložen javnom linču ili političkom etiketiranju“, tvrdi Milovac.
Zviždači u Crnoj Gori su se najčešče suočavali sa prijetnjama i otkazima. Policajac Goran Stanković napustio je Crnu Goru zbog prijetnji koje su mu upućene nakon što je prijavio slučajeve policijske torture, a Crnu Goru je zbog pritisaka napustio i policajac Muharem Fejzić koji je 2013. prijavio šverc cigareta u pograničnom selu Balotići.
Nakon prijava neregularnosti u Aerodromima Crne Gore bivša savjetnica direktora Aerodroma Crne Gore, Biljana Knežević, prošlog je oktobra ostala bez posla. Knežević je stekla status zviždačice u oktobru 2022. nakon što je protiv nje pokrenut disciplinski potupak zbog prijave nepravilnosti u toj državnoj kompaniji.
Knežević je u julu 2021. prijavila zamjenika izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore, Petra Radulovića, za falsifikovanje dokumentacije o radnom iskustvu, ali ga je Osnovni sud u Podgorici u decembru 2024. oslobodio optužbe. Nakon što je Viši sud u Podgorici prošlog oktobra vratio predmet na ponovno suđenje, Osnovni sud je u januaru ove godine utvrdio da Radulović nije falsifikovao ispravu.
Knežević tvrdi da nije imala institucionalnu podršku tokom ukazivanja na korupciju u Aerodromima Crne Gore.
„Najteže mi je bilo da ubijedim pravosudne institucije za pokretanje postupaka, iako sam prezentovala sve dokaze. U tim mejlovima se nalaze dokazi o načinima upravljanja državnom imovinom, vrijednom stotine miliona eura“, tvrdi Knežević.
„Od prošlog maja formirano je petnaestak predmeta u Osnovnom i Višem državnom tužilaštvu, a neke prijave su podnijete i Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). Kao rezultat tih aktivnosti, dobila sam otkaz u Aerodromima Crne Gore.“
Osnovni sud u Podgorici je u avgustu poništio odluku kojom je utvrđena njena disciplinska odgovornost i rješenje o otkazu.
Na nedovoljnu sigurnost zviždača ukazano je i u mišljenju Venecijanske komisije iz juna 2024. koja je tražila povjerljivost i jasnije propise za zaštitu zviždača od odmazde, dok je Evropska komisija (EK) u izvještaju o napretku za prošlu godinu ocijenila da je unaprijeđen pravni okvir za zaštitu zviždača, ali da je ograničen ukupni efekat rada ASK-a.
Novi zakon jača zaštitu zviždača
Nakon što je status zviždača godinama bio regulisan Zakonom o sprečavanju korupcije, Skupština Crne Gore je u julu ove godine usvojila Zakon o zaštiti zviždača kojim su prošireni sistemi zaštite u oblasti u kojima se mogu prijaviti nepravilnosti.
Pravo na zaštitu sada imaju i bivši zaposleni i osobe koje su u procesu zapošljavanja, ako su tada došli do spornih informacija. Zaštita se odnosi i na pomagače, povezana lica, ali i pravno lice u vlasništvu zviždača ili firmu u kojoj je zviždač zaposlen.
Zadržano je zakonsko rješenje prema kojem poslodavac sa najmanje 20 zaposlenih može odrediti nepristrasno lice ili organizacionu jedinicu za prijem i postupanje po prijavi zviždača.
Milovac smatra da taj model može biti efikasan ukoliko postoji jasna zaštita od odmazde.
„Međutim, u Crnoj Gori to često nije slučaj. Glavne prepreke internom prijavljivanju su strah od posljedica, nepovjerenje u rukovodstvo i uvjerenje da prijave neće biti adekvatno istražene“, navodi on.
Novi zakon obavezuje Agenciju da u roku od 30 dana nakon prijave izda potvrdu o dodjeli statusa zviždača, kako bi imao pravo da nadležnom sudu podnese tužbu za zaštitu zviždača. Sudski postupak po tužbi za zaštitu zviždača je hitan.
Međutim, Patricija Pobrić smatra da prijave zviždača i dalje ne izazivaju promjene u sistemu.
„To je glas koji niko niko ne čuje. Kao drvo koje padne u šumi. Da li ga je iko čuo? Nije. To se nekako dešava sada sa glasom zviždača“, tvrdi Pobrić.
