Lični podaci građana postali su vrijedan resurs tehnoloških kompanija ali crnogorski regulatorne agencije nemaju zakonsku mogućnost da nadziru njihovu obradu.
Registracijom na mobilnu aplikaciju za fitnes Mirko Radunović iz Podgorice planirao je da lakše organizuje i prati treninge u teretani. Zbog namjene aplikacije nije mu bilo neobično što se od njega traži da unese podatke o godinama, zdravstvenom stanju i navikama u vježbanju.
„Prilikom registracije naloga unosio sam informacije o godinama, zdravlju, ishrani i životnim navikama, kako bi napravio odgovarajući plan za treninge. Nakon nekog vremena sam počeo da dobijam reklame za fitnes opremu i suplemente“, kazao je Radunović BIRN-u.
„Kada je predloženo da na aplikaciji dodam fotografije napretka prestao sam da je koristim. Uklonio sam je sa telefona ali nisam tražio uklanjanje mojih podataka“, dodao je.
Građani Crne Gore svakodnevno ostavljaju lične podatke na mobilnim aplikacijama, društvenim mrežama, internet pretraživačima i oglašivačkim platformama. Dok ti podaci imaju sve veću komercijalnu vrijednost, korisnici najčešće ne znaju gdje završavaju, sa kojim informacijama se povezuju i ko od njih zarađuje.
Istovremeno, crnogorske institucije imaju ograničene mogućnosti da kontrolišu obradu podataka koju sprovode globalne tehnološke kompanije.
U Izvještaju o stanju zaštite ličnih podataka za 2025. godinu Agencija za zaštitu ličnih podataka (AZLP) upozorila je da masovna obrada podataka tehnoloških kompanija predstavlja poseban izazov za domaće regulatore.
„Masovna obrada ličnih podataka koju vrše digitalni giganti poput Meta i Google otvara prostor za ozbiljno narušavanje prava na privatnost a sa druge strane onemogućava adekvatnu kontrolu i nadzor nadležnih tijela iz razloga što ove kompanije nemaju ovlašćene predstavnike u našoj zemlji i regionu“, navodi se u Izvještaju o stanju zaštite ličnih podataka za 2025. godinu.
U izvještaju iz 2024. godine američka Federalna trgovinska komisija (FTC) upozorila je da su velike platforme poput Mete, YouTubea, TikToka, X, Snap, Discorda i Reddita prikupljale podatke o korisnicima, pribavljale informacije od data brokera i koristile ih za ciljano oglašavanje, algoritme, analitiku i AI. Kompanije su korisnicima pružale ograničene mogućnosti da odbiju upotrebu podataka prilikom korišćenja platformi, dok u nekim slučajevima nijesu brisale sve podatke ni nakon zahtjeva korisnika.
Miki Manakas iz organizacije None Of Your Business (NOYB) ističe da pojedinačne informacije često dobijaju pravu vrijednost tek kada se povežu sa drugim podacima.
„Lični podaci, kao što su korisničke preferencije i interesovanja, podaci o lokaciji, kao i bilo koja druga vrsta informacija prikupljena tokom interakcije sa internet oglasima ili društvenim mrežama koriste se za izgradnju ogromnih baza podataka“, kazao je Manakasza BIRN.
Lični podaci postaju roba
Industrija trgovine podacima zasniva se na prikupljanju informacija o korisnicima iz različitih izvora - aplikacija, internet stranica, društvenih mreža, uređaja i sistema za oglašavanje, pri čemu su podaci o lokacijama, IP adresama, pretragama ili interesovanjima povezuju u detaljnije profile i prodaju ili ustupaju drugim kompanijama.
Podatke prikupljaju, povezuju, analiziraju i prodaju tzv. data brokeri koji često nemaju direktan kontakt sa osobama na koje se podaci odnose. Brokeri prave detaljnije profile korisnika od pojedinačnih podataka poput interesovanja, potrošačkih navika, finansijskog ponašanja a profili se mogu koristiti za komercijalne svrhe.
„Ti podaci se kombinuju u velike skupove podataka, koji se potom prodaju data brokerima, a u mnogim slučajevima čak ni sami brokeri ne znaju tačno odakle su podaci došli niti kome su dalje proslijeđeni. Lični podaci se danas često opisuju kao 'nova nafta' ili digitalna sirovina, jer predstavljaju osnovu za razvoj brojnih poslovnih modela zasnovanih na ciljnom oglašavanju, analitici, profilisanju korisnika i treniranju sistema vještačke inteligencije“, kazao je Manakas.
„Prosječni korisnici ne mogu realno pročitati sva obavještenja o zaštiti podataka koja objavljuju različite platforme. Često koriste usluge ne znajući da kompanije iza njih trguju njihovim podacima gotovo kao da se radi o berzanskoj robi. Upravo zbog toga je veoma teško pratiti putanju ličnih podataka pojedinog korisnika“, dodao je.
Kompanija Meta je u junu 2024. pokrenula uslugu kreiranja teksta, zvuka, slika i video zapisa, navodeći da javno objavljeni sadržaji mogu postati materijal za treniranje vještačke inteligencije koju razvija ta kompanija. Dok su državljani Evropske unije imali opciju da ne dozvole korišćenje podataka za razvoj vještačke inteligencije, korisnici iz Zapadnog Balkana nisu dobili ni obavještenje o novoj politici platforme.
Tada je propust opravdan činjenicom da Meta nije imenovala predstavnike u zemljama Balkana sa kojim bi institucije sarađivale.
Iz Agencije za sajber bezbjednost kazali su da prate razvoj tržišta komercijalne trgovine podacima, ali nisu precizirali da li su u Crnoj Gori zabilježeni konkretni slučajevi u kojima su zloupotrebljavani skupovi podataka građana. Naveli su da je Agencija za sajber bezbjednost još u fazi razvoja kapaciteta kao i da treba jačati saradnju među institucijama kako bi se efikasno odgovorilo na incidente.
„Povezivanje različitih izvora podataka i kreiranje detaljnih profila korisnika mogu imati posljedice po privatnost građana, naročito ukoliko se podaci koriste bez odgovarajuće transparentnosti ili mimo svrhe za koju su prikupljeni. Rizik zavisi od obima i vrste dostupnih podataka, kao i od nivoa zaštitnih mjera koje primjenjuju organizacije koje njima raspolažu“, kazali su iz Agencije.
„Digitalizacija javne uprave i sve veća količina podataka koji se obrađuju u savremenom informacionom okruženju zahtijevaju kontinuiranu procjenu rizika“, dodali su.
EU mehanizmi mogli bi olakšati nadzor
Zakon o zaštiti podataka o ličnosti obavezuje kompanije u Crnoj Gori da podatke građana prikupljaju i koriste za unaprijed određenu svrhu i samo u potrebnom obimu. Korisnici bi trebalo da budu obaviješteni ko njihove podatke prikuplja, zašto ih obrađuje i kome ih prosljeđuje, dok imaju pravo da traže pristup, ispravku ili brisanje nezakonito obrađivanih informacija.
Zakon ne prepoznaje posebno data brokere i ima ograničen domet prema globalnim kompanijama koje nemaju sjedište, predstavnika ili opremu za obradu podataka u Crnoj Gori.
Zbog toga bi ulaskom u EU Crna Gora mogla koristiti Opštu uredbu o zaštiti podataka (GDPR) koja obavezuje kompanije da jasno objasne koje podatke prikupljaju, zašto ih obrađuju, koliko ih čuvaju i kome ih prosljeđuju.
GDPR korisnicima omogućva da od kompanija traže ograničavanje obrade, ispravku ili brisanje netačnih podataka, a zaštita podataka se ne odnosi samo na ime i lokaciju, već i na druge digitalne tragove koji mogu omogućiti identifikaciju osobe.
Miki Manakas smatra da je GDPR značajno unaprijedio zaštitu podataka u EU, ali da njegova primjena još nije na potrebnom nivou.
„GDPR predviđa mehanizam 'one-stop-shop' (jedinstvene kontaktne tačke). Taj mehanizam omogućava da organ za zaštitu podataka u državi u kojoj kompanija ima svoje glavno sjedište vodi prekogranične istrage i postupke“, kazao je on.
„Sada Evropska komisija želi da izmijeni GDPR kroz regulativu poznatu kao Digital Omnibus. Ako prijedlog Komisije bude usvojen u sadašnjem obliku, Digital Omnibus bi mogao omogućiti široke izuzetke za (AI) kompanije kako bi trenirale svoje modele na ličnim podacima korisnika, čime bi se dodatno podstakao razvoj vještačke inteligencije, ali i ograničila postojeća prava korisnika, poput prava na pristup sopstvenim ličnim podacima. To je tema na kojoj trenutno aktivno radimo“, tvrdi on.
Za kršenje pravila GDPR predviđa novčane kazne do 20 miliona eura ili četiri odsto ukupnog godišnjeg globalnog prihoda kompanije, u zavisnosti od toga koji je iznos veći. Usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa GDPR-om u Crnoj Gori bi trebalo da ojača prava građana i kapacitete institucija koje nadziru obradu ličnih podataka.
Veliki broj tehnoloških kompanija, uključujući Metu, Google i TikTok, ima evropska sjedišta u Irskoj, zbog čega je irska Komisija za zaštitu podataka nadležna za većinu postupaka protiv tih kompanija.
Prošlog maja irska komisija kaznila je kompaniju TikTok Technology Limited TikTok sa 530 miliona eura zbog kršenja GDPR-a i prenosa podataka korisnika iz evropskog ekonomskog prostora u Kinu. Kompanija Meta je u maju 2023. kažnjena sa 1,2 milijardi eura zbog prenosa podataka korisnika Facebooka iz EU u Sjedinjene Američke Države, a u oktobru kompanija LinkedIn je kažnjena sa 310 miliona eura zbog korišćenja podataka korisnika za ciljano oglašavanje.
Iz Agencije za zaštitu ličnih podataka tvrde da je neophodno što prije donijeti novi Zakon o zaštiti podataka o ličnosti koji će biti usklađen sa GDPR-om.
„Donošenje novog Zakona biće izazov za Agenciju i podrazumijevaće potrebu za formiranjem novih odsjeka, povećanjem broja izvršilaca i neophodnu edukaciju službenika“, kazali su iz AZLP-a.
