Predsjednik Vlade Crne Gore, Milojko Spajić, prijavio je Agenciji za sprječavanje korupcije (ASK) da posjeduje kriptovalute, ali ponovo nije naveo njihovu vrijednost niti količinu.
U imovinskom kartonu za prošlu godinu, u dijelu koji se odnosi na pokretnu imovinu, premijer je naveo da posjeduje kriptovalute (BTC, ETH, BNB, USDT, itd.) stečene kupovinom.
Kao ministar finansija, Spajić je u januaru 2021. godine prijavio posjedovanje Bitcoina tržišne vrijednosti 150.000 eura, ali nije precizirao količinu. U martu iste godine, u redovnom godišnjem izvještaju, ponovo je naveo Bitcoin u vrijednosti od 150.000 eura, iako je u međuvremenu vrijednost jednog Bitcoina porasla sa skoro 30.000 na preko 57.000 američkih dolara.
U godišnjem izvještaju iz marta 2022. godine, Spajić je prijavio posjedovanje Bitcoina, ali bez navođenja vrijednosti ili količine. U aprilu 2023. godine, u imovinskom kartonu je naveo posjedovanje „kriptovaluta (BTC, ETH, BNB, USDT, itd.)“ bez informacija o vrstama, količini i vrijednosti.
Generalni direktor Direktorata za državni trezor u Ministarstvu finansija, Dragan Darmanović, u imovinskom kartonu za 2024. godinu naveo je vrste kriptovaluta koje posjeduje, ali ne i njihovu količinu i vrijednost.
Darmanović posjeduje kriptovalute Shiba Inu (SHIB), First Digital USD (FDUSD), TRON (TRX), IoTeX (IOTX), Binance (BNB) i APENFT. U odnosu na imovinski karton za 2023. godinu, Darmanović je prijavio da posjeduje tri nove vrste kriptovaluta.
Analiza imovinskih kartona javnih funkcionera, koju je BIRN sproveo u decembru prošle godine, pokazala je da većina njih ne objavljuje javno dostupne podatke o vrijednosti digitalne imovine.
Prema Zakonu o sprječavanju korupcije, javni funkcioneri su dužni dostavljati ASK-u godišnje izvještaje o prihodima i imovini. Iako član 8 Zakona definiše da imovina obuhvata i onu u elektronskom ili digitalnom obliku, član 26 ne precizira način klasifikacije digitalne imovine u izvještajima.
U obrascima za prijavu prihoda i imovine ne postoji poseban odjeljak za digitalnu imovinu, gdje bi se navodili tip, naziv, količina i trenutna tržišna vrijednost kriptoimovine. Takođe, Zakon ne obavezuje javne funkcionere da dostave izvode iz digitalnih novčanika, što bi omogućilo utvrđivanje promjena u vrijednosti njihove imovine.
