Pojedine banke u Crnoj Gori uslovljavaju klijente da uz gotovinske kredite plaćaju Payment Protection Insurance polise osiguranja iako im one omogućavaju ograničenu zaštitu u nepredviđenim slučajevima, pokazalo je istraživanje BIRN-a.

Payment Protection Insurance (PPI) je vrsta osiguranja koja bi trebalo da pokrije rate kredita u slučaju smrti, bolesti, invaliditeta ili gubitka posla. U Crnoj Gori ga više komercijalnih banaka nudi u saradnji sa dva osiguravajuća društva.

Iako banke mogu korisnicima ponuditi PPI polise prilikom davanja kredita, sagovornici BIRN-a tvrde da se polisa u crnogorskim bankama često predstavlja kao obavezna.

Sagovornik BIRN-a M.P. tvrdi da su ga u jednoj banci u Crnoj Gori uslovili uzimanjem PPI polise kada je prošlog decembra podigao kredit za refinansiranje duga od 30.000 eura.

„To je jedino moglo da se realizuje uz uzimanje polise osiguranja koja pokriva gubitak posla, bolovanja – koje ne pokriva ‘išijas’ i slučaj nesretne smrti. Agent mi je naglasio da ako ostanem bez posla osiguranje će plaćati moj kredit šest mjeseci, ali u slučaju da dobijem otkaz, sa ispunjenjem te klauzule moje osiguranje je ‘potrošeno’“, kazao je M.P.

Sagovornica R.Č. koja nije željela da joj se ime pominje u javnosti tvrdi da joj je nuđeno osiguranje kada je 2024. godine uzela kredit od 10.000 eura.

„Rečeno mi je da moram uzeti i polisu od 700 eura, ali da ona ne uključuje osiguranje od već stečene bolesti. Kako sam već imala probleme sa zdravljem odustala sam od kupovine osiguranja“, tvrdi R.Č.

Dokumentacija u koju je BIRN imao uvid pokazuje da je uz kredit za refinansiranje duga od 30.000 eura PPI polisa osiguranja iznosila 1.100 eura, dok je uz kredit od 20.414 eura osiguranje od posljedica nesrećnog slučaja koštalo 414 eura.

PPI polisa obavezuje osiguravajuće društvo da zatvori kredit ukoliko korisnik premine usljed nezgode ili pretrpi trajni invaliditet veći od 50 odsto kao posljedicu nezgode. Uslovi u pojedinim polisama sadrže i ograničenja pa se rate kredita pokrivaju ako je klijent ostao bez posla kao tehnološki višak ili uslijed stečaja, dok se ne priznaju određene vrste bolovanja – poput problema klijenta sa kičmom.

Podaci do kojih je došao BIRN pokazuju da PPI polise u Crnoj Gori uglavnom pokrivaju smrt usljed nezgode, trajni invaliditet veći od 50 odsto nastao usljed nezgode, kao i ograničen broj rata u slučaju bolovanja ili gubitka posla.

Spasoje Vukmirović iz NVO Spasenje, koja se bavi zaštitom prava osiguranika, tvrdi da su zbog takvog modela isplate šteta veoma niske u odnosu na premije koje građani plaćaju.

„Kredit se zatvara samo u slučaju smrti usljed nezgode, ali ne i bolesti, što je najčešći uzrok smrti. Zbog toga su isplate šteta minimalne“, kazao je Vukmirović BIRN-u.

„Dio osiguranika nam je naveo da im je predstavljeno da polisu moraju uzeti uz kredit i imali su primjedbe na transparentnost prodaje. To rezultira time da klijenti ili ne znaju da su uz kredit ugovorili i polisu ili ne znaju da ona pokriva smrt samo uslijed nezgode“, dodao je on.

Evropska agencija upozorila na neregularnosti

Payment Protection Insurance polisa prisutna je i u članicama EU, ali uglavnom obuhvata širi opseg osiguranja.

Banke u Hrvatskoj nude polise koje pokrivaju smrt bez obzira na uzrok a ponuđen je veći izbor osiguravajućih društava, dok u Njemačkoj pojedina osiguravajuća društva nude zaštitu kredita i u slučaju nezaposlenosti, skraćenog radnog vremena, razvoda, invaliditeta ili smrti bez obzira na uzrok. Slična praksa postoji i u Slovačkoj.

U izvještaju Evropskog nadzornog tijela za osiguranje i penzije (EIOPO) iz 2022. godine navodi se da PPI u jednoj polisi osiguranja može pružiti zaštitu od kombinacije rizika, umjesto posebnih polisa za svaku vrstu rizika. EIOPO je agencija Evropske unije koja nadzire sektor osiguranja i penzione fondove.

„Obuhvat koji se PPI nudi može varirati od jednog osiguravača do drugog – neki pokrivaju samo životne ili neživotne rizike, dok drugi nude kombinaciju oba. Većina osiguravača (75%) uključuje rizik smrti kao dio standardnog pokrića za sve tri vrste proizvoda. Oko 30% osiguravača u svoje standardno pokriće uvrštava i dodatne rizike, kao što su nesrećni slučaj (nezgoda), bolest, gubitak autonomije i invaliditet“, navodi se u izvještaju.

Iz Crnogorske komercijalne banke (CKB) potvrdili su da u toj banci polisa osiguranja gotovinskog kredita uključuje rizik smrti usljed nezgode, ali ne i smrt usljed bolesti. Navode i da je obim pokrića jasno definisan vrstom osiguranja na kojoj je proizvod zasnovan.

„PPI polisa obuhvata smrt usljed nezgode, trajni invaliditet usljed nezgode veći od 50 odsto, privremenu nesposobnost za rad i nezaposlenost. Riječ je o proizvodu koji se ugovara bez medicinskih upitnika i pregleda, sa ciljem jednostavne, transparentne i široko dostupne zaštite uz gotovinski kredit“, kazali su BIRN-u iz Crnogorske komercijalne banke.

Iz CKB-a su istakli i da smrt usljed bolesti predstavlja rizik koji zavisi od zdravstvenog stanja i medicinske istorije osiguranika i po pravilu zahtijeva medicinsku procjenu i drugačije tarifiranje.

„Zbog toga se ovaj rizik ne uključuje u PPI proizvode zasnovane na neživotnom osiguranju, kakav je i predmetni proizvod“, kazali su.

Iz ostalih komercijalnih banaka u Crnoj Gori nisu odgovarali na upite BIRN-a.

Evropski regulator EIOPO je 2022. godine izdao upozorenje osiguravačima i bankama u EU zbog ozbiljnih nepravilnosti u prodaji PPI polisa, navodeći da se provizije koje banke primaju od osiguravača kreću od 30 do 90 odsto premije  u zavisnosti od vrste kredita. Iz EIOPO su upozorili i da isplate štete potrošačima prosječno iznose manje od 30 odsto uplaćenog iznosa.

U izvještaju se upozorava na sukob interesa i agresivne prodajne taktike, navodeći da 83 odsto banaka uslovljava kredite kupovinom polise osiguranja isključivo kod njih.

„Strateški savezi unutar istih finansijskih grupa dodatno podstiču visoke provizije, dok sistemi nagrađivanja zaposlenih u bankama mogu motivisati prodaju proizvoda koji ne odgovaraju potrebama klijenata“, navodi se u izvještaju.

Analizirajući sprovedene aktivnosti nakon izvještaja iz 2022. iz EIOPO su prošle godine naveli da su određena tržišta ostvarila napredak u pogledu stope potraživanja i visine provizija, ali da polise osiguranja i dalje izazivaju zabrinutost u pogledu njihove stvarne vrijednosti za potrošače.

Skandal sa PPI osiguranjem u Velikoj Britaniji otkrio je višegodišnju praksu banaka da klijentima prodaju osiguranje otplate kredita bez jasnog informisanja ili stvarne potrebe, zbog čega su finansijske institucije morale da isplate više desetina milijardi funti odštete.

Pojedine banke u Velikoj Britaniji su 2016. godine morale da isplate klijentima oko 38 milijardi funti nakon što su optužene za zloupotrebu PPI polisa. Tokom 2011. milioni klijenata tvrdili su da su im banke godinama prodavale PPI polise uz kredite bez jasnog pristanka ili odgovarajućih informacija.

Nema podataka o premijama i isplatama štete

U Crnoj Gori ne postoje objedinjeni i javno dostupni podaci o isplatama po osnovu ovih polisa.

Iz Agencije za nadzor osiguranja kazali su BIRN-u da ne raspolažu podacima o bruto fakturisanim premijama i ukupnim isplatama šteta za PPI polise.

Prema podacima Agencije o bruto fakturisanim premijama za 2025. godinu građani Crne Gore su za osiguranje ukupno platili 148 miliona eura, dok im je po osnovu šteta isplaćeno manje od polovine te sume, odnosno 65 miliona eura. U 2024. godini građani su za osiguranje izdvojili 134 miliona eura, dok je isplaćeno 60 miliona eura odštete.

Prema Zakonu o osiguranju osiguravajuća društva su dužna da djelatnost obavljaju u skladu sa pravilima struke osiguranja, dobrim poslovnim običajima i poslovnim moralom.

Na pitanje zašto smrt usljed bolesti nije uključena u PPI polise osiguranja, iz Agencije za nadzor osiguranja su kazali da je u pitanju rizik koji shodno crnogorskoj regulativi može preuzeti samo društvo za osiguranje koje obavlja poslove životnih osiguranja.

„Korisnik kredita se može osigurati za slučaj smrti usljed bolesti kod društava koja se bave životnim osiguranjima“, naveli su iz Agencije.

Međutim, polisa jednog od zdravstvenog osiguranja u koju je BIRN imao uvid pokazuje da je rizik smrti usljed bolesti svrstan u kategoriju neživotnih (link).

Iz Agencije nisu odgovorili na pitanje da li su preduzeli nešto kako bi se i taj rizik uključio u polisu osiguranja. Naveli su i da su u prethodnom periodu imali komunikaciju sa društvima koja se bave poslovima neživotnih osiguranja po pitanju tumačenja i pojašnjenja zakonske i podzakonske regulative koja tretira pitanje rasporeda vrsta rizika po vrstama osiguranja.

Iz Crnogorske komercijalne banke navode da u praksi Evropske unije ne postoji jedinstveno rješenje za PPI osiguranje.

„Na pojedinim tržištima postoje PPI proizvodi koji uključuju smrt bez obzira na uzrok, ali uz obaveznu zdravstvenu procjenu i drugačije uslove. Sa druge strane, PPI proizvodi uobičajeno pokrivaju smrt usljed nezgode, privremenu nesposobnost za rad i nezaposlenost, bez uključenog rizika smrti usljed bolesti“, kazali su iz CKB-a.

Spasoje Vukmirović navodi da se, u zavisnosti od kredita, premije za PPI polise kreću od 3 do 5 odsto glavnice kredita. Pojašnjava da za kredit od 30 hiljada eura polisa može iznositi 1.500 eura.

„Premije su u milionskim iznosima i najveći dio toga ide na proviziju banci odnosno zaradu društva za osiguranje. Zbog niskog iznosa isplaćenih šteta, društva za osiguranje dio svog ‘kolača’ izdvajaju za zaposlene banaka u modelu bonusa“, rekao je sagovornik.

U izvještaju evropskog regulatora EIOPO se navodi da  je 34 odsto banaka uvelo podsticajne šeme za svoje zaposlene u vezi sa prodajom CPI proizvoda.

„Neki primjeri tih podsticaja su prodajni ciljevi za ostvarivanje bonusa, udio u proviziji koju osiguravač plaća banci, pored podsticajne šeme za bankarske proizvode, periodične privremene podsticajne kampanje, na primjer u trajanju od 3 mjeseca, sa vaučerima za odmor za najbolje učesnike, bonusi za zaposlene čiji klijenti imaju više proizvoda osiguranja i bankarskih proizvoda, stalna varijabilna naknada za prodaju proizvoda osiguranja kao i povećanje provizije za prodaju kredita sa CPI proizvodom“, navodi se u izvještaju.