Zbog nepreciznosti u Zakonu o sprječavanju korupcije, javni funkcioneri koriste mogućnost da u imovinskim kartonima sakriju detalje o kripto-imovini koju posjeduju, tvrde sagovornici BIRN-a.

Zakonom o sprječavanju korupcije javni funkcioneri obavezni su da Agenciji za sprječavanje korupcije (ASK) dostavljaju godišnje izvještaje o prihodima i imovini koju posjeduju. I ako je članom 8 Zakona definisano da imovina javnih funkcionera podrazumijeva i imovinu u elektronskom ili digitalnom obliku, članom 26 Zakona nije definisan način na koji treba klasifikovati digitalnu imovinu u izvještaju.

U obrascima o prijavi prihoda i imovine nema posebnog odjeljka za digitalnu imovinu u kojoj bi se navodio tip, naziv, količina i trenutna tržišna vrijednost kripto-imovine koju funkcioneri posjeduju. Zakon javne funkcionere ne obavezuje ni da dostave izvode iz digitalnh novčanika, kako bi se utvrdilo da li se vrijednost njihove imovine mijenjala. Zakonom je predviđeno da se svaka promjena imovine veća od 10 hiljada eura mora prijaviti ASK-u.

Analiza imovinskih kartona javnih funkcionera, koju je BIRN sproveo prošlog decembra, pokazala je da ne postoje javno dostupne informacije o vrijednosti njihove digitalne imovine.

Provjerom imovinskih kartona šest državnih funkcionera otkriveno je da je jedino kod potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku i ministra ekonomskog razvoja, Nika Gjeloshaja, bilo moguće precizno utvrditi vrijednost i tip kripto-valuta koje posjeduje.

Nikola Mirković iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) smatra da javni funkcioneri koriste zakonsku nepreciznost o kripto-valutama da bi sakrili vrijednost imovine koju posjeduju.

„Zakon nije prepoznao kategoriju digitalne imovine u mjeri da bi je posebno obradio. Zbog toga javni funkcioneri, koji su u posjedu neke kripto vrijednosti, koriste tu situaciju i ne čine ništa preko onoga što moraju… Time se otvara prostor za zloupotrebe“, kazao je Mirković za BIRN.

„Nedostatak transparentnosti čini nemogućim uvid u realnu vrijednost imovine političara“, dodao je on.

Analiza BIRN-a pokazala je da u imovinskim kartonima premijera Milojka Spajića, ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića, ministra rudarstva, nafte i gasa Admira Šahmanovića i šefa kabineta premijera Branka Krvavca nije moguće utvrditi koje kripto-valute posjeduju niti u kojoj vrijednosti.

Poslanik Albanske alijanse, Ilir Čapuni, u imovinskom kartonu naveo je vrstu kripto-imovine koju posjeduje, ali ne i njenu količinu. Digitalni novac prijavio je i generalni direktor Direktorata za državni trezor u Ministarstvu finansija, Dragan Darmanović.

Iz ASK-a smatraju da Zakon o sprečavanju korupcije ima manjkavosti kada se radi o prijavi digitalne imovine.

„Konkretno, član 26 Zakona, kojim se precizira sadržaj izvještaja o prihodima i imovini, trenutno nije u potpunosti usklađen sa članom 8 kada je riječ o digitalnoj imovini“, kazali su iz Agencije BIRN-u.

Kripto-valute su digitalni oblici novca koji u realnom svijetu nemaju fizički oblik poput novčanica ili kovanica. Prema podacima privatnih kompanija koje procjenjuju broj vlasnika kripto-valuta širom svijeta, poput servisa za kripto transakcije Triple-A, u Crnoj Gori je prošle godine bilo oko 7.200 vlasnika kripto-valuta, što čini 1,1 odsto populacije.

Crna Gora još uvijek nema zakon koji reguliše oblast digitalne imovine. Vlada je još 2020. godine najavila izradu Zakona o kripto-valutama, ali on do danas nije predložen.

Premijer krije digitalnu imovinu, Gjeloshaj u kripto-novčaniku ima 12.283 eura

Analiza BIRN-a pokazala je da je tadašnji ministar finansija Milojko Spajić u januaru 2021. godine, naveo da posjeduje Bitcoin kripto-valutu, tržišne vrijednosti 150.000 eura, ali nije pojasnio koliko Bitcoina posjeduje. U redovnom godišnjem izvještaju koji je podnio u martu 2021. Spajić je ponovo naveo da posjeduje Bitcoin u vrijednosti od 150 hiljada eura, iako je u međuvremenu vrijednost jednog Bitcoina porasla sa skoro 30 hiljada na preko 57 hiljada američkih dolara.

U godišnjem izvještaju iz marta 2022. godine Spajić je prijavio samo da posjeduje Bitcoin, ali nije naveo ni njegovu vrijednost ni količinu. U aprilu 2023. Spajić je u imovinskom kartonu naveo da posjeduje „kripto-valute (BTC, ETH, BNB, USDT, itd)” bez informacija o tome koje kripto-valute posjeduje, u kojoj količini i koje vrijednosti.

Nakon što je zbog pada Vlade razriješen sa mjesta državnog sekretara u Ministarstvu finansija Branko Krvavac je u aprilu 2023. prijavio vlasništvo nad kripto-valutama bez podataka o njihovoj vrsti, količini i tržišnoj vrijednosti.

Nakon što je imenovan za šefa kabineta premijera, Krvavac je u izvještaju iz novembra 2023. naveo da posjeduje kripto-valute vrijedne preko 5,5 hiljada eura, a u godišnjem izvještaju iz marta 2024. navodi se da je vrijednost njegovih kripto-valuta preko 10 hiljada eura. U oba imovinska kartona nema podataka o vrsti i količini kripto-valuta.

Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, u martu 2024. godine je prijavio da posjeduje kripto-valute koje je stekao kupovinom, ali nema informacija o kojim kripto-valutama je riječ. I ministar rudarstva, nafte i gasa, Admir Šahmanović, u izvještaju od novembra  2023. naveo je da posjeduje “kripto-valute (BTC, ETH, USDT..)” koje je stekao kupovinom, ali ne navodi količinu niti navodi njihovu vrijednost.

Spajić, Krvavac, Radunović, Šahmanović i Darmanović nisu odgovorili na pitanja BIRN-a koliko i koje vrste kripto-valuta trenutno posjeduju, koliko digitalnih novčanika posjeduju i kolika je tržišna vrijednost kripto-valuta u skladu sa trenutnim tržišnim kretanjima.

Iako u imovinskom kartonu prošlog marta nije naveo količinu ni vrijednost kripto-valuta koju posjeduje, poslanik Albanske alijanse, Ilir Čapuni, kazao je BIRN-u da je trenutna tržišna vrijednost njegove digitalne imovine 800 eura.

Čapuni je kazao da posjeduje tri vrste kripto-valuta: ALGORAND (1.700), Ethereum (0.0058) i Bitcoin (0.00000076), pojašnjavajući da koristi dva digitalna novčanika (Pera i Binance). Poslanik Albanske alijanse tvrdi i da je promet sa kripto-valutama koji je imao u posljednjih pet godina iznosio oko 400 eura.

Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja, Nik Gjeloshaj, kazao je BIRN-u da je 2. februara 2025. u digitalnom novčaniku imao ukupno 12.283 eura. On je pojasnio da je u izveštaju ASK-u za 2023. godinu, prijavio ukupnu vrijednost kripto-imovine od 2.686 eura, navodeći da je kripto-imovina toliko vrijedila i u julu 2024. godine.

„Tokom narednog perioda, 18. novembra 2024. godine, kupio sam 5.099,923453 Dogecoin (DOGE) za ukupno 2.000 eura, po prosječnoj cijeni od 0,392 eura po Dogecoinu. Mjesec dana kasnije, kupio sam 204,050238 LINK za 4.500 eura, po prosječnoj cijeni od 22,06 eura po Chainlink tokenu“, kazao je Gjeloshaj BIRN-u.

Zakoni o digitalnoj imovini na čekanju

 Iz Agencije za sprječavanje korupcije navode da su kripto-valute u Crnoj Gori realtivno nova kategorija, zbog čega je potrebno dodatno usaglašavati zakonsku regulativu.

„Iako je javnim funkcionerima zakonom propisana obaveza prijavljivanja kripto-valuta, izmjena podzakonskih akata i unapređenje obrazaca mogla bi dodatno precizirati način prijavljivanja ove vrste imovine“,  kazali su iz Agencije.

„Agencija sa Ministarstvom pravde priprema podzakonski akt na osnovu koga će biti urađen novi obrazac za prijavu imovine“, dodali su.

 U Vladinoj procjeni opasnosti od teškog i organizovanog kriminala (SOCTA 2024), koja je objavljena prošlog avgusta, ukazuje se na značajan rast kripto-zajednice u zemlji i upozorava da članovi organizovanih kriminalnih grupa novac stečen kriminalnim aktivnostima ulažu u kupovinu kripto-valuta. U izvještaju se navodi i da kriminalne mreže koriste tehnologije poput kripto-valuta i anonimnih načina plaćanja zbog brze obrade transakcija i alata za anonimizaciju, koji otežavaju identifikaciju učesnika u transakcijama i stvarnih vlasnika.

U prošlogodišnjem izvještaju Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC), navodi se da finansijski sektor i pravosuđe u Crnoj Gori nemaju kapacitete za otkrivanje nezakonitih finansijskih tokova u oblasti kripto-valuta.

U okviru Savjeta za finansijsku stabilnost u novembru 2022. formirana je radna grupa koja bi u saradnji sa ekspertima Svjetske banke trebala da predloži zakone koji se odnose na digitalnu imovinu. Tada je najavljeno da će radna grupa pripremti tri zakona – Zakon o digitalnoj imovini, Zakon za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma kao i Zakon o poreskom tretmanu digitalne imovine.

Najavljeno je i da će svi zakoni biti usklađeni sa MiCA regulativom (Markets in Crypto-Assets Regulation), kojom se u EU uređuje regulatorni okvir za kripto-imovinu.

Vlada je 17. februara predložila izmjene Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma kojim se, između ostalog, uvodi Registar pružalaca usluga povezanih sa kripto-imovinom na koji se moraju prijaviti svi koji obavljaju transakcije ili nude usluge u kripto-valutama. Navodi se i da će pod posebnim nadzorom biti transakcije u kripto-valutama vrednije od 1.000 eura.

Mirković smatra da treba unaprijediti i zakonsku regulativu koja se odnosi na prijavu digitalne imovine javnih funkcionera.

„Za početak, dobro bi bilo da Agencija za sprječavanje korupcije nađe način da posebno klasifikuje digitalnu imovinu prilikom prijavljivanja imovine od strane javnih funkcionera. Da se mora navesti tip kripto-valute, količina i njena tržišna vrijednost u trenutku prijave. Funkcioneri bi trebali u imovinskom kartonu da dostavljaju izvode svojih digitalnih novčanika, jer je to njihova imovina“, kazao je Mirković.