Vlada Crne Gore najavila je edukaciju manjinskih zajednica kako bi ih ohrabrila da učestvuju u političkom životu. To je predviđeno Strategijom manjinske politike do 2028. godine, u kojoj se navodi i da kroz reformu izbornog zakonodavstva nacionalnim manjinama treba obezbijediti političku zastupljenost.
„Kroz edukaciju o značaju političke participacije, posebno usmjerenu ka Romima i Egipćanima, kao i organizaciju edukativnih kampanja i okruglih stolova na ovu temu, očekuje se podizanje svijesti o važnosti aktivnog učešća u političkom životu. Time će se doprinijeti izgradnji inkluzivnog političkog sistema, što će rezultirati većom reprezentacijom i uticajem manjinskih naroda u političkim institucijama“, navodi se u strategiji.
U tom dokumentu se upozorava i da Skupština Crne Gore, kroz proces reforme izbornog zakonodavstva, nije pokazala spremnost da pojedinim manjinskim zajednicama smanji cenzus za ulazak u parlament.
Izbornim zakonodavstvom predviđen je cenzus od tri procenta za ulazak u parlament, dok u raspodjeli mandata mogu učestvovati bošnjačke i albanske partije koje osvoje više od 0,7 odsto glasova. Za pripadnike hrvatske manjine u Crnoj Gori cenzus iznosi 0,35 odsto.
„Izostanak izmjena Zakona o izboru odbornika i poslanika predstavlja prepreku ka ostvarenju veće inkluzije i participacije, posebno pripadnika nacionalnih Muslimana u političkom životu Crne Gore, koji nemaju svoje autentične predstavnike u crnogorskom parlamentu, bez obzira na njihovu brojnost i ustavne norme kojima se jemče njihova prava i slobode“, navodi se u strategiji.
U dokumentu koje je predložilo Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava se upozorava i da država treba da uloži dodatne napore kako bi zaštitila pripadnike manjina od svih oblika nasilne asimilacije. Kao primjer je navedena nacionalna zajednica Muslimana, kojih je, prema rezultatima popisa iz decembra 2023. godine, bilo 1,5 odsto, dok ih je na popisu iz 2011. godine bilo 3,31 odsto.
„Podsjećamo da je Crna Gora dužna da zaštiti pripadnike manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica od svih oblika nasilne asimilacije, na koju pripadnici nacionalnih Muslimana ukazuju još od 2003. godine. Oni upozoravaju na alarmantnu situaciju ugroženosti i opstanka ove manjinske zajednice, posebno zbog toga što institucije sistema nijesu preduzele dovoljno mjera kako bi zaustavile proces nasilne asimilacije i nestanak ove procrnogorske i proevropske manjinske nacionalne zajednice“, navodi se u strategiji.
Prema rezultatima popisa iz 2024. godine, najbrojnija nacionalna manjina su Bošnjaci, koji čine 9,45 odsto stanovništva, dok Albanaca ima 4,97 odsto. Romi i Egipćani čine 1,1 odsto stanovništva, dok Hrvati čine 0,83 odsto.
