Kineska kompanija širi poslovanje u Srbiji uprkos strahovima od zagađenja

Kineska kompanija širi poslovanje u Srbiji uprkos strahovima od zagađenja

Kamion kineske kompanije Ziđin u borskom rudniku. Foto: Nemanja Pančić/Just Finance International.
Kamion kineske kompanije Ziđin u borskom rudniku. Foto: Nemanja Pančić/Just Finance International.
15.06.2024

Kritičari tvrde da Srbija zatvara oči pred ekološkim posljedicama kineskog rudnika bakra na istoku zemlje, koji sa povećanjem proizvodnje povećava i otpad

Kompanija Srbija Ziđin Koper (Serbia Zijin Copper), koja upravlja jedinim kompleksom bakra u Srbiji, planira da proširi svoje rudarske djelatnosti uprkos dugogodišnjim bojaznima zbog njihovog uticaja na životnu sredinu i zdravlje stanovnika u Boru, gradu na istoku Srbije.

Kineska kompanija Ziđin majning postala je strateški partner rudarsko-topioničarskog basena (RTB) Bor 2018. godine uz obećanje da će investirati 1,26 milijardi dolara i unaprijediti zaštitu životne sredine u zamjenu za 63 odsto udjela u vlasništvu.

Ziđin je 2021. godine počeo sa aktivnostima u gornjoj zoni rudnika Čukaru Peki, povećavajući kapacitet na 10 hiljada tona dnevno, ili 3,65 miliona tona godišnje.

U septembru prošle godine, kompanija je objavila novu investiciju od 3,8 milijardi dolara za dalje širenje svojih rudnika bakra, povećavajući proizvodnju prvobitno na 12 hiljada tona dnevno, a kasnije na 15 hiljada.

U okviru tog širenja, Ziđin je tražio dozvolu za otvaranje nove zone eksploatacije, Gornje zone 2, za što je vlada odlučila da nije potrebna studija o uticaju na životnu sredinu.

U martu ove godine, Ziđin je uputio zahtjev srpskom ministarstvu za zaštitu životne sredinu za procjenu da li je potrebna zasebna studija o ekološkom uticaju za izgradnju dodatne fabrike koja bi povećala proizvodnju na 15 hiljada  tona dnevno.

Ministarstvo tek treba da objavi svoj odgovor, međutim raniji stav vlade je podstakao strahove da će vlasti u Srbiji potrebu da privuku i zadrže strane investitore staviti ispred zaštite životne sredine.

Ziđin već ima problem sa jalovinom - izuzetno toksičnim otpadnim materijalom preostalim od procesuiranja bakra - koji odlaže iznad Bora; vjetar nosi metalne čestice i druge zagađivače direktno u grad.

Studija koju su 2020. sproveli ministarstvo zdravlja i zaštite životne sredine i Institut za javno zdravlje Srbije pokazala je da su građani Bora izloženi većem riziku od kancera usljed industrijskog zagađena; taj grad ima najveću količinu taloženih teških metala u vazduhu u Srbiji - 2021. godine koncentracija arsenika u vazduhu u Boru je bila u prosjeku 153 ng po kubnom metru. Dozvoljena gornja granica je šest ng. U oktobru 2021. godine, dostigla je 465 ng u Boru.

"Problem je u tome što ministarstvo (za zaštitu životne sredine) nikada neće reći investitorima, naročito Ziđinu, da neki projekat ne može biti implementiran zbog uticaja na životnu sredinu", kazala je Hristina Vojvodić, viša pravna savjetnica u Regulatornom institutu za obnovljivu energiju i životnu sredinu, RERI, regionalnoj organizaciji fokusiranoj na zaštitu životne sredine, energiji i razvoju urbanih sredina.

Vojvodić je za BIRN kazala da je dio problema u načinu na koji je Ziđin razdvojio svoje nove projekte, ali koji su suštinski dio širenja eksploatacije u gornjoj zoni Čukaru Pekija, efikasno prikrivajuću kumulativni uticaj na životnu sredinu.

"Nije moguće ocijeniti uticaj na životnu sredinu ukoliko su projekti razdvojeni", kazala je ona. "Čak i ako se studija o razmjerima uticaja uradi za svaki pojedinačni projekat, ti uticaju nijesu isti ukoliko studija nije sprovedena za sve njih zajedno".

Ziđin je to osporio i u saopštenju za BIRN naveo da će svaka nova procjena "razmotriti kumulativne posljedice kompletne proizvodnje od eksploatacije do odlaganja otpada".

Pogled na grad Bor u Srbiji. Foto: Nemanja Pančić/Just Finance International
Pogled na grad Bor u Srbiji. Foto: Nemanja Pančić/Just Finance International

Metale nosi vjetar

"Ziđin trenutno nema kapacitet da procesuira sve rude koje iskopa, tako da planira da unutar oblasti rudnika ostavi rude koje neće odmah procesuirati i da to učini u narednih pet do deset godina kada proširi kapacitete", kazao je Toplica Marjanović, bivši zamjenik direktora za tehnologiju i ekologiju u metalurgiji u RTB Boru, a sada stručni saradnik u NVO Udruženju mladih istraživača sa sjedištem u Boru

"Planirano je odlaganje oko 30 miliona tona rude, koja sadrži 0,3 grama arsenika (po toni), na otvorenom prostoru. U periodu od deset godina, koliko će ta ruda bude odložena, u njoj će biti 90 tona arsenika. Pod uticajem vjetra, on će se širiti, a takođe će zagaditi i vodu, preko kišnica koje se slivaju u zemlju".

Ziđin je saopštio da će njihovi planovi neizbježno povećati odlaganje otpada - za otprilike 25 miliona tona tokom nedefinisanog perioda rada. Većina toga će biti korištena za popunjavanje rudarske iskopine, ali 4,4 miliona tona će biti odloženo na Ziđinovoj lokaciji jalovine.

Ziđin je u oktobru 2021. dobio licencu za upravljanjem rudarskim otpadom od srpskog ministarstva za energetiku i rudarstvo.

U decembru 2022. godine, Državna revizorska institucija objavila je izvještaj u kojem je navela da je sistem upravljanja rudarskim otpadom u Srbiji neefikasan i da je, od 21 operatora, u tom trenutku samo Ziđin odlagao i upravljao otpadom na osnovu dozvole i plana za upravljanje otpadom.

Međutim, Marjanović je kazao da dozvola Ziđina nije obnovljena od kraja 2022. godine kako bi se uzele u razmatranje sve promjene u rudarskom kompleksu.

"To znači da trenutno ne upravljaju otpadom u skladu sa našim zakonima, niti da odlažu otpad na način na koji ne zagađuje naš vazduh, vodu i zemljište".

Državni revizor je takođe upozorio na opšti manjak adekvatnog državnog praćenja podataka o proizvodnji otpada.

Ministarstvo energetike Srbije nije odgovaralo na zahtjev za komentar za ovu priču.

Zagađeno jezero pored deponije sa površinskog kopa u Boru. Foto: Nemanja Pančić/Just Finance International
Zagađeno jezero pored deponije sa površinskog kopa u Boru. Foto: Nemanja Pančić/Just Finance International

Izdavanje dozvola

Dragana Nišić, profesor asistent na odsjeku za zaštitu na radu i zaštitu životne sredine na Fakultetu za rudarstvo i geologiju u Beogradu, kazala je za BIRN da, prema sadašnjim regulativama, svi rudnici su u obavezi da naprave plan za upravljanje rudnim otpadom, na osnovu kojega mogu dobiti dozvolu za upravljanje otpadom. 

"Među prvim rudnicima koji su dobili probnu dozvolu je rudnik Čukaru Peki, i oni su trenutno u procesu ažuriranja dozvole, stoga sam uvjerena da oni svojim otpadom upravljaju veoma odgovorno", kazala je Nišić.

Međutim Marjanović je izjavio: "Ažuriranje traje godinama; to je trebalo da bude završeno prije isteka prethodne licence".

Iz kompanije Srbija Ziđin za BIRN je saopšteno da su "u procesu ažuriranja dozvole", ali da su dopunili svoj plan za upravljanje otpadom 2022. i 2023. godine i da djeluju u skladu sa tim planom.

RERI je protiv Ziđina podnio prekršajnu prijavu javnom tužilaštvu u Boru zbog rada bez važeće dozvole za upravljanje otpadom, ali je ona u novembru 2023. godine odbijena jer je Ziđin već tražio produženje dozvole i pošto su tužioci ocijenili da nema štetnih posljedica od odlaganje rudarskog otpada.

Međutim, Ziđin je 2020. godine proglašen krivim u prvostepenoj presudi zbog zagađena vazduha u Boru te i prethodne godine. Zatim 2022, na osnovu krivične tužbe koju je podnio RERI, sud u Negotinu na istoku Srbije, naredio je Ziđinu da plati milion dinara (oko 8500 eura) zbog zagađena u rijeci Mali Pek u martu 2021.

Odgovarajući na pitanja BIRN-a, Ziđin se pozvao na izvještaj Državne revizorske institucije iz 2022. u kojem se ističe da je Ziđin jedini operator rudarskog otpada u Srbiji sa važećom dozvolom, izdatom u oktobru 2021. Navodi se da je u procesu produžavanja dozvole.

"Sastavni dio ove dozvole je i Plan upravljanja rudarskim otpadom, koji je kompanija izradila i ažurirala tokom 2022. i 2023. godine, a po kojem djeluje i danas", saopštili su iz kompanije Ziđin.

"Na osnovu tog plana, stvaranjem, transportom i odlaganjem rudarskog otpada upravlja se u svim tehnološkim fazama: u toku istražnih radova, razvoja i eksploatacije ležišta, u procesu flotacije rude itd".

Deponije su, kako se navodi, izgrađene korišćenjem "najboljih i svjetski priznatih tehnoloških rješenja" kako bi se spriječilo prodiranje potencijalno štetnih materija u tlo.

"Samo 10 odsto jalovine se odlaže na jalovište, koje je prekriveno vodom, što sprečava širenje štetnih materija kroz vazduh, ali i stvaranje kisjelih procjednih voda".

 

Off