Javni funkcioneri moraće da u imovinskim kartonima prijavljuju kriptovalute, adrese kripto-novčanika i druge oblike digitalne imovine, predviđeno je radnom verzijom izmjena Zakona o sprečavanju korupcije.

Iz Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) kazali su BIRN-u da je u radnoj verziji izmjena zakona – čiji je predlagač Ministarstvo pravde Crne Gore – predviđeno i prijavljivanje kriptovaluta, nezamjenljivih tokena i ostalih oblika digitalne imovine.

„Posljednjom radnom verzijom izmjena i dopuna Zakona o sprečavanju korupcije, sa kojom su ASK i članovi Radne grupe za izradu predloga zakona upoznati, predviđeno je da obavezni podaci koji se prijavljuju u imovinskom kartonu, između ostalog, obuhvataju i digitalnu imovinu. U tom dijelu precizirano je da se radi o kriptovalutama, adresama kripto-novčanika, nezamjenljivim tokenima i drugim oblicima digitalne imovine“, kazali su iz Agencije.

Aktuelni Zakon o sprečavanju korupcije obavezuje javne funkcionere da Agenciji dostavljaju godišnje izvještaje o prihodima i imovini koju posjeduju – uključujući i imovinu u elektronskom ili digitalnom obliku. Međutim, zakonom nije definisan način na koji treba klasifikovati digitalnu imovinu u izvještaju, zbog čega u obrascima za prijavu prihoda i imovine ne postoji poseban odjeljak za digitalnu imovinu u kojem bi se navodio tip, naziv, količina i trenutna tržišna vrijednost kripto-imovine koju funkcioneri posjeduju.

Zakon javne funkcionere ne obavezuje ni da dostavljaju izvode iz digitalnih novčanika, kako bi se utvrdilo da li se vrijednost njihove imovine mijenjala.

Analiza imovinskih kartona javnih funkcionera, koju je sproveo BIRN, pokazala je da ne postoje javno dostupne informacije o vrijednosti njihove digitalne imovine.

Iz ASK-a ističu da kontrola digitalne imovine predstavlja izazov zbog nedostatka centralizovanih izvora podataka. Navode i da, uz podršku međunarodnih partnera, rade na unapređenju mehanizama kontrole i usklađivanju propisa, sa ciljem povećanja transparentnosti i sprečavanja eventualnih zloupotreba.

„Neophodno je imati u vidu da kriptovalute predstavljaju relativno novu i dinamičnu kategoriju koja svuda u svijetu sa sobom nosi određene regulatorne i kontrolne izazove i predstavlja novu prijetnju obezbjeđivanju pune transparentnosti i efikasnog nadzora nad finansijskim tokovima. Samo uređivanje antikorupcijskog zakonodavstva ne može dati puni efekat ukoliko paralelno ne budu razvijeni i usklađeni i drugi propisi koji uređuju ovu oblast“, kazali su iz Agencije.

Crna Gora još uvijek nema zakon koji reguliše oblast digitalne imovine. Vlada je još 2020. godine najavila izradu Zakona o kriptovalutama, ali on do danas nije predložen.