Službenici Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) raspoređivani su na niže pozicije bez njihove saglasnosti i u periodu dužem od zakonom predviđenog, navodi se u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI).
U reviziji finansijskog izvještaja Agencije za 2024. godinu, DRI je pozvala na dosljednu primjenu propisa prilikom raspoređivanja zaposlenih i prijema novih kandidata.

Upozorava se da je uprava ANB-a prekršila Zakon o unutrašnjim poslovima, prema kojem se službenik može privremeno rasporediti na nižu poziciju najduže godinu dana, uz obavezu da mu se isplaćuje plata sa radnog mjesta koje je obavljao prije raspoređivanja. U periodu na koji se odnosi izvještaj DRI na čelu Agencije bio je Boris Milić.

„Uvidom u rasporedno rješenje jednog zaposlenog utvrđeno je da je on više puta, u ukupnom trajanju od dvije i po godine, privremeno raspoređivan u niže zvanje, bez saglasnosti zaposlenog, što nije u skladu sa zakonom… Privremeno raspoređivanje traje najduže godinu, nakon čega policijski službenik ima pravo da se vrati na prethodno radno mjesto i ne može se ponovo privremeno rasporediti u roku od dvije godine, osim ako se on saglasi“, navode u ANB-u.

Mediji su u martu 2023. objavili da bi pojedini službenici Agencije mogli podnijeti tužbu protiv tadašnjeg direktora Borisa Milića zbog Akta o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, kojim su neki službenici raspoređeni na niže pozicije u ANB-u.

Iz Agencije su odgovorili Državnoj revizorskoj instituciji da će usvajanjem novog Zakona o ANB-u biti regulisano i pitanje raspoređivanja službenika, čime se više neće primjenjivati odredbe Zakona o unutrašnjim poslovima.

U nacrtu novog zakona, koji je u julu povučen iz skupštinske procedure, bilo je predviđeno da službenik koji dobije ocjenu „ne zadovoljava“ može biti raspoređen na niže radno mjesto i ostvarivati prava tog radnog mjesta, bez potrebe za njegovom saglasnošću.

Vladin predlog zakona povučen je nakon što je Evropska komisija zatražila dodatnu analizu, a civilni sektor upozorio da bi takva rješenja ozbiljno ugrozila ljudska prava u Crnoj Gori. Nacrtom je, između ostalog, bilo predviđeno da direktor Agencije u slučaju hitnosti može da pokrene mjere tajnog nadzora elektronskih komunikacija bez saglasnosti Vrhovnog suda, kao i da ANB može pristupati ličnim podacima građana bez dozvole i nezavisnog nadzora.

U izvještaju DRI se dalje navodi da Agencija mora u svim organizacionim jedinicama voditi dnevnu evidenciju prisustva službenika na radu, kao i da prilikom zaključivanja ugovora o dopunskom radu navodi obavezne elemente – podatke o radnom vremenu, mjestu rada i načinu obavljanja poslova.

Takođe se upozorava da službenici Agencije koji koriste poslovne platne kartice troškove moraju pravdati isključivo fiskalnim računima.

„Na testiranom uzorku od deset transakcija u ukupnom iznosu od 3.544 eura, izvršenih putem poslovne platne kartice, utvrđeno je da izdaci nijesu pravdani fiskalnim računima, već slipovima sa POS terminala, što nije u skladu sa Uputstvom o radu državnog trezora, kojim je propisano da se sredstva sa platne kartice pravdaju isključivo fiskalnim računima i fakturama“, navodi se u izvještaju DRI.