Uprava za državnu imovinu sklopila je ugovor za nabavku kancelarijskog materijala po skupljoj cijeni, nakon što je Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki nezakonito isključila firmu sa povoljnijom ponudom, pokazalo je istraživanje BIRN-a.

Uprava za državnu imovinu je 3. juna 2024. godine raspisala tender za nabavku kancelarijskog materijala za organe državne uprave u vrijednosti od 1.022.322 eura, a javni poziv bio je podijeljen po partijama – administrativni materijal, potrošni materijal proizveden od strane proizvođača opreme, potrošni materijal proizveden od strane proizvođača robe, papir i papirni proizvodi i štampani materijal.

Kao najpovoljniji ponuđač za dvije partije odabrana je firma Kastex DOO iz Podgorice, dok je za preostale tri partije prihvaćena ponuda podgoričke firme Multi Office DOO, ali je ta odluka poništena nakon odluke Komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki.

Komisija je poništila odluku nakon što se Kastex žalila na sve tri partije za koje nije izabrana kao najpovoljniji ponuđač, navodeći da su podgoričke firme Multi Office i Merkator International, koje su učestvovale na tenderu, morale biti isključene iz postupka jer su „nepravilno sačinile izjave“ a dokumentaciju su popunile „na precizniji način od zahtijevanog, navodeći naziv partije i procijenjenu vrijednost“.

Komisija je 27. septembra 2024. usvojila žalbu i naložila Upravi za državnu imovinu da isključi Multi Office iz postupka, navodeći da način popunjavanja dokumentacije nije bio u skladu sa Uputstvom za popunjavanje izjave privrednog subjekta i Zakonom o javnim nabavkama. Nakon toga, Uprava za državnu imovinu zaključila je ugovor sa firmom Kastex DOO kao jedinim ponuđačem koji je dostavio ispravnu ponudu, iako je ona za pojedine partije bila skuplja od ostalih ponuđača.

Tako je prihvaćena ponuda Kastexa za nabavku administrativnog materijala po jediničnoj cijeni od 384,30 eura, dok je ponuda Multi Officea za tu partiju iznosila 81,50 eura. Za Partiju 3 – potrošni materijal proizveden od strane proizvođača robe, jedinična cijena Multi Officea je iznosila 2.025 eura, dok je Kastex tražio 2.029,87 eura, a za Partiju 4 – papir i papirni proizvodi Kastex je ponudio jediničnu cijenu od 18,38 eura, a Multi Office 4,20 eura.

Nakon presude Upravnog suda, Komisija se predomislila

Firma Multi Office je u oktobru i novembru 2024. od Upravnog suda tražila da ocijeni zakonitost odluke Komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki za sve tri partije, nakon čega je sud u februaru i aprilu ove godine presudio u njihovu korist. U odluci suda se navodi da je Komisija postupila pretjerano formalistički, da nije bilo naznaka da je Multi Office pokušala izigrati Zakon niti se ponašala nesavjesno, kao i da su navodi u izjavi jasni i u skladu sa zakonom.

Nakon presude Upravnog suda, Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki je poništila svoju odluku i zatražila od Uprave za državnu imovinu da ispravi nepravilnosti. Iz Uprave za državnu imovinu nisu odgovorili BIRN-u da li su postupili po zahtjevu Komisije.

Izvršni direktor Multi Office DOO, Danilo Milićević tvrdi da u Upravi za državnu imovinu ne znaju šta da urade u ovom slučaju jer je to rijetka situacija u kojoj je Upravni sud donio odluku u toku trajanja ugovora.

„Obično odluke Upravnog suda traju dvije, tri godine, dok se donesu rješenja već istekne ugovor. Ono što ja nezvanično znam je da su inicirani neki sastanci između Uprave za državnu imovinu i Komisije, čak i Direktorata, da vide na koji način se ovo rješava. Međutim, ja ne vidim način da se ovo riješi“, kazao je Milićević za BIRN, navodeći da će biti primoran da tuži državu za izgubljenu dobit.

Iz Komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki kazali su BIRN-u da je Uprava za državnu imovinu dužna da poništi postupak javne nabavke, navodeći da je predmet nabavke realizovan na osnovu ugovora koji je zaključen na osnovu odluke koja je naknadno pravosnažno poništena.

Iz Komisije nisu odgovorili na pitanja BIRN-a da li će biti ponovo sproveden kompletan postupak javne nabavke, da li su ništavni ugovori potpisani sa firmom Kastex, kao ni da li će morati da dođe do nadoknade sredstava u slučaju raskida ugovora. Nije odgovoreno ni da li je u ovom slučaju moguće govoriti o neracionalnoj upotrebi javnih sredstava, budući da je propuštena prilika da se izabere povoljnija ponuda.

Na pitanja BIRN-a nisu odgovorili ni iz Uprave za državnu imovinu, dok iz Kastexa da nisu željeli da komentarišu slučaj.

Milićević smatra da je „jedini i isključivi krivac“ Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki.

„Nažalost, svih ovih godina kroz sistem javnih nabavki niko ne snosi nikakvu odgovornost. Ni članovi komisije ni naručioci – niko jednostavno ne snosi nikakvu odgovornost. Da je neki član komisije snosio odgovornost za svoje odluke, vjerovatno bi se sad drugačije ponašali i temeljnije rješavali po žalbama ponuđača“, tvrdi Milićević.