Iako je Crna Gora tokom 2024. godine ostvarila vidljiv napredak u istragama ratnih zločina još uvijek nema novih sudskih presuda, smatraju predstavnici civilnog sektora.

Od ratova devedesetih i krvavog raspada bivše Jugoslavije, Crna Gora je podigla osam optužnica za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu. U svim slučajevima optuženi su bili niže rangirani bivši borci.

Evropska komisija je u Izvještaju o napretku za 2024. pozvala Crnu Goru da unaprijedi rezultate u procesuiranju ratnih zločina. U civilnom sektoru smatraju da pravosuđe treba da pokaže inicijativu u suočavanju sa ratnom prošlošću.

„Procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori i dalje predstavlja veliki izazov“, izjavila je za BIRN Amina Murić, izvršna direktorica Inicijative mladih za ljudska prava.

Ona je istakla da vrijeme ne ide u korist pravosuđu.

„Kako godine prolaze, svjedoci i žrtve postaju nedostupni, dok ključni dokazi nestaju. Neprocesuirani ratni zločini ostavljaju težak teret na naše društvo i predstavljaju potencijalnu opasnost“, dodala je ona.

Izmjena zakona i nova optužnica

Najnoviju optužnicu za ratne zločine, koja još nije potvrđena, podiglo je Specijalno državno tužilaštvo u junu.

Optužnica se odnosi na Zorana Gašovića, koji se sumnjiči da je počinio zločin protiv čovječnosti na području Hadžića u Bosni i Hercegovini 1992. godine.

Sumnja se da je tadašnji pripadnik policije bosanskih Srba učestvovao u ubistvima, porobljavanju, prisilnom preseljenju, mučenju i progonu na vjerskoj i nacionalnoj osnovi.

Crna Gora je u junu 2024. godine izmijenila Zakon o krivičnom postupku kako bi uklonila pravne i praktične prepreke koje su ometale efikasnu istragu i procesuiranje ratnih zločina.

Izmjene su odražavale preporuke Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, nasljednika Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Hagu.

Bojana Malović iz Akcije za ljudska prava smatra da su zabilježeni pomaci u novim istragama, naročito u onima koje se oslanjaju na dokaze Mehanizma.

„Saradnja s Mehanizmom je ojačana, formirani su zajednički istražni timovi, i sve je to konačno rezultiralo optužnicom protiv Gašovića“, rekla je Malović za BIRN.

Nadležni, barem na papiru, žele da unaprijede istrage i procesuiranje ratnih zločina.

Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) je u septembru usvojilo novu strategiju za istraživanje ratnih zločina za period 2024-2027. Murić smatra da to podrazumijeva ponovno otvaranje starih slučajeva i detaljan pregled dosadašnjih istraga.

„Takav pristup je posebno važan u slučajevima gdje su istražni procesi bili nedovoljno temeljni ili su zastali zbog nedostatka dokaza i svjedoka“, smatra Murić.

Malović je, međutim, podsjetila da EU već 11 godina poziva Crnu Goru na bolji pristup istrazi i procesuiranju ratnih zločina.

„Vrhovno državno tužilaštvo usvojilo je novi strateški pristup, ali rezultati tek treba da se vide“, kazala je ona. „Ključni test volje ostaje pregled starih slučajeva koji su procesuirani u suprotnosti sa međunarodnim humanitarnim pravom.“

Zbog sporih sudova nema presuda

Krajem oktobra, Viši sud u Podgorici ukinuo je pritvor Slobodanu Pekoviću, optuženom za ubistvo i silovanje u Bosni, jer su prošle tri godine od podizanja optužnice bez donošenja presude.

Peković je bio pripadnik snaga bosanskih Srba tokom rata 1992-95. godine i optužen je za ubistvo dvojice bošnjačkih civila i silovanje u Foči tokom talasa etničkog čišćenja u istočnoj Bosni početkom rata. On je negirao optužbe.

Malović je upozorila da taj ishod pokazuje da žrtve ratnih zločina u Crnoj Gori i dalje nemaju efikasan pristup pravdi, decenijama nakon što su zločini počinjeni.

„Proces je obilježen neefikasnim zakazivanjem ročišta na samom početku, velikim brojem odlaganja i sporom saradnjom s Bosnom i Hercegovinom u vezi sa saslušanjem većine svjedoka u ovom slučaju“, prisjetila se Malović.

„Sud nije pokazao dovoljnu osjetljivost prema žrtvama, jer iako je podnesen zahtjev za naknadu štete, on nije razmatran“, dodala je ona.

Murić smatra da bi suđenje Pekoviću trebalo biti upozorenje da treba sprovesti reformu pravosudnog sistema kako bi se ubrzala suđenja.

„Na osnovu ovog slučaja jasno je da naš pravosudni sistem pokazuje ozbiljne slabosti u nekoliko ključnih oblasti. Ovaj slučaj ukazuje na značajan problem u efikasnosti i brzini pravosudnog sistema“, rekla je Murić.

„Iako istraga može biti složena i zahtijevati vrijeme, tri godine bez presude za jednog optuženog za ratne zločine ukazuju na ozbiljan nedostatak dinamike i brzine u procesuiranju ovih slučajeva“, dodala je ona.

Izmjene Zakona o krivičnom postupku iz juna omogućavaju Tužilaštvu da koristi dokaze prikupljene u ranijim suđenjima pred Međunarodnim sudom.

Prema navodima Akcije za ljudska prava, tužilaštvo je 2024. godine bilo proaktivno u prikupljanju dokaza Međunarodnog suda u Hagu.

„Statistički gledano, u kontrastu sa novembrom 2022. do novembra 2023, kada je Crna Gora poslala samo dva zahtjeva za pristup dokazima Kancelariji Mehanizma, u prvoj polovini 2024. broj zahtjeva porastao je na sedam“, rekla je Malović.

„Pravna mogućnost je sada stvorena u Crnoj Gori prije svega da se koriste izjave svjedoka koji su svjedočili u Hagu, ali su sada nedostupni ili su u međuvremenu preminuli, što naravno može ubrzati pokretanje novih postupaka i donošenje presuda“, dodala je.

Međutim, Murić je upozorila da, iako dokazi prikupljeni ranije od Međunarodnog suda mogu ubrzati postupke, oni sami po sebi nisu dovoljni za postizanje konačnih presuda.

„Dokazi Međunarodnog suda u Hagu ne mogu automatski ubrzati postupke, osim ako naše pravosuđe ne pokaže odgovarajuću volju i kapacitet da ih efikasno koristi. Ključno je stvoriti mehanizme za bržu integraciju tih dokaza u suđenja – i obezbijediti obuku i resurse za tužioce i sudije koji rade na ovim slučajevima“, smatra Murić.