U centru Skoplja nalazi se mjenjačnica koja izgleda kao i svaka druga. Međutim, ovdje se vrata zaključavaju za vama, anonimnost je zagarantovana, a provizija opada kako iznos raste.

„Nema ograničenja“, rekao je jedan zaposleni. A za zaista velike sume mogu se napraviti „posebni dogovori“.
Krupna razlika, međutim, jeste valuta. Ljudi ovdje ne dolaze da mijenjaju denare Sjeverne Makedonije, već kriptovalute.

Devedesetih godina, u haotičnim danima hiperinflacije nakon secesije tadašnje Makedonije od SFRJ, dileri valuta stajali su na uglovima ulica, iskorištavajući krajnje nepovjerenje u državu i nepovoljne kurseve koje su nudile regularne banke.

Danas se rađa nova paralelna ekonomija, i ovog puta ona je digitalna, globalna i neregulisana; društvene mreže su novi ulični ćoškovi, kripto novčanici su zamijenili torbe pune gotovine, a kriptovalute vladaju.

Prema otkrićima ove istrage, značajne količine novca koji se ne može pratiti teku kroz kripto-mjenjačnice koje posluju u pravnoj sivoj zoni, prostoru u kojem cvjetaju utaja poreza, prevara i pranje novca.

Lična karta nije potrebna

Na papiru, Zakon o sprečavanju pranja novca iz 2022. godine u Sjevernoj Makedoniji zabranjuje razmjenu više od 500 eura gotovine za „virtuelnu imovinu“, poznatiju kao kriptovalute; zakon takođe predviđa da se svaka transakcija veća od 1.000 eura prijavljuje Finansijsko-obavještajnoj jedinici.

Zato je anonimnost ključna.

„Da traže ličnu kartu, nikad ne bih išao u kripto mjenjačnicu“, kazao je za BIRN jedan investitor u kriptovalute, koji je želio da ostane anoniman. „Uvijek je anonimno“, dodao je drugi, navodeći da je njegov prijatelj nedavno otišao sa 5.000 eura u gotovini, a da nije pokazao nikakav identifikacioni dokument.

Takve djelatnosti agresivno reklamiraju svoje usluge na društvenim mrežama.

Jedna kripto mjenjačnica se hvali dnevnim limitom za kupovinu i prodaju od 100.000 eura; druga nudi dostavu na kućnu adresu za transakcije veće od 3.000 eura.

BIRN je, pod lažnim identitetom, kontaktirao jednu od takvih mjenjačnica raspitujući se o mogućnosti anonimne kupovine 20.000 eura gotovine putem kripta. Jedini uslov bio je da se najavi nekoliko sati unaprijed.

Neke licencirane mjenjačnice takođe nude kripto transakcije, iako to nije obuhvaćeno uslovima licenci koje im je izdala Narodna banka.

„Rad sa kriptovalutama nije obuhvaćen definicijom mjenjačkog poslovanja“, saopštili su iz Narodne banke Sjeverne Makedonije za BIRN. „Stoga, u okviru zakonom definisanih nadležnosti, Narodna banka nema ovlašćenje da nadzire aktivnosti koje se odnose na kriptovalute“.

Plodno tlo za pranje novca

Zakonom o sprečavanju pranja novca iz 2022. godine, Sjeverna Makedonija je prvi put priznala „virtuelnu imovinu“ i povjerila Finansijsko-obavještajnoj kancelariji (FIO) zadatak da registruje i nadzire preduzeća koja se bave trgovanjem kriptovalutama.

Tri godine kasnije, registar još uvijek ne postoji, niti postoji nadzor.

Iz FIO-a su za BIRN naveli da registar još nije uspostavljen zato što je nacrt propisa koji su pripremili i dalje predmet „međuinstitucionalnih konsultacija“ i čeka odobrenje Ministarstva finansija.

Dodatne pravne komplikacije proizilaze iz činjenice da mnogi trgovci kriptovalutama posluju kao fizička lica, koristeći neregistrovane (unhosted) novčanike i strane platforme koje ne ostavljaju institucionalni trag.

Takva situacija prijeti stvaranjem sistema podzemnog ili paralelnog bankarstva, što zauzvrat može ugroziti stabilnost regularnog finansijskog sistema. Iako trgovina kriptovalutama nije strogo zakonom zabranjena, nedostatak regulative čini je podložnom zloupotrebama.

Slučajevi pranja novca putem kriptovaluta već su dokumentovani.

U jednom slučaju, u gradu Štipu, tri člana jedne porodice koja je primala socijalnu pomoć oprali su oko 300.000 eura zarađenih od ilegalne mreže za onlajn klađenje u periodu između 2022. i 2024. godine.

Njih troje, bračni par i njihova kćerka, primali su novac u kriptovalutama i podizali ga uglavnom preko mjenjačnice sa sjedištem u Skoplju. Istražitelji su ih zatekli usred transfera od 30.000 eura.

U drugom slučaju, vlasti su zaplijenile 80.000 eura koje je putem kripta oprao državljanin Sjeverne Makedonije, povezan sa prevarantskim kol-centrima koji su varali investitore u Njemačkoj.

U potpunosti zaobilazeći fizičke mjenjačnice, počinilac je koristio onlajn platforme da konvertuje kripto u stranu valutu i prebaci sredstva direktno na dva bankovna računa – jedan na svoje ime, drugi na ime svog brata. Identifikovan je zahvaljujući međunarodnoj istrazi koju je djelimično vodila Finansijsko-obavještajna kancelarija (FIO).

U oba slučaja osumnjičeni su priznali krivicu. Kriptovaluta je već bila konvertovana u eure ili denare i iskorišćena za kupovinu nekretnina i vozila, koje je država kasnije zaplijenila. Da su sredstva ostala u kripto formi, zapljena bi bila obustavljena, jer Sjeverna Makedonija nema zvanični državni kripto novčanik za zaplijenjenu digitalnu imovinu.

„Nikada nismo imali takav zahtjev“, rekla je Irena Ilievska, direktorka Državne agencije za zaplijenjenu imovinu. „Ne postoji regulativa, ni protokol. Ako se to dogodi, moraćemo da tražimo odobrenje Vlade i uključimo Narodnu banku.“

Milioni se ulivaju i izlaze

Dok regulatori razmatraju šta da preduzmu, novac neprestano teče.

Prema podacima Kembridž centra za alternativne finansije, Sjeverna Makedonija je samo u septembru 2024. zabilježila oko 30 miliona dolara u dolaznim i odlaznim kripto transakcijama – što je dvostruko više od vrijednosti trgovinske razmjene te zemlje sa Sjedinjenim Državama u istom mjesecu.

Godišnji podaci tog centra pokazuju ukupne prilive od oko 900 miliona dolara u 2023. godini, uz otprilike jednaku količinu odliva. Ako se primijeni globalni prosjek od 0,61 odsto za nezakonite aktivnosti u vezi sa kriptovalutama (prema podacima Chainalysis-a, platforme za analizu blokčejna), milioni eura potencijalno nezakonitih sredstava mogu godišnje prolaziti kroz makedonske račune.

Vlasti priznaju da problem postoji.

U nedavnom intervjuu za magazin 360, ministar za digitalizaciju Stefan Andonovski upozorio je na rizike od postojanja „kripto mjenjačnica u sivoj zoni“.

„U Makedoniji nije zabranjeno posjedovati ili trgovati kriptovalutama, ali nedostatak regulative stvara pravnu neizvjesnost“, kazao je Andonovski.

Kako bi izbjegli velike oscilacije cijena, mnogi korisnici kripta – naročito oni uključeni u nezakonite aktivnosti – radije koriste stabilne kriptovalute (stablecoine), koje su vezane za fiducijarne valute poput američkog dolara. To im omogućava predvidljivu vrijednost i olakšava konverziju.

Ekspert u oblasti prava i analitičar za kriptovalute Duško Goševski slaže se s tim. Mada priznaje privlačnost decentralizovanih finansija, naglašava potrebu za pravnim garancijama.

„To bi omogućilo i druge važne aspekte, prvenstveno podsticanje inovacija i investicija, a na duže staze i generisanje poreskih prihoda i priliva kapitala zasnovanih na tom budućem tehnološko-finansijskom tržištu“, rekao je Goševski za BIRN.

Prema zakonu, dobit od prodaje kriptovaluta mora se prijaviti i oporezovati po stopi od 10 odsto. Međutim, prema podacima Uprave javnih prihoda, prošle godine je samo 49 subjekata prijavilo prihod od prodaje kriptovaluta, što je državi donijelo svega 16.000 eura poreza.

U svojoj pobjedničkoj izbornoj platformi prošle godine, vladajuća stranka VMRO-DPMNE obećala je niz podsticaja za investitore u kriptovalute, uključujući i ukidanje poreza na kapitalnu dobit.

U decembru, premijer Hristijan Mickoski izjavio je da je krajnji cilj donošenje zakona.

„Želimo sve to da usmjerimo kroz zakonske okvire“, rekao je. „To je budućnost, i mislim da ćemo biti među prvima u regionu.“