Sa NATO ugovorima vrijednim više od 4,2 miliona eura u periodu između 2020. i 2022. godine, kompanija Glotec predstavlja primjer ekonomskih koristi od pristupanja Zapadnom vojnom savezu.

Sa sjedištem u Crnoj Gori, ovaj dobavljač rezervnih dijelova za avione i motore, kao i opreme za ispitivanje u aerotunelima, maksimalno je iskoristio poslovne prilike koje su crnogorski lideri najavljivali kada je zemlja postala članica NATO-a 2017. godine.

Osim očiglednih bezbjednosnih koristi, Crna Gora i Sjeverna Makedonija su članstvo u NATO-u predstavile i kao šansu za ekonomski razvoj – otvarajući vrata tržištu procijenjenom na više od 10 milijardi eura i povećavajući privlačnost svojih zemalja za strane investitore.

U praksi, međutim, dobit je bila skromna, barem prema javno dostupnim informacijama.

Glotec, koji nije odgovorio na zahtjev za komentar, jedna je od samo četiri crnogorske firme koje trenutno imaju pravo da učestvuju na tenderima NATO Agencije za podršku i nabavke (NSPA), sa sjedištem u Luksemburgu.

Sa 48 firmi koje su završile registraciju, Sjeverna Makedonija djeluje uspješnije, ali je samo jedna kompanija navedena u NSPA bazi kao dobitnik ugovora između 2020. i 2024. godine, u ukupnoj vrijednosti od 2,6 miliona eura. Za poređenje, firme iz susjedne Bugarske – koja ima tek tri puta više stanovnika – samo u 2023. godini osigurale su NATO ugovore u vrijednosti od 48 miliona eura.

Stručnjaci upozoravaju da su vlasti u obje zemlje sporo reagovale u pružanju podrške domaćoj industriji, te izražavaju sumnju da poslovni sektori imaju kapacitet da iskoriste prilike koje je donijelo članstvo.

„NSPA ugovori zahtijevaju strogo pridržavanje NATO standarda, što predstavlja izazov za mnoge kompanije u Sjevernoj Makedoniji“, rekao je dr Metodi Hadži-Janev, profesor na Vojnoj akademiji u Skoplju i bivši brigadni general. „Istorijski gledano, makedonske institucije pružale su ograničenu sistemsku podršku lokalnim firmama u pripremi za NATO tendere.“

„Izostanak ciljanih obuka, savjetodavnih usluga i resursa otežao je lokalnim kompanijama da se snađu u kompleksnom procesu nadmetanja za NSPA tendere, što je dovelo do njihovog skromnog učešća u NATO konkursima.“

Spori napredak

Sa populacijama od 620.000 i 2,1 milion stanovnika, Crna Gora i Sjeverna Makedonija daleko su od najvećih ili najjačih članica NATO-a.

Crna Gora ima svega 2.350 vojnika u aktivnoj službi, ali je pristupanjem NATO-u 2017. godine omogućila Alijansi punu kontrolu nad Jadranskim morem. Sjeverna Makedonija, koja je postala članica 2020. godine, ima oko 10.000 vojnika i nalazi se južno od Kosova, gdje NATO već 26 godina ima mirovne snage.

Članstvo u NATO-u otvorilo je mogućnost za učešće na tenderima Alijanse za nabavku različitih roba i usluga – od građevinarstva do keteringa, od transporta do zdravstvene zaštite. Više od 20.000 kompanija unutar Alijanse registrovano je kao pouzdani dobavljač, ali se firme iz Sjeverne Makedonije i Crne Gore i dalje teško probijaju.

U bazi podataka NSPA nalaze se samo tri ugovora dodijeljena jednoj makedonskoj kompaniji između 2020. i 2024. godine. Samo četiri crnogorske firme, uključujući Glotec, kvalifikovale su se za nadmetanje.

Tek 2023. godine, šest godina nakon pristupanja, crnogorska vlada je preduzela značajnije korake da pojednostavi administrativne procedure i kriterijume za učešće u NATO nabavkama. Tada je ovlašćenje za nadzor nad procesom registracije preneseno na Privrednu komoru Crne Gore.

„Registracija je jedan od obaveznih uslova za dalji proces kvalifikacije za učešće u NATO nabavkama“, rekla je Eleonora Albijanić, portparolka Privredne komore Crne Gore. Prva firma je registrovana u avgustu 2023. godine; od tada su se pridružile još tri, a Albijanić je izjavila da se za „nekoliko drugih“ čeka odobrenje.

Jedna od registrovanih kompanija posjeduje bezbjednosnu dozvolu Direkcije za zaštitu tajnih podataka Crne Gore, što joj omogućava učešće na NATO tenderima na najvišim nivoima klasifikacije; druga je, kako su potvrdili iz Direkcije, u procesu dobijanja te dozvole.

NSPA objavljuje podatke samo za ugovore vrijednije od 80.000 eura. Na primjer, crnogorski proizvođač eksploziva Poliex iz Berana dobio je tender 2017. godine u vrijednosti od skoro 135.000 eura.

U Sjevernoj Makedoniji, Ministarstvo odbrane osnovalo je 2021. godine centar za podršku biznisu kako bi pomoglo firmama da se pripreme za NATO tendere. Tadašnja ministarka odbrane Slavjanka Petrovska istakla je konkurentske prednosti zemaljske prehrambene, tekstilne i metalne industrije.

Godinu kasnije, Privredna komora Sjeverne Makedonije osnovala je podkomitet „NATO i poslovna zajednica“ s ciljem usklađivanja preduzeća sa NATO tenderima.

Do proljeća 2024. godine, 48 firmi je završilo registraciju, potvrdilo je Ministarstvo odbrane za BIRN. Proces zahtijeva podnošenje 18 različitih dokumenata, uključujući bilanse stanja i listu klijenata za posljednje tri godine.

Prema podacima Privredne komore, registracija ne bi trebalo da traje duže od 30 dana, nakon čega firma može pratiti i konkurisati na NATO tendere čim budu objavljeni.

Ipak, dodatnu prepreku predstavlja činjenica da Sjeverna Makedonija još nije imenovala predstavnika Ministarstva odbrane pri sjedištu NSPA u Luksemburgu – proces koji je zaustavljen promjenom vlasti 2024. godine.

Slavjanka Petrovska izjavila je da bi takav predstavnik bio ključna veza između centra za podršku biznisu i Privredne komore. Kao primjer potencijala, navela je tekstilnu industriju na istoku zemlje i predložila osnivanje konzorcijuma tekstilnih kompanija koje bi mogle podnositi zajedničke ponude za NATO tendere.

Jedina makedonska firma koja je do sada dobila NATO ugovor zapravo je podružnica poznate građevinske kompanije sa sjedištem na Kosovu – Eskavatori.

Dr Metodi Hadži-Janev naglasio je da bi država trebalo da obezbijedi strukturiraniju podršku, uključujući ciljane obuke i jasnije smjernice za javne nabavke kako bi se firmama olakšalo snalaženje u složenim NATO procedurama.

Rizici od korupcije

U Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori, duboko ukorijenjena korupcija baca sjenku na svaki proces javnih nabavki.
Bezbjednosni analitičar Milan Stefanovski izjavio je da je rizik od korupcije u NATO tenderima „vrlo mali“, ali da su decenije korupcije i političkog nepotizma doprinijele opstanku bojazni.

Međutim, Hadži-Janev sa Vojne akademije kazao je da proces sticanja pristupa NATO tenderima može postati plodno tlo za „politički uticaj, favorizovanje i birokratsku manipulaciju“.

„Kompanije sa političkim vezama ponekad mogu biti favorizovane, posebno kada se vlade često mijenjaju i dolazi do promjena u savezima i interesima“, rekao je on.

Nema vidljivog uticaja na strane direktne investicije (SDI)

Pored omogućavanja pristupa NATO tržištu, članstvo u Alijansi je predstavljeno i kao dodatni podsticaj za strana ulaganja. Prema toj logici, članstvo signalizira bezbjednost, stabilnost i posvećenost reformama jedne zemlje, što bi trebalo da ulije povjerenje stranim investitorima.

Uporedna analiza stranih direktnih investicija (SDI) u Bugarskoj prije i nakon njenog pristupanja NATO-u 2004. godine pokazuje da su strane investicije porasle sa 7 odsto BDP-a u 2000. godini na 18,9 odsto u 2008. godini. Na taj podatak se pozvao i tadašnji ministar finansija Sjeverne Makedonije, Dragan Tevdovski, 2018. godine, ističući ga kao podsticaj za težnju ka članstvu. Sličan ekonomski rast zabilježen je i u baltičkim državama.

Međutim, izvještaj Evropskog političkog instituta sa sjedištem u Skoplju iz 2018. godine navodi da se takvi trendovi ne mogu isključivo pripisati benefitima članstva u NATO-u, budući da je u mnogim slučajevima pristupanje NATO-u koincidiralo sa integracijom u Evropsku uniju i pratećim strukturnim reformama.

U Crnoj Gori, strane direktne investicije u 2019. godini, dvije godine nakon pristupanja NATO-u, bile su približno iste kao 2015. godine (770 miliona i 750 miliona eura). Ruska invazija na Ukrajinu 2022. dovela je do naglog rasta investicija u nekretnine od strane Rusa i Ukrajinaca, što je ukupne SDI te godine podiglo na više od milijardu eura, ali je ponovo opao na 880 miliona u 2024. godini.

Kolektivno, države članice NATO-a čine veliki dio stranih direktnih investicija u Crnoj Gori, ali se nijedna članica ne izdvaja posebno; istorijski gledano, Rusija je bila najveći pojedinačni izvor stranih investicija u Crnoj Gori od sticanja nezavisnosti 2006. godine.

Od pristupanja NATO-u 2017. godine, samo jednom – 2018. godine – jedna članica NATO-a, Italija, zauzela je prvo mjesto po obimu stranih direktnih investicija u Crnoj Gori. To je vjerovatno bilo zahvaljujući projektu postavljanja podvodnog električnog kabla između Crne Gore i Italije, koji je planiran mnogo prije nego što je Crna Gora postala članica Alijanse.

U slučaju Sjeverne Makedonije, globalni događaji umanjili su uticaj pristupanja NATO-u, koje se poklopilo sa pandemijom kovida-19 i pratećom ekonomskom krizom.

Ipak, rat u Ukrajini doveo je do povećanja izdvajanja za odbranu od strane NATO saveznika – povećanje od 18 odsto u poređenju sa 2014. godinom.

U 2023. godini, ukupna vrijednost ugovora koje je realizovala NSPA porasla je na 10,6 milijardi eura, što je više nego dvostruko u odnosu na prethodnu godinu.