Projekat biznis zona u Podgorici trenutno je stopiran jer Ustavni sud treba da odluči o legalnosti odluke bivše podgoričke vlasti da potencijalnim investitorima ustupi državno zemljište po povlašćenim uslovima, pokazala je analiza BIRN-a.

Uprava Glavnog grada je tokom mandata bivšeg gradonačelnika Podgorice Ivana Vukovića u decembru 2019. donijela odluku o utvrđivanju biznis zona, dok je u maju 2020. godine došlo do izmjene odluke kojom su predviđene olakšice za buduće investitore.

Odlukom je planirano da korisnici biznis zona koje se nalaze na gradskom zemljištu u periodu od 30 godina plaćaju godišnju zakupninu od jedan cent po kvadratu, uz mogućnost kupovine zemljišta po procijenjenoj vrijednosti otplatom kroz 60 mjesečnih rata. Za korisnike su predviđene i umanjene naknade za komunalno opremanje kao i da budu oslobođeni plaćanja naknada za korišćenje opštinskih puteva u periodu od 10 godina.

Biznis zone su predviđene na prostoru od Tuškog puta do skretanja ka aerodromu Golubovci, a prostor uključuje deset poslovnih zona koje obuhvataju preko 100 urbanističkih parcela na površini od oko 300 hektara.

Predstavljajući rezultate javnog poziva za izbor korisnika biznis zona tadašnji podgorički gradonačelnik Ivan Vuković je u septembru 2021. godine izjavio da bi Podgorica za pet godina na prostoru biznis zona dobila infrastrukturu vrijednu više miliona, kao i investicije vrijedne više desetina miliona i preko 2.000 radnih mjesta.

Iako je gradska vlast 2022. odobrila projekta dva investitora, prema zvaničnim podacima nijedan predloženi biznis plan nije realizovan a na prostoru biznis zona nije otvoreno nijedno radno mjesto.

Generalni sekretar nevladine organizacije KOD Miodrag Vujović smatra da Glavni grad mora obezbijediti komunalno opremanje prostora usklađeno sa prostornim planom i to naplati u korist gradskog budžeta, ali i da stvori predvidiv ambijent koji privlači investicije.

„Umjesto toga, svjedočimo dugotrajnoj praksi u kojoj se pravila sistematski prilagođavaju interesima krupnog kapitala“, rekao je Vujović za BIRN.

„Svaka nova vlast, bez obzira na retoriku, crta prostor i propise onako kako odgovara investitorima, dok kapital ostaje jedina konstanta — netaknut, zaštićen i van domašaja institucionalne odgovornosti“.

Državna imovina po povoljnim cijenama

Nakon smjene vlasti u Podgorici na lokalnim izborima u oktobru 2022. godine, tadašnja  gradonačelnica Olivera Injac iz Pokreta Evropa sad je u januaru 2024. izjavila da je Ustavnom sudu podnijeta inicijativa za ocjenu saglasnosti Odluke o utvrđivanju biznis zona sa Zakonom o državnoj imovini.

U inicijativi Ustavnom sudu, dostavljenoj BIRN-u, uprava Glavnog grada je ocijenila da Odluka nije u saglasnosti sa Zakonom o državnoj imovini i Uredbi o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini.

Članom 34 Zakona o državnoj imovini je predviđeno da Vlada daje saglasnost o otuđenju imovinskih prava na nepokretnostima koje pripadaju opštini, dok je članom 40 predviđeno da se prodaja i davanje u zakup državne imovine vrši javnim nadmetanjem ili na osnovu prikupljenih podataka, a izuzetno neposrednom pogodbom. U tom slučaju Vlada propisuje način, postupak, zaključenje ugovora, uslove prodaje i davanja u zakup državne imovine.

Vlada na čijem je čelu bio funkcioner Demokratske partije socijalista, Duško Marković, je 22. oktobra 2020. godine donijela Odluku o davanju saglasnosti Glavnom gradu za otuđenje parcela koje se nalaze u okviru projekta biznis zona. Na čelu podgoričke uprave tada je bio Ivan Vuković koji je takođe funkcioner DPS-a.

Međutim, u inicijativi nove gradske uprave Ustavnom sudu navodi se da je Vlada dala saglasnost da Glavni grad može da proda taksativno nabrojane urbanističke parcele, po procijenjenoj vrijednosti, bez prethodno utvrđenog zakupodavnog odnosa i bez konstatacije da se prodaja zemljišta vrši nakon 30 godina.

Upozorava se i da je Glavni grad umjesto Vlade utvrdio način, postupak i uslove davanja u zakup državne imovine, kao i da su su mimo zakona utvrđene olakšice za otuđenje državne imovine jer korisnik stiče pravo da kupi zemljište i na taj način biva favorizovan u odnosu na ostale zainteresovane.

„Osim favorizacije, korisniku se omogućuje da zemljište otkupi u 60 mjesečnih rata, iako za to nije pribavljena prethodna saglasnost Vlade“, navodi se u inicijativi Ustavnom sudu.

Upozorava se i da postupak javnog nadmetanja nije bio u skladu sa Zakonom o državnoj imovini, jer Direkcija za imovinu nije sprovela procjenu tržišne vrijednosti za zemljište koje se daje u zakup. Navodi se da nema saglasnosti Vlade za vrijednost zakupnine kao i da je ona nesrazmjerno mala u odnosu na vrijednost koju je utvrdila Vlada u slučaju prodaje urbanističkih parcela na prostoru biznis zona.

„Nije definisano vlasništvo nad objektima, posebno u slučaju da dođe do raskida ugovora prije vremena na koji je zaključen ili da ponuđač odbije da kupi zemljište… Bez saglasnosti Vlade, a suprotno Zakonu o državnoj imovini, Glavni grad je raspolagao zemljištem koje se nalazi ispod tih budućih objekata za šta nije imao ovlašćenje. U konkretnom slučaju kao vlasnik objekta upisao bi se onaj ko ga je izgradio, dok bi zemljište ispod objekta dijelilo sudbinu objekta, usljed čega bi došlo do trajnog gubitka zemljišta na kojem je objekat sagrađen“ navodi se u inicijativi koja je BIRN-u dostavljena na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama.

Iz Glavnog grada su kazali BIRN-u da je zbog toga proces zaključivanja ugovora sa korisnicima biznis zona po prvom javnom pozivu obustavljen, dok je postupak drugog javnog poziva prekinut.

Iz Ustavnog suda kazali su BIRN-u da je inicijativa dodijeljena sudiji izvjestiocu i saradniku, te da je u radu.

Aktuelni gradonačelnik Podgorice Saša Mujović nije odgovorio na pitanja BIRN-a koja se odnose na budućnost projekta biznis zona.

Odbornik opozicionog pokreta Preokret u Skupštini Glavnog grada Mirza Krnić smatra da nije dovoljno podnošenje inicijativa za ocjenu zakonitosti bez jasne vizije i konkretnih rješenja.

„Pohvalno je štititi imovinu Glavnog grada, ali se istovremeno mora ponuditi rješenje koje će poboljšati kvalitet života građana i omogućiti razvoj“, rekao je Krnić za BIRN.

„Primjer dobre prakse bilo bi formiranje biznis zone, u kojoj bi mogle poslovati profitabilne firme koje poštuju ekološke i poslovne standarde“, dodao je.

Vuković tvrdi da je sve bilo po zakonu

Bivši gradonačelnik Podgorice i poslanik opozicione Demokratske partije socijalista Ivan Vuković kazao je BIRN-u da je projekat biznis zona u Podgorici realizovan u skladu sa zakonom, kroz transparentnu proceduru i u saradnji sa Vladom Crne Gore. On tvrdi da su navodi prethodne gradske uprave motivisani željom za političkim obračunom sa njim i ljudima koji su vodili Glavni grad.

„Posljedično, zaustavljena je i realizacija projekta biznis zona u Podgorici, o čijem razvojnom potencijalu svjedoči podatak da je, samo jedna ponuda za valorizaciju zemljišta na predmetnoj lokaciji, podrazumijevala investiciju od oko 150 miliona eura i otvaranje gotovo 1.500 novih radnih mjesta“, tvrdi on.

Biznis zona u Podgorici pomenute su prvi put u Prostorno-urbanističkom planu (PUP) Glavnog grada za period od 2014. do 2024. godine.

U Planu razvoja biznis zona u Crnoj Gori koji je u junu 2011. donijelo Ministarstvo ekonomije navodi se da je biznis zona „ograničeni prostor unutar kojeg se odvija određena privredna djelatnost“, kao i da se razvojem biznis zona „podstiče ravnomjeran razvoj Crne Gore i povećanje zaposlenosti“.

Zakon o regionalnom razvoju propisuje da se ravnomjernijem regionalnom razvoju doprinosi i kroz osnivanje biznis zona, koje su prostor namijenjen za plansko korišćenje od strane većeg broja privrednih društava i preduzetnika iz oblasti proizvodnje ili usluga koja osim zajedničkog prostora, pruža i dodatne olakšice.

Vuković navodi da je formalno-pravni okvir za realizaciju projekta predstavljala Uredba o biznis zonama, koju je u junu 2017. godine usvojila Vlada Crne Gore, ističući da je Odluka o utvrđivanju biznis zona donijeta u skladu sa važećim pravnim propisima i uz saglasnost nadležnog ministarstva.

„Nasuprot tvrdnjama prethodne uprave Glavnog grada da je postojala namjera uprave na čijem čelu sam bio da ‘omogući otuđenje državne imovine bez pribavljenje saglasnosti Vlade Crne Gore’, podsjećam da je prodaju parcela u vlasništvu Glavnog grada moguće realizovati isključivo uz prethodnu saglasnost Vlade. Za parcele u vlasništvu Glavnog grada, koje su predviđene za prodaju u okviru projekta biznis zona, prethodno je pribavljena saglasnost Vlade Crne Gore za prodaju“, tvrdi Vuković.