Mobilni telefoni širom Grčke su ovog ljeta neprestano zvonili dok je evropska linija za hitne slučajeve „112“ slala upozorenja, pozivajući građane da napuste svoje domove zbog požara ili ih obavještavala da je pristup šumama zabranjen zbog ekstremne opasnosti.

Do 20. avgusta, u Grčkoj je zabilježeno 6.063 požara na poljoprivrednom i šumskom zemljištu. Najmanje jedna osoba je izgubila život, a izgorjelo je više od 470.000 hektara, uništavajući netaknute šume, imovinu i nanoseći štetu životinjskom svijetu.

Analiza Nacionalne opservatorije u Atini i istraživačke grupe Meteo, objavljena u septembru, pokazala je da je 2024. godina bila peta najrazornija sezona požara u posljednjih 20 godina.

Kao i prethodnih decenija, samo mali broj požara je istražen, zbog čega stručnjaci upozoravaju da bez transparentnog i činjenicama zasnovanog uvida u uzroke, Grčka neće biti u stanju da uspostavi efikasne preventivne mjere.

„Da bi se broj požara, kojih godišnje ima oko 10.000, smanjio, mora se utvrditi odakle dolaze i gdje je najveći problem, pa tek onda primijeniti odgovarajuće politike“, rekao je za BIRN Elias Tziritis, koordinator za šumske požare u Svjetskom fondu za prirodu (WWF).

Prema podacima WWF Grčka, između 2004. i 2023. godine u prosjeku je godišnje izgorjelo više od 500.000 hektara zemljišta. Tokom 2024. izgorjelo je oko 450.000 hektara, nešto ispod prosjeka.

Teoharis Zagas, profesor Šumarskog fakulteta Univerziteta Aristotel u Solunu i predsjednik Helenske šumarske asocijacije, rekao je za BIRN da se danas požari šire brže jer je manje ljudi u „prvoj liniji odbrane“ – poljoprivrednika i seljana.

Nekada su ljudi koji su obrađivali zemlju mogli odmah da uoče i ugase požar. Depopulacija sela od 1970-ih godina ostavila je ove teritorije bez lokalne zaštite, posebno u najzapaljivijim ekosistemima – šumama borova alepskog i škotskog bora.

„Oni su bili stalni čuvari ove zone“, rekao je Zagas za BIRN.

Uzroci požara i dalje misterija

Iako u Grčkoj svake godine bukne na hiljade požara, samo je oko 16,8 odsto njih istraženo u periodu od 2000. do 2023. godine, pokazuju podaci koje je WWF Grčka dobio od Direktorata za borbu protiv podmetanja požara (ACRD), jedinice grčke vatrogasne službe.

Isti podaci pokazuju da je uzrok požara utvrđen samo u 12,1 odsto slučajeva.

Oko 25 odsto istraga završeno je bez utvrđivanja uzroka. U slučajevima gdje su uzroci ipak identifikovani, ljudski faktor – bilo nemar ili namjera – dominira kao glavni uzrok, i to u čak 91 odsto riješenih slučajeva.

Vatrogasna služba nije odgovorila na zahtjev BIRN-a za podatke o broju istraga i nalazima za požare iz 2024. godine. Dostavili su jedino podatke o broju hapšenja povezanih sa šumskim požarima, koji pokazuju da se većina odnosi na nemar.

Osim ljudskog faktora, drugi poznat uzrok požara su kvarovi na nadzemnim elektro-vodovima kojima upravlja Grčka operator mreže za distribuciju električne energije (HEDNO).

Prema izvještaju vatrogasne službe, koji je medij Kathimerini objavio u junu, tokom 2024. godine izgorjelo je 134.200 ari šume usljed požara izazvanih neispravnostima na elektroprenosnoj mreži.

Nikos Hatziargyriou, profesor sa Nacionalnog tehničkog univerziteta u Atini i bivši predsjednik HEDNO-a, kaže da nadzemni električni vodovi zaista mogu izazvati požare usljed varničenja kada se provodnici dodirnu, kratkih spojeva, loše pričvršćenih dijelova ili kontakta sa drvećem i vegetacijom.

Ipak, tvrdi da je HEDNO često „laka meta“, dok utvrđivanje pravog uzroka požara može biti mnogo složenije.

„Požare uglavnom izazivaju kratki spojevi i greške. Ne poričem da mreže mogu izazvati požare, ali smatram da se pretjeruje. HEDNO je uvijek zgodan izgovor“, kazao je Hatziargyriou.

Dodaje da je javnost često brza da okrivi elektro-kablove, jer to može otvoriti mogućnost za nadoknadu štete, a i teško je dokazati da li je stub izgorio od požara ili je požar krenuo sa stuba.

„U većini slučajeva je to prilično komplikovano“, navodi on.

Iz HEDNO-a su za BIRN rekli da zvanični podaci pokazuju da je odgovornost kompanije za izazivanje požara „izuzetno ograničena“. Prema njihovim podacima, samo 30 slučajeva u vezi sa nemarom zaposlenih u održavanju mreže završilo je na sudu između 2012. i 2024. godine – od čega je troje zaposlenih osuđeno. U istom periodu, u Grčkoj je zabilježeno oko 122.000 požara.

HEDNO navodi da zaposleni ispunjavaju zakonske obaveze o održavanju mreže i da sprovode širok program prebacivanja nadzemnih vodova pod zemlju, posebno u urbanim i šumskim područjima.

Grčka elektrodistributivna mreža ima preko 250.000 kilometara dužine i koristi 4,5 miliona stubova. Prema podacima HEDNO-a iz prošlog maja 1.800 km kablova je 2024. godine prebačeno pod zemlju.

Međutim, Hatziargyriou ističe da je „kompletno prebacivanje mreže pod zemlju skup proces“. Iako to smanjuje rizik od požara za 98 procenata, on kaže da je jeftinije i brže zamjeniti obične kablove „izolovanim provodnicima“, što može smanjiti rizik od požara za oko 70 posto.

Elias Tziritis iz WWF Grčka slaže se da kvarovi na mreži mogu imati veliki razarajući potencijal, ali kaže da njihov broj nije naročito velik.

„Problem sa elektro-mrežom nije učestalost incidenata, već njena destruktivnost“, tvrdi Tziritis.

Ne krivite klimatske promjene

Elias Tziritis tvrdi da nedostatak podataka o uzrocima požara pokazuje da Grčka nema sistemski pristup u borbi protiv požara.

„Ne postoji strateški cilj države da smanji broj požara“, rekao je on.

Dodaje da klimatske promjene, koje često pominju grčki zvaničnici, uključujući ministra za klimatsku krizu i civilnu zaštitu Ioannisa Kefalogiannisa, ne mogu objasniti uzroke požara.

„Klimatske promjene ne izazivaju požare. One utiču na jačinu i težinu gašenja, ali nemaju veze sa time kako požari nastaju – to je isključivo naš problem“, rekao je Tziritis.

Takođe upozorava da nedostatak podataka zasnovanih na činjenicama otvara prostor teorijama zavjere.

U prošlosti su grčki mediji i korisnici društvenih mreža širili brojne neprovjerene tvrdnje – od tajnih stranih agenata koji navodno pale šume, do optužbi da vjetroelektrane izazivaju požare.

„Kada ne komunicirate uzroke požara sa konkretnim podacima, samo hranite teorije zavjere, koje prikrivaju slabosti sistema. Politički, to je zgodno – jer nas udaljava od problema. A kada imate podatke, tada društvo može da izvrši pritisak za rješavanje konkretnih problema“, objasnio je Tziritis.

I Izvještaj o požarima za Grčku 2024. godine, koji je objavljen pod okriljem Evropske komisije, naglašava potrebu za boljim istragama.

„Unapređenje istraga o uzrocima šumskih požara je ključno za izgradnju efikasnih politika prevencije“, navodi se u izvještaju.

U međuvremenu, kako kaže Tziritis, Grčka troši 70 odsto sredstava na gašenje požara, a samo 30 posto na prevenciju. Taj odnos bi, smatra on, trebalo obrnuti – da najmanje 60 posto bude usmjereno na prevenciju, a najviše 40 procenata na intervencije.

„Nemoguće je efikasno gasiti požare ako nemate prevenciju“, saglasan je i Ioannis Spanos, potpredsjednik Helenske šumarske asocijacije.

„Danas čekamo avione, koji dolaze sat ili dva nakon što se požar već razbukta“, dodao je on.