Pitaće rusku ambasadu za Savićevo državljanstvo

12. 02. 2026.

Viši sud na današnjem pretresu odlučio da će tražiti podatke od ruske ambasade kada je Danko Savić, optuženi za krivično djelo učestvovanje u stranim oružanim formacijma, stekao rusko državljanstvo.

Zgrada Višeg suda u Podgorici. Foto: sudovi.me
Zgrada Višeg suda u Podgorici. Foto: sudovi.me

Viši sud u Podgorici će službenim putem preko ambasade Rusije u Crnoj Gori tražiti podatak kada je Danko Savić stekao državljanstvo te zemlje.

Taj predlog odbrane prihvatio je sud na današnjem glavnom pretresu, u predmetu koje Više državno tužilaštvo vodi protiv Savića zbog krivičnog djela učestvovanja u stranim oružanim formacijama.

Savić (61) je uhapšen 27. novembra 2025. godine zbog sumnje da je učestvovao u ruskoj oružanoj formaciji u ratu koji Rusija vodi protiv Ukrajine. Iz Uprave policije tada su kazali da je Savić učestvovao u ratu u ukrajinskoj oblasti Lugansk i da je na osnovu toga pribavljao i posjedovao ogromna novčana sredstva, od čega je 1,5 miliona eura bilo na tekućem računu.

Više državno tužilaštvo je, nakon saslušanja, Saviću odredilo zadržavanje do 72 sata, nakon čega mu je Viši sud u Podgorici produžio pritvor zbog opasnosti od bjekstva i ponavljanja djela.

Na današnjem pretresu sud je odbio predlog odbrane da se Saviću ukine pritvor.

U optužnom predlogu, koji je tužiteljka Irena Burić pročitala, navodi se da je Savić 14. septembra 2023. godine sa Ruskom Federacijom, u toj državi, potpisao ugovor o služenju vojne službe na godinu. Zatim je, kako tvrde iz tužilaštva, otišao u Ukrajinu gdje se pridružio paravojnoj oružanoj formaciji samoproglašene vojske Republike Lugansk na strani Rusije i učestvovao kao vojnik u ratnim sukobima.

Savić, koji je odgovorao samo na pitanja advokata, negirao je izvršenje krivičnog djela, navodeći da je ruski državljanin, rođen u Sarajevu, te da ima prijavljen boravak u Danilovgradu.

„Nemam državljanstvo Crne Gore. Posjedujem pasoš Ruske federacije od 2023. godine“, rekao je Savić.

Naveo je da je rusko državljanstvo prihvatio 2023. godine, ali da je zahtjev pokrenuo još 2013. godine „kao potomak Kozačkog naroda i član njihove organizacije“, preko koje je, kako tvrdi, aplicirao za državljanstvo.

Tužiteljka Burić je navela da se Krivični zakonik primjenjuje na sva lica, te da je optužnica zasnovana na zakonu.

Krivičnim zakonikom propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina za učestvovanje u stranoj oružanoj formaciji van Crne Gore, samostalno ili u grupi. U Krivičnom zakoniku stranom oružanom formacijom smatra se teroristička organizacija, strana vojska ili policija, strana paravojna ili parapolicijska formacija koja je osnovana protivno zakonu, drugim propisima ili pravilima međunarodnog prava.

Advokat odbrane Đorđije Vukmir kazao je nakon ročišta da je Saviću ruski pasoš izdat 31.oktobra 2023. godine, a državljanstvo u septembru te godine, prije izvršenja krivičnog djela, koje mu se stavlja na teret.

„Kao ruski državljanin i zakoniti borac on može odgovarati za krivična djela ratnih zločina kao i svi drugi građani, jer je pravo svakog građanina da pristupa vojsci države čiji je državljanin. Mi negiramo sve činjenice koje su sadržane u optužnom predlogu, ali pričam samo hipotetički u kontekstu obilježja ovog krivičnog djela“, rekao je Vukmir.

Advokat Đorđije Vukmir: Foto: Ivan Ivanović/BIRN
Advokat Đorđije Vukmir: Foto: BIRN/Ivan Ivanović

U članu 20 Zakona o crnogorskom državljanstvu navodi se da se državljanstvo gubi otpustom po zahtjevu crnogorskog državljanina, koji treba da dostavi dokaz da će biti primljen u državljanstvo druge države.

„Ukazao sam na Zakon o crnogorskom državljanstvu koji u članu 24 jasno propisuje kada crnogorski državljanin gubi crnogorsko državljanstvo po sili zakona, a to je po tački 1 dobrovoljnim sticanjem neke druge države, dok član 31 istog zakona propisuje kada se i na koji način konstatuje taj gubitak“, rekao je Vukmir.

Ivan Ivanović

Vezani sadržaj