Poput svojih predaka, Agim Sina je život proveo na obalama rijeke Crni Drim, izdržavajući se uzgojem voća, kukuruza, djeteline i pšenice u selu Ret Kale. Sina (65) prkosio je siromaštvu koje je natjeralo mnoge da napuste oblast Dibre u sjevernoj Albaniji decenijama nakon pada komunizma. Sada se suočava s novom prijetnjom – branom koju država želi da izgradi uz pomoć komopanije Bechtel.

Brana Skavica, snage 210 MW, prema procjenama će koštati oko pola milijarde eura i, prema tvrdnjama albanskih vlasti, pomoći će osiguranju energetske nezavisnosti zemlje. Međutim, stanovnici i ekolozi izražavaju zabrinutost jer bi brana mogla potopiti posljednji divlji dio rijeke Crni Drim i ugroziti domove više od 20.000 ljudi iz 33 sela u dolini okruženoj planinama Korab i Rujne.

Protivnici projekta upozoravaju na nedostatak zaštite životne sredine, lokalnog stanovništva i ugroženog balkanskog risa, posebno zbog načina na koji je Bechtel dobio ugovor. Prva faza projekta podrazumijeva procjenu uticaja na životnu sredinu i studiju izvodljivosti, dok druga uključuje izgradnju.

Američka kompanija Bechtel, sa sjedištem u Virdžiniji, jedan je od najvećih industrijskih izvođača na svijetu. U julu 2021. godine, posao izgradnje brane dodijeljen je na osnovu posebnog zakona koji zaobilazi standardna pravila o javnim nabavkama i isključuje javni tender, što bi inače podstaklo transparentnost i omogućilo najbolje ponude.

Ugovori bez tendera postali su česta praksa na Balkanu. Vlade opravdavaju takve postupke tvrdeći da su oni najbrži način za realizaciju „strateških“ infrastrukturnih projekata. Međutim, organizacije za transparentnost kritikuju ovu praksu zbog isključivanja konkurencije, kompromitovanja odgovornosti i rizika od povećanja troškova, pa čak i korupcije.

Tokom posljednje dvije decenije, Bechtel je dobio ugovore na Balkanu vrijedne skoro četiri milijarde eura, uključujući projekte izgradnje autoputeva i energetske infrastrukture. Dolina Crnog Drima nije jedini primjer gdje je kompanija izbjegla konkurenciju ili gdje su ugovori ostali obavijeni tajnom.

Kritičari tvrde da se ključni parametri ovih projekata često dogovaraju iza zatvorenih vrata, favorizujući profit na račun transparentnosti i zaštite životne sredine.

„Zaobilazeći otvorene nabavke i konkurenciju, ovaj ugovor povećava rizik od moguće korupcije i podstiče sumnje u isplativost projekta,“ rekao je Andrej Ralev, aktivista za biodiverzitet iz CEE Bankwatch Network, govoreći o brani na Crnom Drimu u septembru 2023.

„Takvi aranžmani često obesmišljavaju procjene uticaja na životnu sredinu i društvo,“ dodao je.

„Ako su ugovori za projekat već dogovoreni iza zatvorenih vrata, procjena uticaja na životnu sredinu mora da pruži ‘pravi’ odgovor, bez obzira na stvarne nalaze,“ napisao je Ralev u blogu iz jula 2022.

U selu Ret Kale, Agim Sina svjestan je posljedica koje bi projekat imao na dolinu i njegov dom.

„Ako izgrade branu, više neće biti Dibre,“ rekao je za BIRN. „Oni žele da nas izbace na ulicu.“

Posebni zakon

Najpoznatiji po izgradnji autoputeva na Kosovu, u Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, Bechtel ima ogroman uticaj na Balkanu. Međutim, u većini projekata kompanija se suočava sa pitanjima o transparentnosti i troškovima, koja, kako tvrde kritičari, proizilaze iz prakse država da usvajaju „po mjeri skrojene“ specijalne zakone koji zaobilaze procedure javnih nabavki.

U izvještaju iz 2020. godine, organizacija Transparency International identifikovala je zakone skrojene po mjeri kao ključni „faktor koji omogućava“ zarobljavanje države na Balkanu, gdje politički lideri koriste resurse i institucije države za ličnu korist.

„Oni su rezultat neprimjerenog uticaja na proces donošenja zakona, a njihov cilj je da unaprijede privatne interese pojedinih grupa ili pojedinaca na štetu javnog interesa,“ izjavila je za BIRN Lidija Prokić, regionalna savjetnica za Istočnu i Jugoistočnu Evropu pri Transparency International i koautorka izvještaja.

U julu 2021. godine kompanija Bechtel je završavala ugovor za izgradnju brane u Albaniji, dok su poslanici u susjednoj Sjevernoj Makedoniji usvajali „poseban“ zakon kojim se zaobilaze pravila javnih nabavki za izgradnju dvije dionice autoputa. Projekat je dodijeljen konzorcijumu Bechtela i turske kompanije Enka.

Vlada Sjeverne Makedonije utrla je put ovom ugovoru još u januaru 2021. godine, tokom pandemije COVID-19, kada su Koridori 8 i 10D uklonjeni sa liste projekata koji čekaju na sredstva iz pretpristupnih fondova Evropske unije. Dva mjeseca kasnije, potpisan je memorandum sa Bechtelom i Enkom za projektovanje i izgradnju tih puteva, koji će biti finansirani iz drugih izvora.

Lidija Prokić rekla je da je ovaj korak „podrio temelje vladavine prava“, s obzirom na to da već postoje pravila za takve investicione projekte, bilo kroz javne nabavke ili javno-privatna partnerstva, koji obezbjeđuju konkurentnost.

„Usvajanje specijalno krojenog zakona favorizovalo je interese investitora na štetu javnog interesa,“ rekla je Prokić.

German Filkov, predsjednik Centra za građanske komunikacije u Skoplju, rekao je da je strateški partner unaprijed određen bez ikakvih otvorenih poziva.

„U pregovorima, o kojima javnost nije znala ništa, ‘utvrđeno’ je rješenje,“ rekao je Filkov za BIRN.

Ustavni sud Sjeverne Makedonije odbacio je žalbu Državne komisije za sprečavanje korupcije na poseban zakon. U martu 2023. godine potpisan je ugovor sa konzorcijumom Bechtel-Enka za izgradnju četiri dionice autoputa ukupne dužine oko 110 kilometara, po cijeni od 1,3 milijarde eura. Zvaničnici su tada rekli da je ugovor povjerljiv.

Međutim, BIRN nije uspio pronaći dokaze u arhivama parlamenta Sjeverne Makedonije niti u medijskim izvještajima da su poslanici ikada imali pristup ugovoru. Prema riječima dva visoka parlamentarna zvaničnika, štampani primjerci ugovora nikada nisu bili dostupni.

U narednim mjesecima, parlament u Skoplju izmijenio je devet zakona koji se odnose na poljoprivredno zemljište, šume, eksproprijaciju zemljišta, urbanističko planiranje, kulturnu baštinu i radno zakonodavstvo. Ove izmjene omogućile su, između ostalog, Bechtel-Enki da zapošljava radnike u smjenama dužim od 48 sati nedeljno i ubrzaju proces eksproprijacije.

Filkov je ocijenio da ovakve izmjene zakona šalju opasnu poruku.

„Svaki put kada se zakoni prilagođavaju ad-hok potrebama ili situacijama, šalje se poruka da ovdje nema vladavine prava,“ rekao je Filkov. „Čini se da ovo postaje redovna praksa, a najmanje koristi imaju građani.“

Državna revizorska kancelarija izrazila je zabrinutost zbog načina na koji se planiranje i izgradnja projekta odvijaju istovremeno, što otežava procjenu troškova. Do kraja 2023. godine vlada je prebacila 206,7 miliona eura konzorcijumu, od čega je samo 0,12 odsto bilo namijenjeno izgradnji. Završeno je tek 58 odsto eksproprijacije i 33 odsto geoloških istraživanja.

„Nažalost, ovaj revizorski izvještaj – kao i mnogi drugi – ostaće samo dokaz onoga što svi znamo ili sumnjamo,“ rekao je Filkov. „On neće pokrenuti nikakvu akciju kako bi se zaustavilo neodgovorno trošenje javnog novca.“

Iz Bechtela su za BIRN naveli da su njihovi projekti rezultat „transparentnog i konkurentnog procesa nadmetanja“ i da zakoni usvojeni u Sjevernoj Makedoniji osiguravaju angažovanje lokalne zajednice, uključujući zapošljavanje radnika i korišćenje lokalnih dobavljača.

„Ponosni smo na naš dokazani učinak i ostajemo posvećeni najvišim mogućim standardima,“ naveli su iz kompanije.

Rastući troškovi

Na Kosovu su dva velika infrastrukturna projekta Bechtela i turskog partnera Enka izazvala kontroverze, uprkos činjenici da su dodijeljena putem javnog tendera.

Bechtel-Enka dobio je ugovor za izgradnju autoputa ka Albaniji, dužine 112 kilometara, koji je nazvan po prvom predsjedniku Kosova, Ibrahimu Rugovi. Britanska advokatska firma Eversheds, angažovana da pomogne u pregovorima, upozorila je 2010. godine da ponuda američko-turskog konzorcijuma nije u skladu s uslovima tendera jer nije uključivala fiksnu cijenu, već „promjeni podložnu“ ponudu s cijenama po jedinici materijala.

Uprkos savjetu Evershedsa da bi potpisivanje ugovora bilo „izuzetno opasno“, ugovor je zaključen, a radovi su započeli iste godine. Ugovor nije bio dostupan javnosti, a autoput je svečano otvoren 2013. godine.

Prvobitno procijenjen na 400 miliona eura, autoput je na kraju koštao 824 miliona eura, uz dodatnih 7 miliona za nadzor i skoro 100 miliona za eksproprijaciju zemljišta.

Bechtel-Enka je dobio i ugovor za drugi autoput, dužine 65 kilometara, ka Sjevernoj Makedoniji, po cijeni od 705 miliona eura.

Iako su oba ugovora dodijeljena putem tendera, javnosti nije omogućen uvid u dokumente zbog odredbi o „poslovnoj tajni“. Lidija Prokić iz Transparency International izjavila je da su tri kosovske vlade bez pravnog osnova uskratile javnosti pristup ovim ugovorima.

U februaru 2022. godine, bivši kosovski ministar infrastrukture, Pal Lekaj, i trojica službenika ministarstva optuženi su za zloupotrebu položaja u vezi s isplatom od 53 miliona eura za dodatne troškove na drugom autoputu.

Dijana Metuši Krasnići iz Kosovskog demokratskog instituta kazala je da Kosovo na papiru ima mehanizme za odgovorno upravljanje infrastrukturnim projektima, ali njihova primjena zavisi od političke volje.

„Mehanizmi odgovornosti postoje, ali do danas svjedočimo nedostatku političke volje svih vlada da pozovu zvaničnike na odgovornost,“ rekla je Krasnići. Dodala je da je „posljednja nada Kosova“ jačanje pravosudnog sistema.

U Srbiji, projekat Moravskog koridora, koji povezuje centralnu Srbiju s panevropskim koridorima 10 i 11, suočava se s rastućim troškovima.

Prema memorandumu iz 2018. godine, troškovi su procijenjeni na 800 miliona eura, ne uključujući eksproprijaciju. Međutim, do jula 2023. godine, Srbija je uzela kredite u vrijednosti od 1,6 milijardi eura za projekat, dok je Svjetska banka obezbijedila 1,4 milijarde eura garancija.

Put se još gradi, a Fiskalni savjet Srbije izrazio je zabrinutost zbog nedovoljne transparentnosti i povećanja troškova, koji su otkriveni tek kada je parlament trebalo da odobri dodatne kredite.

Iz Bechtela su za BIRN izjavili da se troškovi projekata dogovaraju unaprijed i mjere po jediničnoj cijeni, ali da ponekad dolazi do povećanja obima radova na zahtjev klijenata, uključujući dodatne petlje i nadvožnjake za poboljšanje lokalne infrastrukture.

„Naši projekti izgradnje puteva dobijeni su kroz konkurentski proces, u skladu sa zakonima,“ naveli su iz Bechtela, dodajući da su posebne odredbe vlada često praćene dodatnim nadzorom.

Sukob interesa

Bechtel je prvi put ušao na tržište Albanije 2006. godine, u konzorcijumu s Enkom, za izgradnju ključnog dijela autoputa od Drača do Kosova. Projekat je dodijeljen putem ubrzanog tendera, gdje su preduzeća ocjenjivana na osnovu sposobnosti izvršenja posla, bez potrebe za dostavljanjem cijene. Svjetska banka je tada označila ovaj tender kao nekonkurentan i nezakonit.

Prvobitno procijenjen na 418 miliona eura, projekat je završio s troškovima većim od milijardu eura. Ministar infrastrukture u to vrijeme, Lulzim Baša, i njegovi savjetnici optuženi su za zloupotrebu položaja i prekoračenje troškova od 191 milion eura, ali je slučaj obustavljen 2009. godine zbog tehničkih grešaka.

Deset godina kasnije, Bechtel se vratio u Albaniju s projektom brane Skavica na rijeci Crni Drim.

Cilj brane Skavica je osiguranje dodatne električne energije i smanjenje poplava u nizvodnim područjima Skadra. Međutim, precizan uticaj projekta nije poznat jer studija izvodljivosti i dalje nije završena. Prema Majlindi Hodži, koordinatorki Grupe ruralnih aktivista Dibra (GARD), projekat bi mogao ugroziti više od 25 odsto od 86.000 stanovnika regije, od kojih većina živi od poljoprivrede.

Ekolozi upozoravaju na potencijalnu devastaciju lokalnih staništa i ugroženog balkanskog risa. Ameli Huber iz EuroNatur istakla je da bi brana narušila jedini biološki koridor između Albanije i Sjeverne Makedonije, poplavila najveće poplavne šume u Albaniji i uništila ključna staništa i biodiverzitet.

Ugovor za branu Skavica dodijeljen je Bechtelu putem posebnog zakona koji zaobilazi konkurenciju. Bechtel ima pravo sprovođenja svih pripremnih studija, uključujući procjene uticaja na životnu sredinu i društvo, geološke i tehničke studije, te samostalne implementacije projekta.

Lidija Prokić iz Transparency International navela je da ovakav aranžman predstavlja jasan sukob interesa. „Ako kompanija sprovodi i studiju izvodljivosti i izgradnju, to ugrožava objektivnost procjena.“

Mještani i lokalni aktivisti tvrde da ih vlada i Albanska elektroprivreda (KESH) drže u neznanju. Ustavni sud Albanije 2023. godine proglasio je zakon neustavnim jer krši pravo javnosti na informacije, ali ga nije poništio.

Advokat Halil Žuka iz GARD-a izjavio je: „Ako je prekršen Ustav Albanije, zakon je trebalo ukinuti.“

Ekološke grupe, uključujući Albanski Helsinški komitet, osporile su zakon i ugovor s Bechtelom pred Ustavnim sudom Albanije i Bernskom konvencijom Savjeta Evrope. Tvrdili su da je Albanija prekršila nekoliko članova konvencije odobravanjem ovog projekta.

Iako je Ustavni sud presudio u korist prava na informacije, aktivisti nisu zadovoljni jer zakon ostaje na snazi. Hodža je izjavila: „Tražili smo da zakon bude ukinut.“

Projektovanje i izgradnja brane Skavica pod jednim ugovorom, dodijeljenim bez konkurencije, izaziva ozbiljne ekološke, društvene i pravne zabrinutosti. Aktivisti upozoravaju na nedostatak transparentnosti i potencijalne sukobe interesa, dok međunarodne organizacije pozivaju na stroži nadzor i uvažavanje prava lokalne zajednice i zaštitu životne sredine.