Eventualna odluka Islanda da obnovi pregovore sa Evropskom unijom (EU) ne bi trebalo da utiče na poziciju Crne Gore kazao je za BIRN potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove, Filip Ivanović, navodeći da zvanična Podgorica planira zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja 2026. godine.

Vlada Islanda je za 29. avgust zakazala referendum o nastavku pregovora o članstvu u EU, nakon što je u martu 2015. obavijestila Evropsku komisiju i Letoniju kao predsjedavajuću Evropskom unijom da odustaju od članstva u EU.

Predsjednica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen, prošlog je jula tokom posjete Islandu kazala da je pitanje budućeg članstva u EU suverena odluka, navodeći da je prednost  što je Island upoznat i integriran u jedinstveno tržište i dijeli vrijednosti sa EU.

„Iako se potencijalno reaktiviranje pregovora Islanda sa EU može očekivati tek nakon referenduma planiranog za avgust ove godine, ne vjerujem da to može ugroziti poziciju Crne Gore. Ne samo zbog stava da je veći zamah proširenja Unije dobra vijest kako za države članice tako i za kandidate, već i zbog vremenskog okvira pregovora“, kazao je Ivanović.

„Naime, Crna Gora je projektovala da zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026. godine, što u praksi znači da će svi reformski poduhvati na našoj strani biti završeni tokom rane jeseni, dakle neposredno nakon referenduma na Islandu“.

Crna Gora je počela pristupne pregovore sa EU u juna 2012. a do sada je privremeno zatvorila 14 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja. Pristupni pregovori traju duže nego što je to bio slučaj u susjednoj Hrvatskoj, koja je završila pregovore za šest godina i bila posljednja zemlja koja se pridružila EU.

Premijer Milojko Spajić je 9. aprila izjavio da Crna Gora ima cilj da postane članica EU do 2028. godine, navodeći da će preostala pregovaračka poglavlja biti zatvorena do kraja 2026. godine.

Island, koji je pregovore počeo 2009. godine, primjenjuje veliki dio EU zakonodavstva i član je Evropskog ekonomskog prostora i Šengenske zone. Prije odluke o formalnom zamrzavanju pregovora Island je zatvorio 11 od 33 pregovaračka poglavlja.

Ivanović ističe da proces proširenja mora ostati aktivan sa jasno definisanim rokovima i zasnovan na zaslugama, navodeći da samo to može garantovati kredibilitet pridruživanja. On podsjeća da Island ima visok nivo usklađenosti sa pravnom tekovinom EU u brojnim oblastima, zbog dugogodišnjeg učešća u evropskom ekonomskom prostoru i šengenskom režimu.

„Međutim, proces pristupanja EU podrazumijeva i političku odluku, kao i kontinuitet reformskog opredjeljenja. Crna Gora je, s druge strane, ušla u završnu fazu pregovora i već ima otvorena sva pregovaračka poglavlja, uz veliku efikasnost u njihovom zatvaranju. Upravo ti rezultati, a ne komparativne prednosti drugih država, određuju dinamiku puta ka članstvu“, kazao je Ivanović.

„Čak i u hipotetičkom scenariju u kojem bi neka druga država napredovala brže, smatram da to ne bi trebalo da utiče na politički konsenzus u Crnoj Gori, ukoliko je on zasnovan na jasnom razumijevanju da su evropske reforme prije svega u interesu naših građana, a ne isključivo instrument spoljnopolitičkog pozicioniranja“, dodao je.

„U svakom slučaju, eventualna reaktivacija pregovora od strane Islanda će predstavljati suverenu odluku te države i refleksiju njenog unutrašnjeg političkog konsenzusa, a ukoliko se to desi, bez obzira na različite faze pregovora, smatram da će postojati prostor da Crna Gora i Island zajednički, odnosno uz međusobnu podršku, nastupaju ka državama članicama EU i argumentuju značaj realizacije politike proširenja”, tvrdi Ivanović.

‘Ne očekujem unutrašnje opstrukcije’

Ivanović podsjeća da su evropske integracije definisane kao ključni spoljnopolitički prioritet Crne Gore, navodeći da oko tog cilja postoji visok stepen formalnog političkog saglasja kroz snažnu podršku javnog mnjenja i konsenzus u parlamentu. On smatra da se konsenzus mora dodatno operacionalizovati kroz odgovorno i disciplinovano usvajanje i sprovođenje reformi.

„Ključno je da svi politički akteri razumiju da završnica pregovora zahtijeva kontinuitet, a ne diskontinuitet politika, te da se reformski proces ne može posmatrati kroz prizmu dnevne politike. Takođe, smatram da je sada najbolji trenutak da Crna Gora iskoristi spremnost EU da primi nove članice i da bi bilo ne samo politički, već i istorijski, neodgovorno da se ta šansa ispusti“, kazao je Ivanović.

U izvještaju o napretku za 2025. Evropska komisija je ocjenila da privremeno zatvaranje pregovaračkih poglavlja odražava političku posvećenost vlasti strateškom cilju evropskih integracija, navodeći da je proces usklađivanja zakonodavstva sa EU za određena pregovaračka poglavlja usporen početkom prošle godine zbog domaćih političkih izazova. Tada je upozoreno i da su Crna Gora i njene institucije krhke i ranjive na političke krize i potencijalne institucionalne blokade.

Upitan o mogućim opstrukcijama reformskih procesa tokom izborne 2027. godine, Ivanović je kazao da izborni ciklusi donose pokušaje redefinisanja prioriteta i što bolje pozicioniranje stranaka u odnosu na različita pitanja uključujući i evropsku integraciju.

„Prirodno je da opozicija svoju šansu vidi u kritikama upućenim Vladi i parlamentarnoj većini, a da je mogući neuspjeh vlasti, u kojoj god to oblasti bilo, prilika za opoziciju da to politički kapitalizuje, no želim da vjerujem da je, bar što se EU članstva tiče, dostignut nivo institucionalne i društvene zrelosti koji neće dovesti u pitanje strateški pravac države“, kazao je on.

Evropska komisija je u izvještaju o napretku za 2025. pozvala crnogorske vlasti da ulože dalje napore u suzbijanju stranog miješanja i manipulacije informacijama, uključujući dezinformacije, kao da izgraditi otpornost na sve oblike hibridnih prijetnji. U izvještaju američke obavještajne zajednice koji je objavljen u martu ove godine, navodi se da Rusija koristi državno sponzorisane nevladine organizacije za vođenje kampanja sa ciljem ometanja NATO i EU – posebno u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji.

„Treba izbjeći pojednostavljene narative koji kompleksne političke procese svode na spoljne uticaje, bez konkretnih i mjerljivih pokazatelja. Ono što je činjenica jeste da se napredak u svim pregovaračkim oblastima kontinuirano evaluira od strane Evropske komisije, koja eksplicitno prepoznaje napredak u reformama, što ostavlja vrlo ograničen prostor za bilo kakve suštinske opstrukcije“, kazao je Ivanović.

„Uvijek ponavljam da potencijalne negativne uticaje treba mjeriti njihovim efektima. Uz ovako evidentan napredak ka članstvu, odgovor se sam nameće“.

Upitan zbog čega je o podršci EU razgovarao sa čelnicima Srpske pravoslavne crkve i Islamske zajednice u Crnoj Gori, Ivanović je kazao da princip odvojenosti države od vjerskih zajednica ne podrazumijeva njihovu suprotstavljenost, već međusobno uvažavanje i nemiješanje u unutrašnje uređenje.

Ivanović se tokom marta u odvojenim sastancima sastao sa mitropolitom crnogorsko-primorskim Joanikijem i reisom Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifatom Fejzićem, navodeći da im je predstavio prednosti članstva Crne Gore u EU.

„Ako konstantno govorimo da je evropska integracija proces od značaja za cjelokupno društvo koji zahtjeva najširu moguću koheziju i ako o tome razgovaramo ne samo između političkih stranaka, već i sa civilnim sektorom, akademskom zajednicom, privredom, lokalnim samoupravama i školskim ustanovama, onda je prirodno da o tome razgovaramo i sa vjerskim zajednicama, koje po svim anketama u Crnoj Gori bilježe visok stepen povjerenja među građanima“, kazao je Ivanović.

„Komunikacija sa svim relevantnim društvenim akterima, uključujući i vjerske zajednice, ima za cilj jačanje ukupne podrške reformama koje sprovodimo. Važno je naglasiti da ta podrška nije ni formalni ni proceduralni uslov za članstvo u Evropskoj uniji, već doprinos stvaranju inkluzivnog i stabilnog društvenog ambijenta“, dodao je Ivanović, navodeći da u Ugovoru o funkcionisanju EU stoji da Unija održava otvoren, transparentan i redovan dijalog s crkvama i vjerskim organizacijama.

“Kad smo već kod toga, mnogi zaboravljaju da je Žak Delor, koji se smatra jednim od tvoraca moderne EU devedesetih pokrenuo inicijativu „Une âme pour l’Europe“ i organizovao redovne sastanke s predstavnicima vjerskih zajednica Evrope, što je postala tradicija koju su, upravo u okviru citirane odredbe Ugovora, praktikovali svi predsjednici EK“, dodao je Ivanović.