Ukoliko crnogorski parlament ratifikuje Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), Ustavni sud neće moći da ocjenjuje njegovu ustavnost jer nema nadležnost da preispituje međunarodne ugovore, tvrde sagovornici BIRN-a.

Vlada je prošle sedmice Skupštini Crne Gore dostavila predlog zakona o ratifikaciji sporazuma sa UAE, koji je dio javnosti kritikovao zbog netransparentnosti i neusklađenosti sa crnogorskim zakonodavstvom.

Sporazumom koji je premijer Milojko Spajić 28. marta potpisao sa vicepremijerom Vlade UAE Šeikom Abdulahom Bin Zajed Al Nahjanom, predviđen je razvoj projekata na jugu i skijališta na sjeveru Crne Gore kroz razvoj turizma i nekretnina mješovite namjene. U sporazumu se navodi i da će prilikom realizacije projekata biti izuzeto zakonodavstvo o javnim nabavkama, javnom tenderu i javnoj proceduri nadmetanja.

Nakon upozorenja iz civilnog sektora da se time otvara prostor za korupciju, Spajić je kazao da nema problem da sve provjeri Ustavni sud i Zakonodavni odbor Skupštine Crne Gore.

Međutim, advokat Miloš Vukčević tvrdi da nakon glasanja u crnogorskom parlamentu, predlog zakona o ratifikaciji sporazuma sa UAE ne može biti razmatran u Ustavnom sudu, jer se radi o međunarodnom sporazumu.

“Ustavni sud nije nadležan da ocjenjuje ustavnost međunarodnih ugovora i do sada je svaku takvu inicijativu odbacivao. To znači da premijer Spajić nije u pravu kad se poziva na Ustavni sud, jer se sud neće upustiti u ocjenu ustavnosti ovog sporazuma. Toga moraju biti svjesni i poslanici koji dignu ruku za sporazum jer je na njima najveća odgovornost”, kazao je Vukčević za BIRN.

“Oni jedini mogu ocijeniti da li je sporazum u skladu sa Ustavom Crne Gore i treba li ga kao takvog izglasati. Kada međunarodni ugovor nije u skladu sa Ustavom postoje dvije mogućnosti – mijenja se ugovor ili Ustav”, dodao je.

U članu 9 Ustava Crne Gore navodi se da potvrđeni i objavljeni međunarodni ugovori imaju primat nad domaćim zakonodavstvom i neposredno se primjenjuju kada odnose uređuju drukčije od unutrašnjeg zakonodavstva. Ustavom je predviđeno da Ustavni sud može da odlučuje samo o usklađenosti zakona sa Ustavom i međunarodnim ugovorima.

Za ratifikaciju sporazuma potrebna je podrška najmanje 41 od 81 poslanika u Skupštini Crne Gore, a za sada su podršku najavili iz vladajućeg pokreta Evropa sad, Bošnjačke stranke (BS) i Socijalističke narodne partije (SNP). Spajić je juče izjavio da osim vladajuće većine očekuje podršku i od dijela opozicije, ne navodeći na koje opozicione stranke konkretno misli.

Od zakupa kupališta do preuzimanja Velike plaže

Sporazum o razvoju turizma i nekretnina između Crne Gore i Emirata sklopljen je mjesec dana nakon što je 13. februara potpisan Memorandum o razumijevanju između dvije Vlade. Uoči potpisivanja sporazuma Spajić je kazao da su UAE voljne da preko kompanije „Emmar“ Mohameda Alabara ulože do 30 milijardi u izgradnju turističkog kompleksa na Velikoj plaži u Ulcinju.

Arapski biznismen Muhamed Alabar je u regionu prisutan sa projektima „Beograd na vodi“, „Sunčani Hvar“ u Hrvatskoj i „Yachts and Marina“ u luci Drač u Albaniji – projektima koji su kritikovani zbog netransparentnosti i isključivanja građana i stručne javnosti iz procesa planiranja.

Ime Muhameda Alabara se u Crnoj Gori pojavilo nakon što je njegova firma Eagle Hills Montenegro dobila u četvorogodišnji zakup devet od 19 kupališta na Velikoj plaži, za ukupnu ponudu od 1,85 miliona eura. Firma Eagle Hills Montenegro, koja je registrovana 6. marta, prijavila se na tender za zakup plaža nakon što je krajnji rok za dostavljanje ponuda sa 4. marta produžen za još sedam dana.

Nakon što su zakupci kupališta tražili poništavanje tendera, Spajić je 20. marta kazao da je Alabar spreman da im vrati kupališta na korišćenje, ali i da je kompanija Eagle Hills Montenegro zainteresovana da uzme pod zakup čitavu Veliku plažu na 99 godina i uloži 30 milijardi eura u veliki turistički kompleks koji bi obuhvatio izgradnju marine, hotela, aerodroma, bolnice, kao i renoviranje ulcinjskog Starog grada.

Skupština opštine Ulcinj je 21. marta usvojila zaključke u kojima se poziva na transparentnost i aktivno učešće lokalne zajednice, zaštitu životne sredine i demografske strukture grada, ali je Vlada 24. marta usvojila predlog Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina, koji je četiri dana kasnije parafiran u Abu Dabiju. Spajić je tada rekao da su Crnoj Gori neophodne investicije, kao i da reakcije dijela medija, NVO i političkih subjekata mogu nanijeti štetu međunarodnoj reputaciji Crne Gore.

Predstavnici lokalne vlasti i građani Ulcinja su u subotu održali protest zahtijevajući raskidanje sporazuma i potpunu transparentnost u procesu odlučivanja o prirodnim resursima u Crnoj Gori.

Sporazum mimo standarda EU i crnogorskih zakona

U međuvremenu su iz Delegacije EU u Crnoj Gori upozorili da odluku treba uskladiti sa standardima EU i crnogorskim zakonodavstvom o javnim nabavkama, ističući da je Vlada obavezna da u potpunosti primjenjuje principe jednakog tretmana, nediskriminacije i transparentnosti prilikom sprovođenja svih ugovora i sporazuma koji budu zaključeni u okviru saradnje sa UAE.

U izvještaju o napretku Crne Gore za 2024. Evropska komisija je prošlog oktobra upozorila da je neophodno povećati nivo transparentnosti u pogledu javnih nabavki ugovorenih međuvladinim sporazumima, kao i postići punu usklađenost sa pravilima i principima javnih nabavki EU.

Istraživačica javnih politika u Institutu Alternativa, Dragana Jaćimović, tvrdi da je zabrinjavajuće što sporazum sa UAE izuzima zakonodavstvo koje je u velikoj mjeri usklađeno sa evropskim standardima.

„Jer to u javnosti stvara sliku da će se nešto sprovoditi netransparentno. Vlada dosadašnjim postupcima nije pružila ni privid da će se potencijalne investicije odvijati u duhu transparentnosti, kroz pokušaje da se investitoru, za početak, prilagode procesi davanja plaža u zakup“, kazala je Jaćimović za BIRN.

„Sporazumima sa UAE se ne utvrđuju neke druge, alternativne procedure javnih nabavki, niti se planira konkretna javna nabavka“, dodala je.

Članom 13 Zakona o javnim nabavkama predviđeno je da se zakon ne primjenjuje prilikom međudržavnih sporazuma između Crne Gore i država članica EU ili trećih država, za nabavke koje će ugovorne strane zajednički realizovati ili koristiti.

Zakon o javno-privatnom partnerstvu predviđa izuzeće od primjene za projekte koji se sprovode po pravilima međunarodne organizacije ili međunarodne finansijske institucije, koja sufinansira projekat u iznosu većem od 50 odsto, a ugovorne strane sporazumno utvrđuju pravila postupka koji će se primjenjivati.

Spajić je 26. marta u parlamentu kazao da svaki međudržavni sporazum koji Crna Gora potpiše ima klauzulu koja se tiče javnih nabavki i tendera, navodeći da iza sporazuma stoji država UAE, kao i da u njemu „nema mjesta korupciji i prljavom kapitalu“.

„Zabrinjavajuće je što sporazum predviđa brojne obaveze na strani države Crne Gore, koje uključuju i određene obaveze u nadležnosti opština (javna infrastruktura), dok sa druge strane predsjednik Vlade najavljuje ulaganja zainteresovanog investitora u razvoj lokalne zajednice, iako se sporazum ni na koji način ne bavi tim dijelom“, kazala je Jaćimović.

Advokat Miloš Vukčević pojašnjava da se nakon ratifikacije sporazuma sa UAE, država Crna Gora ne može pozvati na domaće zakonodavstvo kao razlog za neizvršenje međunarodno preuzetih obaveza.

“Kada po ratifikaciji sporazum u obje države stupi na snagu, imaće primat nad domaćim zakonodavstvom, što znači da isključuje primjenu crnogorskih zakona o javnim nabavkama i konkurenciji. Takav sporazum je istovremeno i u suprotnosti sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SPP), jer na jednom dijelu teritorije suspenduje primjenu evropskih pravila o javnim nabavkama i konkurenciji”, tvrdi Vukčević.

„Ako parlament ne bi podržao predlog Vlade, niko ne bi mogao da tuži državu Crnu Goru u dijelu neke štete, jer sporazum ne stupa na snagu dok ga Skupština ne bude ratifikovala. Naravno, u tom slučaju UAE mogu prestati sa mogućnošću investiranja ili zahladniti diplomatske odnose sa Crnom Gorom, a to je neka druga politička priča“, dodao je on.