Početkom oktobra prošle godine, dok se ljetnja turistička sezona bližila kraju, stotine ruskih i ukrajinskih državljana okupilo se na festivalu u Pečuricama, nedaleko od Luke Bar na crnogorskoj obali.

Oni su proslavljali zajednicu libertarijanaca osnovanu u Pečuricama 2021. godine pod nazivom Montelibero, na hektaru zemlje koji su njeni osnivači kupili na brdu sa pogledom na more. Tokom festivala, kako su tvrdili organizatori, roba i usluge mogle su se plaćati kriptovalutom Montelibera – EURMTL.

Montelibero sebe opisuje kao „slobodno društvo” zasnovano na principima anarhokapitalizma, okupljajući libertarijance i sve ostale koji su, kako kažu, zainteresovani za ličnu i društvenu slobodu i nezavisnost u savremenom svijetu.

Pored sopstvene kriptovalute, koja još uvijek nije zakonski regulisana u Crnoj Gori, u Monteliberu tvrde da imaju i svoju „pravosudnu strukturu”, mada ne postoji javni dokaz da ona zaista postoji. Još ozbiljniji problem za crnogorske vlasti moglo bi biti nepostojanje građevinskih dozvola za neke od kuća koje su izgrađene na zemljištu u Pečuricama, što otvara potencijalna pitanja o poštovanju vladavine prava od strane ove zajednice.

Libertarijanci Montelibera dolaze iz različitih sredina. Jedan od osnivača te zajednice imao je veze sa poslanicom vladajuće partije Vladimira Putina, koja je u SAD-u 2018. godine osuđena zbog djelovanja kao neregistrovani strani agent.

On i nekoliko drugih aktivista Montelibera takođe su u prošlosti imali veze sa proruskim separatističkim vlastima u istočnom ukrajinskom regionu Donbas.

Crna Gora „skoro idealna“ za libertarijanski pokret

Mnoge pristalice Montelibera dolaze iz djelova Ukrajine koji su pod ruskom okupacijom. Region Donbasa je uglavnom pod ruskom kontrolom od 2014. godine, kada je zvanična Rusija podstakla oružanu pobunu u istočnoj Ukrajini i pripojila Krim.

Oni koji su došli u Crnu Goru da se pridruže Monteliberu slijedili su put hiljada Rusa koji su od sredine dvijehiljaditih kupovali nekretnine na crnogorskom primorju. Neki od njih su pripadnici ruske ultrabogate elite, drugi su došli u potrazi za uporištem u državi koja se nada članstvu u Evropskoj uniji. Pojedini su željeli da žive u slobodnijem okruženju od Rusije Vladimira Putina ili ratom razorene Ukrajine, a mnogi su prosto željeli sunčano mjesto.

U intervjuu za veb-stranicu Libertarijanske partije Rusije, marginalne političke grupacije, član Montelibera Stanislav Karkavin rekao je da su nastojali da izgrade „privatni grad” u Crnoj Gori. Zemlju je opisao kao „mladu, siromašnu i slabu, neprestano rastrzanu unutrašnjim neslaganjima”.

U pisanom komentaru za BIRN, Viktor Korb, član Savjeta udruženja, opisao je Montelibero kao „eksteritorijalni, međunarodni i decentralizovani pokret“.

Cilj je, kako je kazao, da se primjerom pokaže „da je sloboda zaista bolja od njenog nedostatka, i da kombinacija privatne inicijative i savremenih tehnoloških inovacija zaista omogućava vrlo brzo poboljšanje života ljudi”.

„Počinje sa primjerima na lokalnom nivou i doseže sve do državnog nivoa”, rekao je Korb.

„Crna Gora je skoro idealna za to, jer ima jedinstvenu kombinaciju geografskih, političkih, socio-ekonomskih i kulturnih karakteristika”.

Veza sa poslanicom vladajuće partije osuđenom u SAD

Montelibero je prvi put registrovan kao društvo sa ograničenom odgovornošću u junu 2021. godine. Kao djelatnost je navedeno građevinarstvo, a osnivački kapital iznosio je ukupno 4 eura – po 1 euro od svakog od četiri osnivača: Antona Epikhina, Igora Tolstova, Antona Gušče i Hajnriha Poljanina.

Prema registracionim dokumentima Epikhin je 2021. godine posjedovao 51 odsto kontrolnog udjela u kompaniji.

Na Epikhinovom profilu na ruskoj društvenoj mreži VKontakte kao njegovo posljednje radno mjesto navodi se organizacioni komitet „Naoružanog građanina”, ruske političke organizacije fokusirane na „kulturu vatrenog oružja i patriotsku svijest”.

Prema izvještaju ruske novinske agencije koji je citirao Jerusalem Post, Epikhin je 2008. osuđen na 18 mjeseci zatvora zbog prijetnji smrću tada novom ruskom predsjedniku Dmitriju Medvedevu; Epikhin je tvrdio da su njegovi komentari bili neslana šala koja je pošla naopako.

Epikhin se pojavio u regionu Donbasa u istočnoj Ukrajini 2014. godine, usred proruske separatističke pobune. Prema javno dostupnim informacijama, postao je predsjednik Komiteta za humanitarnu podršku separatističkim vlastima u Donjecku.

Zatim je, 2016. godine, Centar za regionalni razvoj, nevladina organizacija iz ruskog grada Krasnodara, dobila grant od ruskog predsjedništva za pomoć pri povratku izbjeglica iz Donbasa. U to vrijeme, direktor te NVO bio je Epikhinov brat, Dmitrij, koji je, prema podacima iz crnogorskog Centralnog registra privrednih subjekata od novembra prošle godine naveden kao jedan od glavnih akcionara Montelibera.

Epikhin je bio dugo povezan sa Marijom Butinom, koleginicom sa Altajskog državnog univerziteta u gradu Barnaulu, koja je 2018. u SAD-u osuđena na 18 mjeseci zatvora zbog učešća u zavjeri sa ciljem da koristi političke grupe, uključujući Nacionalno udruženje za oružje (NRA). Radila je to kako bi uspostavila tajne kanale komunikacije sa američkim zvaničnicima radi uticaja na spoljnu politiku SAD-a u korist Rusije.

Butina je 2019. godine deportovana u Rusiju, gdje je sada poslanica vladajuće stranke Jedinstvena Rusija.

Još jedan kolega sa Altajskog državnog univerziteta, Sergej Gorbunov, rekao je za BIRN da su Epikhin i Butina bili bliski.

„Oboje su bili aktivisti, stalno su nešto organizovali”, rekao je Gorbunov. „Kasnije su im se stavovi privremeno razišli. Marija je počela da stvara pokret ‘Pravo na nošenje oružja’, dok je Anton, naprotiv, postao ultraopozicionar i otvorio prodavnicu u kojoj je prodavao ekstremističke knjige.”

Međutim, nakon što je osuđen zbog prijetnji smrću Medvedevu, „Anton je iznenada postao patriota“, rekao je Gorbunov, „baš onoliko ultrapatriota koliko je prije toga bio ultraopozicionar“. Dodao je da, iako su se politički razišli, Epikhin i Butina „nijesu prestali da komuniciraju“.

„Vidio sam ih zajedno nekoliko puta u Moskvi.”

Butina nije odgovorila na zahtjev BIRN-a za komentar.

Veza sa Donbasom

Jedan od istaknutih članova zajednice Montelibero, Aleksej Tkačuk, takođe je direktor nevladinog fonda u Crnoj Gori pod nazivom Centar za razvoj.

Tkačuk, ruski državljanin koji živi u Crnoj Gori, ranije je predvodio omladinsko krilo vladajuće partije Vladimira Putina, Jedinstvene Rusije, u jugozapadnom ruskom gradu Samara, gdje je takođe bio član gradskog savjeta. Više se ne bavi aktivno politikom, ali prema svom LinkedIn profilu, radi kao marketinški menadžer Montelibera i investitor u nekretnine.

Tkačuk je osnovao „Centar za razvoj“ zajedno sa Anastasijom Skibom i Anastasijom Sisojevom, koje su registrovane kao stanovnice Donjecka, u ukrajinskom regionu Donbas. Skiba je ili je bila zaposlena u humanitarnoj fondaciji u istočnoj Ukrajini pod nazivom Donbas Development Centre, koja je primala sredstva od Visokog komesarijata UN-a za izbjeglice (UNHCR).

„Centar za razvoj“ registrovan je kod crnogorskog Ministarstva javne uprave, a među podnijetim dokumentima nalazila se i punomoć sa pečatom notara Donjecke Narodne Republike (DNR), proruske separatističke oblasti koju Crna Gora ne priznaje. Rusija je 2022. godine proglasila aneksiju Donjecke oblasti.

Uprkos pečatu Donjecke Narodne Republike, iz crnogorskog Ministarstva javne uprave naveli su za BIRN da prilikom registracije nevladine organizacije nije prekršen nijedan zakon: „Dokumenta su podnijeta u skladu sa odredbama Zakona o nevladinim organizacijama”, navodi se.

U komentaru za BIRN, Viktor Korb opisao je Tkačuka kao „jednog od mnogih aktivista pokreta Montelibero”, ali je kazao da sam „Centar za razvoj“ nije direktno povezan sa Monteliberom.

Na pitanje o Anastasiji Skibi, Korb je rekao: „Koliko ja znam, Anastasija poznaje nekoliko aktivista u zajednici. Ona živi i bavi se svojim humanitarnim projektima na drugim mjestima (izvan Crne Gore), gdje su njene vještine i stvarno angažovanje trenutno najpotrebniji.”

Skiba nije odgovorila na zahtjev BIRN-a za komentar.

Korb je dodao da je Anton Epikhin odustao od suvlasništva nad Monteliberom jer „iz porodičnih zdravstvenih razloga”, ne može da se preseli u Crnu Goru.

Siva zona kriptovaluta

Nakon što su kupili zemljište, osnivači su ga očistili, izgradili prilazni put, doveli struju, instalirali rezervoar za vodu i kanalizacioni sistem, te započeli izgradnju kuća. Prvi stanovnik uselio se krajem maja 2023. godine.

Do sredine 2024. godine završene su dvije stambene zgrade: trospratnica sa osam stambenih jedinica i glamping kuća. U toku je izgradnja još dvije stambene zgrade i nekoliko privatnih kuća.

Međutim, u katastarskom registru Crne Gore, najmanje 3 od ovih objekata označena su kao objekti bez građevinske dozvole.

Opština Bar nije odgovorila na zahtjeve BIRN-a za komentar.

Pitanja se postavljaju i u vezi sa korišćenjem kriptovaluta u zajednici.

Od pada Demokratske partije socijalista (DPS) sredinom 2020. godine, koja je zemljom vladala tri decenije, nove crnogorske vlasti pričale su o mogućnosti da zemlju pretvore u kripto raj.

U aprilu 2022. tadašnji premijer Zdravko Krivokapić dodijelio je državljanstvo Vitaliku Buterinu, rusko-kanadskom suosnivaču Ethereuma, blockchain platforme za decentralizovane finansijske aplikacije. Buterin je, prema pisanju Forbsa, postao najmlađi kriptomilijarder na svijetu sa samo 27 godina.

Ipak, kriptovalute i dalje nisu zakonski regulisane u Crnoj Gori.

„Centralna banka nema nadležnost nad kriptoimovinom, a investitori treba da budu svjesni visokih finansijskih rizika koji to nosi”, rekla je u pisanom odgovoru za BIRN viceguvernerka Centralne banke Zorica Kalezić.

Na pitanja poslata preko mreže VKontakte, Korb je odgovorio standardnom promotivnom porukom o Monteliberu. Nije odgovorio na pitanja o korišćenju kriptovaluta ili nedostatku građevinskih dozvola.

„Slobodno tržište i nenasilje“

Koncept koji stoji iza Montelibera ima određene sličnosti sa Liberlandom, samoproklamovanom „nezavisnom suverenom državom“, koju je 2015. na 6 kvadratnih kilometara ničije zemlje duž Dunava (na teritoriji koju svojataju i Hrvatska i Srbija) proglasio član češke libertarijanske partije Slobodnih građana.

Osnivači Montelibera kažu da su aktivnosti njihove zajednice „zasnovane na dobrovoljnim ugovorima i principima otvorenog tržišta“ i da privlače ljude koji žele manje državnog uplitanja u svoje živote.

„Ako cijenite ljudski život, poštujete privatnu svojinu, uvažavate vještine drugih ljudi i pošten posao, želite samo da vas država ostavi na miru i generalno smatrate da država stvara više problema nego što ih rješava – vrlo je vjerovatno da ste libertarijanac, čak i ako je ovo prvi put da čitate tu riječ”, navodi se na veb-stranici Montelibera.

Zajednica tvrdi da su joj se pridružili ljudi iz „previše regulisanih EU zemalja, prije svega iz Njemačke”.

Prema procjenama Montelibera, njihovi aktivisti su otvorili više od 100 biznisa.

Učesnici su u početku ulagali svoj kapital u Montelibero Investicioni Fond (MIF), koji koordinira sistem EURMTL i kojim upravlja 20 najvećih akcionara. Cilj fonda je privlačenje novca iz cijelog svijeta i investiranje u razvoj Montelibera, a učesnici promovišu projekat preko nedjeljnih doručaka i ručkova.

U novembru prošle godine, Montelibero je prepoznat na libertarijanskoj Free Cities konferenciji u Pragu, gdje je osvojio nagradu za najbolju idejnu zajednicu.

Viktor Korb je naglasio da u doglednoj budućnosti Montelibero nema namjeru da otvara pitanje vansudske nadležnosti u Crnoj Gori, što bi moglo da ga dovede u sukob sa crnogorskim vlastima, koje bi teško prihvatile da stranci ne priznaju zakone države.

Umjesto toga, Korb je rekao da zajednica želi da izgradi „obostrano korisno partnerstvo“ sa lokalnim i državnim vlastima, kao i da privuče interesovanje poslovnih, medijskih, kulturnih i civilnih lidera.