Nelegalni ribolov u Crnoj Gori je svakodnevica i pored pojačanih kontrola, dok nadležne službe nemaju dovoljno ljudi za suzbijanje krivolova, tvrde sagovornici BIRN-a.

Iako je u okviru pristupnih pregovora sa EU Crna Gora prošlog decembra privremeno zatvorila pregovaračko Poglavlje 13 (Ribarstvo), sagovornici BIRN-a tvrde da je nelegalni ribolov i dalje problem.

Poglavlje 13, između ostalog, odnosi se na upravljanje ribljim fondom, borbu protiv nelegalnog ribolova i zaštitu morskog i slatkovodnog biodiverziteta.

Direktorica NVO Green Home, Azra Vuković, upozorava da su posljedice nelegalnog ribolova velike po biodiverzitet i populaciju ribljih vrsta. Ona tvrdi da je krivolov na Skadarskom jezeru prisutan i pored jačanja kapaciteta službe zaštite.

„Tu i dalje postoji problem krivolova i dalje se nadzornici susreću sa ljudima koji krivolove, posebno ako govorimo o tom prekograničnom pojasu gdje krivolovci dolaze iz susjedne nam Albanije. Svakako krivolova ima i na našoj teritoriji, od toga da često imamo i direktni sukob sa krivolovcima, do toga da nadzornici dolaze u situacije koje su negdje jako zabrinjavajuće“, kazala je Vuković BIRN-u.

U doba raspada Jugoslavije i tokom ratnih devedesetih godina Skadarsko jezero je bilo poznato kao frekventna švercerska ruta, ali su se od 2000. godine krijumčari počeli okretati krivolovu.

Prema zvaničnim podacima NP Skadarsko jezero, 6 osoba procesuirano je u januaru 2026. zbog nelegalnog ribolova, dok su u 2025. godini procesuirana 53 krivolovca (od čega 20 zbog nelegalnog ribolova strujom).

Šef Službe zaštite u Nacionalnom parku Skadarsko jezero, Vuk Saičić, tvrdi da je slučajeva nelegalnog ribolova manje nego prethodnih godina, kada je to bila svakodnevna pojava. Prethodnih godina zabilježeni su i fizički napadi krivolovaca na čuvare.

“Mislim da je ta praksa, verujte mi što se tiče akvatorijuma samog, da su ljudi vidjeli i lokalno stanovništvo da ne mogu tek tako kako su godinama naučili. Dosta su se te stvari, tako rečeno divlje, normalizovale u zadnjem periodu, da nemamo više tih napada i da nije to praksa kao što je bilo prije nekih dvije, tri godine kad smo mi kretali ovu borbu”, tvrdi Saičić.

On ističe da rendžerskoj službi nedostaju mladi ljudi, navodeći da u službi zaštite treba sprovesti smjenu generacija.

Na Skadarskom jezeru dozvoljen je privredni i sportski ribolov pomoću parangala, mreža i štapa, uz dozvolu koju izdaje Nacionalni park. Ribolovni zabran na jezeru počinje 15. marta i traje 2 mjeseca, a u tom periodu dozvoljen je samo izlov jegulje.

Saičić pojašnjava da je najčešći oblik krivolova na jezeru omamljivanje ribe pomoću struje.

“Ono što je mimo toga nama nebitnije je i taj nezakonitiji vid krivolova putem ograđivanja. Znači kad se veća površina ogradi putem mreža i onda riba ne može da izađe iz toga kruga”, tvrdi Saičić.

Na moru ribare dinamitom

Prema Zakonu o slatkovodnom ribarstvu, jezerom upravlja NP Skadarsko jezero, čiji ribočuvari obilaze teren 24 sata dnevno, dok su rijeke dodijeljene sportsko-ribolovnim klubovima koji imaju svoje ribočuvare.

Inspektori za morsko ribarstvo Ministarstva poljoprivrede kontrolišu ribare u saradnji sa graničnom policijom, dok zaštitari JP Morsko dobro upravljaju zaštićenim morskim područjima i parkovima prirode.

Prema podacima ministarstva, koje ima tri inspektora za ribarstvo, prošle godine je napisano 118 prekršajnih naloga. Ukupan iznos kazni za krivolov iznosio je 66.500 eura, a oduzeto je oko 700 kilograma ribe.

“U prethodnoj godini bila su dva slučaja upotrebe dinamita da smo mi informisani od strane građana i od strane policije, ali to je više za tužilaštvo. Mi smo samo tu da zatečenu ribu koju zateknemo da preuzmemo i damo ih upravi za nekretnine”, tvrdi inspektor za morsko ribarstvo, Ivan Knežević.

Iz Ministarstva poljoprivrede navode da se riba dinamitom najčešće lovi u predjelima Krimovice, Platamuna i Valdanosa. Vlada Crne Gore je u aprilu 2021. proglasila Platamune kod Budve parkom prirode, dok se uvala Valdanos nalazi na granici parka prirode Stari Ulcinj.

Knežević pojašnjava da su u Valdanosu registrovani slučajevi podvodnog ribolova u noćnim satima, koji je zakonom zabranjen.

“To su izuzetno teški predjeli gdje ne možete da pristupite i da ta lica sankcionišete, tako da se oni u tom dijelu kreću. Ali evo, stvarno uz pomoć policije uspijevamo, sankcionišemo ljude. Nema nas dovoljno, nadam se da će se u nekom skorijem periodu povećati broj inspektora, da će se uključiti i druge institucije pored policije da suzbijemo taj krivolov.”

Zakonom o morskom ribarstvu, između ostalog, zabranjen je ribolov električnim agregatima, eksplozivom, plovećim mrežama i svim vrstama projektila. Kazne za nelegalan izlov ribe kreću se od 900 eura za fizičko lice do 3.000 eura za pravno lice.

Tužilaštvo obećalo koordinisanu reakciju

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, u prethodnih 5 godina u Crnoj Gori je zbog nelegalnog ribolova uhapšeno 280 osoba, od čega je većina lovila na Skadarskom jezeru.

Iz Ministarstva poljoprivrede najavljuju da će kroz IPA projekat dobiti novu opremu za modernizaciju monitoring centra, navodeći da će sva plovila koja se bave privrednim ribilovom dobiti uređaj pomoću kojeg će iz monitoring centra moći da prate njihovu trenutnu lokaciju.

Vuković upozorava da je nedovoljno inspektora zaduženih za kontrolu primorja i Skadarskog jezera.

„Što je poprilično velika površina imajući na umu veliki broj ljudi koji se bave ovim nelegalnim aktivnostima i sasvim je logično da ne može biti u isto vrijeme jedna osoba na svim tim lokacijama. Neophodan je veći broj inspektora koji se bave ovom djelatnošću. Neophodan je veći broj ljudi koji je prisutan na terenu kako bismo suzbili krivolov”, tvrdi Vuković.

Vrhovno državno tužilaštvo je prošlog septembra formiralo Operativni tim za borbu protiv ekološkog kriminala, najavljujući koordinisan odgovor državnih institucija na narušavanje prirodne sredine. U Operativnom timu su predstavnici tužilaštva, policije, resornih ministarstava i stručnjaci iz oblasti zaštite životne sredine.

Vuković smatra da Operativni tim ima potencijal da koordiniše institucije koje se bave suzbijanjem krivolova.

“U tom koordinacionom timu su ljudi iz različitih institucija i čini mi se da je upravo to način i mogućnost borbe protiv krivolova. Naravno, potrebno je i povećanje broja ljudi koji su zaduženi za inspekciju kako bi se adekvatno djelovalo na terenu”, tvrdi Vuković.