Dok Crna Gora godinama odlaže donošenje zakona o digitalnoj imovini, stručnjaci upozoravaju da kriptovalute postaju pogodno sredstvo za pranje novca i poslovanje kriminalnih grupa bez adekvatne kontrole države.

Iako je Vlada Crne Gore 2020. godine najavila izradu zakona o kriptovalutama, iz Ministarstva finansija tvrde da predlog zakona nije predviđen u programu rada Vlade za 2026. godinu.

Saša Đorđević iz Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC) upozorava da se tržište kriptovaluta teško može kontrolisati bez krovnog zakona.

“Prvi korak jeste usvajanje, znači, krovnog zakona o digitalnoj imovini kako bi se cjelokupno tržište dovelo u odgovarajući red. Drugi korak jeste da se ljudi koji rade u institucijama, prije svega u policiji i tužilaštvu, ali i u institucijama koje se bave hartijama od vrijednosti, kao i u Centralnoj banci, dovoljno edukuju kako bi pratili ove sumnjive transakcije. Treći korak jeste da se objasni potencijalnim pružaocima usluga vezanih za digitalnu imovinu koja su njihova prava i obaveze u slučaju da se odluče da se registruju na taj način po postojećem pravnom okviru”, kazao je Đorđević.

Istraživanje BIRN-a pokazalo je da su kriptotransakcije vrijedne 2,17 milijardi dolara prošle kroz kriptonovčanike povezane sa Crnom Gorom u periodu između novembra 2021. i 2022. godine. Zbog nepostojanja zakonske regulative o digitalnoj imovini, te transakcije su prolazile bez ikakvog državnog nadzora ili evidencije.

Prema procjenama kriptoberze Binance, prošle godine je na toj platformi bilo oko 17.000 korisnika iz Crne Gore, što je približno 3 odsto stanovništva. Kompanija za trgovinu kriptovalutama Triple-A je 2023. godine procjenjivala da je korisnika iz Crne Gore bilo oko 7.200.

Nekretnine, kriptomati i neprijavljeni dileri

 U Vladinoj procjeni opasnosti od teškog i organizovanog kriminala (SOCTA) za 2024. godinu upozoreno je da članovi organizovanih kriminalnih grupa u Crnoj Gori ulažu novac u kupovinu kriptovaluta koje se koriste za pranje novca. Iz Vlade su tada upozorili i da tržište kriptovalutama nije regulisano i da postoji visok stepen rizika od njihove zloupotrebe za kriminalne aktivnosti.

Prema istraživanju GI-TOC u Crnoj Gori je zabilježen rast upotrebe kriptovaluta dok kriminalne grupe koriste regulatorne praznine za transfere novca i djelovanje preko ilegalnih tržišta.

Saša Đorđević navodi da se kriptovalute često koriste za trgovinu narkoticima i oružjem, dok se izdvajaju dva načina za pranje novca.

“Prvi je zamjena gotovine za kripto, s tim što se za tu gotovinu ne zna tačno porijeklo novca. A u Crnoj Gori su postojali određeni kriptomati koji nisu bili regulisani i postoji sumnja da su se zapravo ti kriptomati koristili da se gotovina prebaci u kripto i samim tim ulaskom u kriptosistem dolazi znači na legalno legalno tržište. A druga stvar jeste da se kripto prebacivao na platforme koje se nalaze u državama u kojem je slabiji nadzor i kontrola samog kriptotržišta i da su nakon toga firme koje, na primjer, posluju u Crnoj Gori, da su putem lažnih faktura ili slično izvlačili taj novac putem banaka”, tvrdi Đorđević.

U izvještaju Chainalysisa iz januara 2024. navodi se da je 2023. godine oko 6,7 milijardi dolara u svijetu prošlo kroz identifikovane nedozvoljene tokove, kao i da su se za pranje novca najčešće koristili tzv. mikseri – servisi kojima se porijeklo kriptovaluta zamaskira tako što se kroz mrežu walleta pomiješa sa sredstvima drugih korisnika.

Iz Sektora za finansijsko-obavještajne poslove Uprave policije (FOJ) nijesu odgovorili na upite BIRN-a o kontroli pranja novca putem kriptovaluta.

Iz Uprave policije su ranije izjavili da su u Crnoj Gori evidentirane ponude za razmjenu kriptoimovine putem društvenih mreža, kao i da u tome najčešće prednjače strani državljani.

Sagovornici BIRN-a uključeni u promet kriptovaluta tvrde da strani državljani u Crnoj Gori, posebno državljani Rusije, Ukrajine i Turske, često koriste kriptovalute kao alternativni finansijski mehanizam za plaćanje troškova života jer im domaće banke otežano otvaraju račune.

BIRN je prošlog decembra objavio da se zamjena kriptovaluta za gotovinu u Crnoj Gori odvija u sivoj zoni, preko neregistrovanih dilera, foruma i Telegram grupa, dok višemilionske transakcije prolaze bez ikakvog nadzora države.

Kriptostručnjak i tvorac crnogorske digitalne valute Perper, Ivan Joličić, upozorava na opasnost zamjene kriptovaluta za gotovinu preko neregistrovanih osoba.

“Ali opet dolazite u situaciju da imate keš koji nema porijeklo novca. Tako da ne vidim konkretan način za pranje novca putem kriptovaluta ukoliko izuzmemo neke notarske ugovore u kojima moguće da notari nisu tražili porijeklo te digitalne imovine pa onda na taj način možemo reći da se koristi digitalna imovina za pranje novca”, kazao je Joličić BIRN-u.

Istraživanje BIRN-a iz decembra 2023. godine pokazalo je da se u Crnoj Gori luksuzne nekretnine plaćaju kriptovalutama, dok je istraživanje iz juna 2025. godine potvrdilo da se takve transakcije rijetko registruju u poreskom i pravnom sistemu države.

Zbog odgađanja zakona negativna slika o kriptovalutama

Skupština Crne Gore je prošlog februara usvojila izmjene Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, kojima se uvodi Registar pružalaca usluga povezanih sa kriptoimovinom i strože procedure za kontrolu transakcija većih od 1.000 eura.

Prema zvaničnim podacima Ministarstva finansija, do sada se niko nije upisao u Registar pružalaca usluga.

“Vi imate mnoštvo stranih digitalnih nomada koji posjeduju digitalnu imovinu i varijanta je da oni trenutno nemaju legalan način unovčavanja te digitalne imovine, što im uvelikom smeta. Da ne zaboravimo, mi imamo ogroman broj ljudi iz Ruske Federacije, iz Ukrajine, kojima naše banke jednostavno ne žele da otvore račun. Tako da oni nemaju alternativu“, navodi Joličić.

Prema zvaničnim podacima FOJ-a, u 2024. godini bilo je 5 predmeta u oblasti kriptoimovine koji su dobijeni od poslovnih banaka kroz izvještaje o sumnjivim transakcijama. Navodi se da su u 3 slučaja pojedinačni iznosi kupovine bili ispod 3.000 eura, pa je zaključeno da nema elemenata krivičnog djela.

Preostala 2 slučaja prijavljena krajem 2024. godine odnosila su se na iznose od oko 300 hiljada eura a radilo se o transakcijama povezanim sa online igrama na sreću i kriptovalutama od novca dobijenog tim putem.

Iz Uprave policije su prošlog decembra kazali Pobjedi da do sada nije realizovan nijedan slučaj oduzimanja kriptoimovine, naglašavajući da je glavni razlog nedostatak zakonske regulative koja uređuje tu oblast.

Profesor Pravnog fakulteta u Podgorici Velimir Rakočević smatra da je Crna Gora na samom početku efikasnog suzbijanja pranja novca putem kriptovaluta.

“Ono što je ključno ovdje jeste da još uvijek nemamo nijedan slučaj procesuiran, iako prema brojnim indikacijama sve ukazuje na to da nismo imuni na ove oblike kriminalnog ponašanja: Čak i prema nekim procjenama jedno smo od čvorišta kada govorimo o ovom dijelu jugoistočne Evrope gdje te kriminalne mreže očigledno imaju određen uticaj. Međutim ovdje je mnogo teže ući u trag tokovima novca jer imamo mnogo kompleksniju situaciju nego kad govorimo o onim klasičnim fazama pranja novca“, kazao je Rakočević.

Komitet Savjeta Evrope za borbu protiv pranja novca (Moneyval) je u decembru 2023. godine upozorio da u Crnoj Gori članovi organizovanih kriminalnih grupa koriste kriptovalute za kupovinu nekretnina, čime se dodatno otežava praćenje tokova novca.

Đorđević smatra da bi negativna percepcija javnosti o kriptovalutama bila manja da je zakon o digitalnoj imovini usvojen prije 5 godina.

“I ja mislim da je u tom trenutku usvojen taj zakon, da bi se ova priča i negativna slika o kriptovaluti (da se ona koristi prije svega za kriminal) bila potpuno drugačija. Sad je ugao rasprave isključivo na tome ali kripto unosi mnogo mogućnosti za investicije i za ekonomski razvoj”, kazao je Đorđević.