Načelnik Direkcije za šume Ranko Kankaraš i državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Andrija Delić tvrde da Uprava za gazdovanje šumama i lovištima nezakonito sprovodi ugovore sa koncesionarima, dok se istovremeno opstruira sprovođenje novog Zakona o šumama.

Zakonom koji je usvojen prošlog jula predviđeno je ukidanje dugoročnih koncesija i osnivanje državnog preduzeća za upravljanje šumskim fondom, koje bi preuzelo većinu ingerencija Uprave za gazdovanje šumama i lovištima.

Novo preduzeće trebalo je, umjesto Uprave, da izdaje dozvole (doznake) za sječu stabala u šumama, te sprovodi sječu i izvlačenje posječenih stabala. Međutim, preduzeće još nije formirano, niti su budžetom za 2025. predviđena novčana sredstva za njegovo funkcionisanje.

Kankaraš tvrdi da ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Vladan Joković prećutno odobrava opstrukciju formiranja novog preduzeća kako bi Uprava za gazdovanje šumama i lovištima nezakonito sprovodila ugovore sa koncesionarima po starom zakonu.

„Direktor Uprave za šume Miloš Rajković je, uz prećutno odobravanje Jokovića, po starom zakonu sklopio sa koncesionarima ugovore o korišćenju šuma sa rokom važenja do novembra ove godine. Činjenica je da se radi o svjesnom nezakonitom postupanju, jer su i ministar i direktor znali da novi zakon stupa na snagu 1. januara“, kazao je Kankaraš za BIRN.

Uprava za šume je prošlog decembra privatnim firmama izdala dozvole za korišćenje šuma u državnoj svojini do 7. novembra 2025, a ugovori su se odnosili na šest gazdinskih jedinica na teritoriji opština Pljevlja, Bijelo Polje, Plužine i Andrijevica. Ugovorima je predviđena sječa drveta u državnim šumama po cijenama od 15 do 45 eura po kubnom metru.

Direktor Uprave za gazdovanje šumama i lovištima Miloš Rajković kazao je za BIRN da je Uprava sklopila jednogodišnje ugovore u skladu sa zakonom.

„Uprava je ugovore zaključila u posljednjem kvartalu prošle godine, jer je kasno usvojen godišnji program za gazdovanje šumama za 2024. godinu. Vlada je kasno donijela odluke o prodaji na osnovu koje se sprovodio tender, gdje je postupak faktički tek završen u septembru. Znači u potpunosti zakonito postupanje“, rekao je Rajković.

Vlada je u aprilu 2024. usvojila program o gazdovanju šumama, prema kojem je predviđena sječa 680.241 kubika, od čega se više od polovine odnosi na sječu u šumama koje su u državnom vlasništvu. U Vladinom programu se navodi da su očekivani ukupni prihodi od sječe za prošlu godinu 384.489 eura.

U novembru 2024. Vlada je usvojila izmjene i dopune programa, prema kojima se predviđena sječa povećava na 718.806 kubika, a planirani prihodi uvećavaju na 716 hiljada eura.

Stari zakon favorizuje velike koncesionare

Koncesioni sistem gazdovanja šumama je uveden 2007. godine, u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista (DPS), a kritikovan je kao model od kojeg su najveću finansijsku korist imali koncesionari koji su eksploatisali šume.

Prema analizama Ministarstva poljoprivrede, država je od koncesija dobijala do 14 eura po kubiku drveta, dok ih je koncesionar prodavao do 60 eura, a prilikom izvoza i do 120 eura po kubiku. Ekološki aktivisti su upozoravali i da su koncesionari zloupotrebljavali zakonsku mogućnost sječe bolesnih ili oštećenih stabala, tako što su drvnu građu fiktivno klasifikovali kao stabla određena za sanitarnu sječu.

Nakon smjene vlasti u Crnoj Gori, svi dugoročni koncesioni ugovori su raskinuti ili su istekli zaključno sa 2022. godinom. Prodaja drveta je nastavljena u takozvanom „dubećem stanju“, kada kupac plaća sječu, vuču i transport na godišnjem nivou, što su pojedine nevladine organizacije okarakterisale kao nastavak koncesionog modela.

Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Andrija Delić tvrdi da se u Crnoj Gori i dalje primjenjuje koncesioni model „koji odgovara ogromnoj većini u lancu šumarskog sistema“. Delić je i odbornik Pokreta Evropa sad u Skupštini Opštine Bijelo Polje.

„U koncesionom modelu ne postoji jasna slika koliko je posječeno i tu je prostor za visoku korupciju. Imamo slučaj da je Uprava za šume prije nekoliko godina prijavila 350 hiljada kubika posječenih, a prema analizi Monstata i Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija taj broj je bio oko 1,1 milion kubika“, izjavio je Delić za BIRN.

Državna revizorska institucija je prošlog juna utvrdila da je Uprava za gazdovanje šumama i lovištima bez odobrenja Vlade potpisala anekse 15 koncesionih ugovora za eksploataciju šuma, čime je produžila ugovore o koncesijama koji su istekli 2022. godine. Iz DRI su tada kazali da su aneksi za devet ugovora potpisani u decembru 2022, a za šest od marta do septembra 2023. godine.

Kankaraš smatra da prilikom sklapanja ugovora o korišćenju šuma Uprava favorizuje velike koncesionare, navodeći da je jedan broj malih drvoprerađivača zatvorio pogone ili redukovao proizvodnju na minimum. On tvrdi da veliki koncesionari preprodaju drvnu građu iako je to zabranjeno ugovorima o korišćenju državnih šuma, ističući da ih Uprava za upravljanje šumama ne kažnjava zbog toga.

Rajković je odbacio optužbe da su veliki koncesionari bili privilegovani, pojašnjavajući da je oko 50 privrednih društava dobilo drvne sortimente na osnovu ugovora o korišćenju na teritoriji čitave države.

„Veliki koncesionari imaju najveći broj zaposlenih i sigurno da su oni imali veće određene količine, jer oni to mogu preraditi. Primjera radi, nekoliko najvećih koncesionara ima preko 100 zaposlenih. Neće valjda dobiti isto neko ko ima tri zaposlena u odnosu na nekog ko ima 136 zaposlenih“, kazao je Rajković za BIRN.

„Nemam podatke da veliki drvoprerađivači preprodaju sirovinu malim prerađivačima. Ako se to dešava, neka se ispita da li je u skladu sa zakonom“, dodao je.

Dok se čeka državno preduzeće, nema sječe u privatnim šumama

Nakon kritika zbog nesprovođenja novog Zakona o šumama, ministar poljoprivrede Vladan Joković je 18. jula u Skupštini Crne Gore kazao da postoje nedostaci u zakonu, navodeći da je procijenio da bi se njegovim sprovođenjem „nanijela još veća šteta“. On je kazao da zaposleni u Upravi za šume nijesu željeli da pređu u državno preduzeće, zbog čega se, između ostalog, čeka na njegovo osnivanje.

Ministar poljoprivrede je za Javni servis kazao da će državno preduzeće najvjerovatnije biti formirano početkom septembra, kao i da punu primjenu Zakona očekuje od 2026. godine.

Joković nije odgovorio na pitanja BIRN-a na koji način bi se nanijela šteta sprovođenjem novog zakona i zbog čega je najavio osnivanje novog državnog preduzeća. Nije odgovorio ni na ostala pitanja BIRN-a koja se tiču stanja u crnogorskim šumama.

Zbog kašnjenja u sprovođenju novog zakona, prošlog mjeseca su negodovali vlasnici privatnih šuma kojima je onemogućeno da sjeku drvo na svojim imanjima. Novim zakonom je predviđeno da izdavanje dozvola za sječu stabala u privatnim šumama izdaje državno preduzeće koje još nije formirano.

Vlasnici privatnih šuma su u junu organizovali proteste i blokade saobraćajnica, zahtijevajući od Vlade da im omogući sječu drva koje bi prodavali za ogrijev. U međuvremenu su poslanici Jokovićeve Socijalističke narodne partije (SNP) Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović predložili izmjene i dopune Zakona o šumama, kojima se Upravi za šume vraćaju ovlašćenja za izdavanje dozvola za sječu dok se ne formira novo državno preduzeće za gazdovanje šumama.

Iako je Joković najavio da će se izmjene i dopune zakona naći u skupštinskoj proceduri do kraja ove sedmice, poslanici još nisu raspravljali o predloženim izmjenama zakona.

Andrija Delić smatra da je izmjena zakona bila neophodna opcija, jer se sa sadašnjom situacijom ugrožava ustavno pravo građana na svojinu.

„Zima dolazi, a domaćinstvima prijeti opasnost da ostanu bez ogrijeva. Oni nisu krivi zbog nefunkcionisanja zakona i prebacivanja odgovornosti sa jednih na druge. Ogrijev je osnovna potreba stanovništva bez kojeg bi bili građani životno ugroženi, kao i njihove porodice“, kazao je Delić.

„Potrebno je u ovoj situaciji ići na izmjene i dopune da se Upravi dozvoli da vrši doznaku u privatnim šumama, a odgovornost zbog sadašnje veoma nezavidne situacije mora neko snositi“, dodao je on.