I pored unapređenja Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma Crnoj Gori nedostaju rezultati u borbi protiv finansijskog kriminala dok je broj pravosnažnih presuda mali, pokazala je analiza BIRN-a.

Skupština Crne Gore je u prethodne dvije godine tri puta mijenjala Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma dok su u junu 2024. izmjene zakona usvojene kao dio seta zakona potrebnih za dobijanje pozitivnog Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima vladavine prava (IBAR).

Dok u Vladi tvrde da će izmjene zakona poboljšati koordinaciju institucija u borbi protiv pranja novca, predstavnici civilnog sektora i advokati tvrde da institucije nisu pokazale rezultate u sprovođenju zakona.

Dejan Milovac iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) upozorava da je u Crnoj Gori i dalje mali broj pravosnažnih presuda za krivična djela pranja novca.

“Glavni problemi ne leže samo u tužilaštvu ili sudstvu, već u širem institucionalnom okviru koji karakteriše nedovoljna saradnja, preklapanje nadležnosti i nepostojanje sistemskog pristupa. Ključna tijela (Poreska uprava, Uprava za igre na sreću, Centralna banka, Finansijsko-obavještajna jedinica (FIU), Uprava policije i državno tužilaštvo) ne funkcionišu kao dio integrisanog sistema već kao odvojeni akteri čije djelovanje često nije koordinisano ni usmjereno ka zajedničkom cilju”, kazao je Milovac BIRN-u.

“To rezultira situacijama u kojima sumnjive transakcije prolaze bez adekvatne analize, a kada i dođe do pokretanja postupaka, oni često ostaju na nivou preliminarnih istraga bez konkretnih sudskih epiloga”, dodao je on.

U okviru seta zakona potrebnih za dobijanje pozitivnog IBAR-a Skupština Crne Gore je prošlog jula usvojila izmjene Zakona o specijalnom tužilaštvu. Njima je planirano unapređenja rada Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalizovanog odjeljenja Višeg suda u Podgorici zaduženog za predmete organizovanog kriminala, terorizma, korupcije i ratnih zločina.

Izmjenama zakona je propisano da su SDT i Specijalno odjeljenje Višeg suda nadležni za krivično djelo pranje novca samo ako iznos prelazi 40 hiljada eura ili ako je krivično djelo izvršilo više osoba koje su se udružile.

Optužnice padaju zbog nedostatka dokaza

Prema zvaničnim podacima pred Višim sudom u Podgorici se vodi devet predmeta zbog krivičnog djela pranje novca. Za pranje novca optuženo je 73 osoba, od čega 59 fizičkih i 14 pravnih lica.

„Pored navedenog krivičnog djela, u pojedinim predmetima okrivljenima se stavlja na teret i krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i falsifikovanje isprave. U toku 2025. godine jedan predmet je nepravosnažno okončan”, kazali su BIRN-u iz Višeg suda.

Analiza BIRN-a pokazala je da je u aprilu 2025. godine sudija Specijalnog odjeljenja, Nenad Vujanović, oslobodio optužbe za stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca biznismena Duška Kneževića, bivšeg gradonačelnika Podgorice Slavoljuba Stijepovića i još 5 osoba.

Viši sud u Podgorici je u septembru 2021. potvrdio optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva protiv Kneževića i Stijepovića za pranje novca i formiranje kriminalne organizacije; nakon što je u februaru 2019. objavljen video snimak u kojem tadašnji vlasnik Atlas grupe, Duško Knežević, daje Stijepoviću kovertu sa 100 hiljada dolara za finansiranje izborne kampanje Demokratske partije socijalista (DPS).

Sudija Vujanović je u presudi ocijenio da nema dokaza da su Knežević i Stijepović izvršili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, pranje novca kao i da nema dokaza da novac potiče iz kriminalnih aktivnosti.

Viši sud je 9. maja donio osuđujuću presudu u predmetu poznatom kao “Veruša” za dvostruko ubistvo, u okviru kojeg je jedan od optuženih Zlatko Drašković oslobođen optužbe za pranje novca zbog nedostatka dokaza.

Pred Višim sudom se sudi advokatu Dimitriju Dapčeviću kojeg je Specijalno državno tužilaštvo prošlog septembra optužilo za stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca u ukupnom iznosu od 2.6 miliona eura. U optužnici se navodi da je Dapčević prao novac za kriminalnu organizaciju Radoja Zvicera, vođu tzv. kavačkog klana.

Viši sud u Podgorici je 11. jula potvrdio optužnicu protiv bivšeg policijskog funkcionera Duška Koprivice i članova njegove porodice zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca u iznosu od 964.850 eura.

Podgorički advokat Stefan Jovanović, koji brani nekoliko klijenata optuženih za pranje novca, smatra da to krivično djelo nije dobro normirano u zakonu, navodeći da se podrazumijeva da optuženi zna da novac ili imovina potiču od kriminalnih djelatnosti.

“Zbog toga nije lako dokazati to krivično djelo. Nadležna tužilaštva činjenice moraju nesporno utvrditi kroz kvalitetno sprovedenu istragu, a ne istragu koja se sprovodi reda radi ili radi nekog populizma, prije nego li optuže za to krivično djelo”, kazao je Jovanović BIRN-u.

“Istrage nadležnih tužilaštava su često neefikasne… Nerijetko su takve istrage plod pritiska, politike ili laičke javnosti, a od suda dobijaju potvrdu kroz fazu kontrole optužnice, a da to kontrola zapravo i nije”, dodao je on.

Prema podacima Specijalnog državnog tužilaštva prošle godine su njima podnijete 34 prijave za potencijalno pranje novca, što je 2,39 odsto od ukupno podnijetih prijava. Specijalni tužioci su iz prethodnih godina imali još 63 neriješene prijave, a samo u 14 slučajeva donijeta je naredba o sprovođenju istrage.

Odbačeno je šest prijava, od čega je kod jedne nastupila zastarjelost, kod jedne prijave se ne radi o krivičnom djelu a kod četiri nema osnovane sumnje da je riječ o krivičnom djelu. Navodi se da je 13 prijava ustupljeno drugim tužilaštvima a čak dvije trećine su ostale neriješene, odnosno još su u fazi istrage.

Primjena zakona zavisi od političke volje

U Izvještaju o napretku Crne Gore za 2024. godinu iz Evropske komisije (EK) su ocijenili da treba povećati efikasnost pravosuđa u slučajevima pranja novca.

“Potrebno je osigurati primjenu ključnih pravnih koncepata kao što su pranje novca kao posebno krivično djelo i kvalitet dokaza od strane sudova i tužilaštva”, navodi se u izvještaju EK.

Prema podacima SDT-a rješavanje krivičnih prijava za pranje novca prosječno traje dvije godine, rješavanje prijava iz oblasti organizovanog kriminala traje nepuna dva mjeseca dok u slučajevima visoke korupcije rješavanje prijava traje četiri mjeseca.

Prema zvaničnim podacima Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) je prošle godine pokrenulo pet istraga zbog pranja novca protiv 13 osoba, dok je procenjeni iznos sredstava stečenih kriminalnim aktivnostima i plasiranih u legalne tokove iznosio 8.1 miliona eura.

Dejan Milovac iz MANS-a smatra da poseban izazov u borbi protiv pranja novca predstavlja nadzor nad tzv. nefinansijskim subjektima visokog rizika.

“Kockarnice, automat klubovi i naročito onlajn platforme za klađenje posluju u režimu koji karakteriše niska transparentnost i ograničen institucionalni nadzor. Gotovinsko poslovanje, transakcije van bankarskog sistema i slab uvid u vlasničke strukture dodatno otežavaju identifikaciju sumnjivih aktivnosti”, tvrdi on.

Prema podacima Uprave policije tokom 2023. bilo je 523 prijavljenih sumnjivih transakcija a prošle godine 736, nakon čega je izdato 17 naloga za privremenu obustavu transakcija. Prošle godine blokirano je 4.278.446 eura uz potvrdu Specijalnog državnog tužilaštva a izdato je 340 naloga za kontinuirano praćenje finansijskog poslovanja fizičkih i pravnih lica za koja postoji osnov sumnje za krivično djelo pranje novca.

Iz Centralne banke Crne Gore nisu odgovorili na pitanja BIRN-a o kontrolama koje su izvršili, donešenim mjerama prema subjektima nadzora i međuresorskoj saradnji, te kaznenoj politici prekršajnih sudova.

Iz Sudskog savjeta kazali su BIRN-u da je prošle godine razvijena modularna ESB platforma koja omogućava integraciju podataka između različitih sistema i institucija, uključujući pravosudne organe, Poresku upravu, Centralnu banku Crne Gore, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Ministarstvo pravde. Oni navode da platforma omogućava razmjenu informacija i unapređuje međuinstitucionalnu razmjenu informacija u oblastima sprečavanja kriminala, pranja novca, korupcije i terorizma.

Međutim, Dejan Milovac iz MANS-a smatra da u borbi protiv pranja novca postoje politički i kadrovski izazovi.

„Nedostatak jasne političke volje da se zakon primjenjuje i u slučajevima gdje postoje ekonomski ili politički interesi dodatno se kompromituje vjerodostojnost cijelog sistema. Primjena zakona mora biti univerzalna i oslobođena političkog uticaja ako se želi izgraditi sistem koji je zaista otporan na finansijski kriminal“, tvrdi Milovac.