Novinar Petar Komnenić je dobio potvrdu da je bio pod nadzorom tek nakon što je Demokratska partija socijalista (DPS) u avgustu 2020. godine izgubila vlast nakon tri decenije.

„Jedan operativac tajne policije, vjerovatno iz osjećaja krivice ili pokušaja da izbjegne odgovornost, povjerio se novom direktoru Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB)“, kazao je Komnenić.

„Tada je cijeli proces i počeo – prvo interna istraga, a zatim i šira istraga Specijalnog državnog tužilaštva.“

U oktobru 2021. bivši direktor ANB-a Dejan Peruničić uhapšen je zbog sumnje da je nezakonito prisluškivao Specijalno državno tužilaštvo, nakon što je tadašnji glavni specijalni državni tužilac Milivoje Katnić objavio da je u njegovoj kancelariji pronađen uređaj za nadzor.

Suđenje Peruničiću u toku je pred Višim sudom u Podgorici, a Komnenić je među više istaknutih ličnosti navedenih u optužnici. Zbog osjetljivosti predmeta, suđenje se vodi iza zatvorenih vrata, ali je poznato da se na listi svjedoka nalaze novinari, aktivisti, vjerski lideri i bivši tužioci – koji su, prema tvrdnjama tužilaštva, bili pod nadzorom po Peruničićevom nalogu.

Kritičari, međutim, tvrde da je teško povjerovati da je Peruničić djelovao sam, bez direktiva političkih figura iznad njega. Upozoravaju da, ako se ne utvrdi ko je izdao naređenja, slučaj rizikuje da ostane bez potpune odgovornosti.

„Tužilačka konstrukcija se u suštini završava na šefu agencije“, rekao je Komnenić za BIRN. „Za mene proces više liči na dokumentovanje onoga što je već bilo poznato, nego na utvrđivanje pune odgovornosti.“

Kako se tehnologija nadzora ubrzano razvija, stručnjaci za prava na privatnost upozoravaju da se pravne garancije u Crnoj Gori i dalje primjenjuju selektivno. Nadzor ostaje slab, ugrožavajući povjerenje javnosti u institucije čija je misija da štite državu i građane.

Po zakonu, ANB i policija moraju prvo imati zahtjev tužioca, a zatim i nalog suda da bi nekoga nadzirali, što, kako je rekao pravnik Damir Suljević predstavlja „višeslojnu kontrolu“.

„Ipak, u praksi uloga nadzornih tijela često je ograničena političkom lojalnošću i slabom institucionalnom nezavisnošću,“ tvrdi Suljević.

Novi šef ANB-a bez iskustva u bezbjednosnom sektoru

Komnenić je na televiziji Vijesti godinama vodio politički intervju program u kojem je redovno kritikovan način na koji je DPS upravljao Crnom Gorom. Čak i prije smjene vlasti, obavještajni izvori upozorili su Komnenića da se njegove aktivnosti prate.

„Odlučio sam da se ne opterećujem time“, rekao je. „Radio sam u skladu sa zakonom, pa nisam imao razloga da brinem.“

Komentarišući ono što je kasnije saznao od tužilaca, Komnenić je ocijenio da su metode obavještajne agencije bile „amaterizam“.

„Nijesu ni znali ko mi je supruga. Ne želim da umanjim rizike s kojima su se drugi suočili, ali meni je sve izgledalo neprofesionalno,“ tvrdi Komnenić.

Zbog pristupnih pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom, za tu državu je ključno uspostavljanje vladavine prava i demokratskog nadzora bezbjednosnih struktura. Stručnjaci naglašavaju da je pitanje kako izbalansirati potrebe bezbjednosti sa pravima građana.

Zakonom je predviđeno i da specijalni vladin kontrolor prati zakonitost rada ANB-a, dok parlamentarni Odbor za bezbjednost i odbranu treba da vrši parlamentarni nadzor. Suljević tvrdi da to ne funkcioniše uvijek u praksi.

„U stvarnosti, efikasnost ovih mehanizama u potpunosti zavisi od profesionalizma onih koji ih sprovode. I od političke volje, koje često nema,“ tvrdi on.

Smjena vlasti u Crnoj Gori otvorila je period političke nestabilnosti. Tempo reformi je spor, a politika u sektoru bezbjednosti ostaje predmet sporenja.

Suljević je kao primjer naveo imenovanje Ivice Janovića za direktora ANB-a krajem prošle godine, iako nema iskustva u obavještajnim ili policijskim poslovima.

Prema navodima medija, Janović je ranije radio u italijanskoj brodarskoj kompaniji Mediterranean Shipping Company i u turizmu; njegov polubrat je poslanik vladajućeg pokreta Evropa sad, dok je njegova supruga predsjednica Upravnog odbora državnog preduzeća Morsko dobro, koje upravlja crnogorskom obalom, lukama i infrastrukturom.

Iz Agencije za sprječavanje korupcije saopštili su, međutim, da ne vide potencijalni sukob interesa koji bi spriječio njegovo imenovanje.

Ovaj slučaj, smatra Suljević, „ilustruje problem prevlasti političkih i ličnih veza nad profesionalizmom“.

„Postalo je nemoguće govoriti o ANB-u izolovano. Njegovo stanje odražava ukupni odnos vlade prema sektoru bezbjednosti. Očekivanja u pogledu transparentnosti i odgovornosti opadaju, što pokazuju i nedavna imenovanja.“

Pitanja proporcionalnosti

Prošle godine, pozivajući se na zvanične podatke, Vijesti su objavile da je u Crnoj Gori tokom 2022–2023. sprovedeno ukupno 775 „posebnih istražnih radnji“, uključujući prisluškivanje i tajno fotografisanje.

Međutim, podignute su optužnice protiv samo 34 osobe, što je otvorilo pitanja proporcionalnosti i nadzora.

„Posebne istražne mjere moraju se koristiti samo kada nijedna druga metoda ne može da postigne cilj i uz puno poštovanje proporcionalnosti“, rekao je profesor Pravnog fakulteta Velimir Rakočević. „U praksi, razlozi za određivanje nadzora ponekad nijesu dovoljno precizni, a sudovi ih ipak odobravaju.“

BIRN je prošlog maja objavio da je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) uvelo i nadzorne kamere na javnim mjestima u Podgorici, Baru i Budvi. Oprema, koju je isporučila izraelska kompanija AnyVision [sada Oosto], uključuje softver za prepoznavanje lica, iako policija tvrdi da tu funkciju ne koristi i da su kamere postavljene isključivo radi bezbjednosti saobraćaja.

Ipak, organizacije civilnog društva upozoravaju na visok potencijal zloupotrebe. Suljević navodi da u Crnoj Gori kamere u javnim prostorima ne postavlja samo policija.

„Bilo je slučajeva, poput onog u Kotoru, kada su značajni dijelovi grada bili pod ilegalnim video-nadzorom, za koji se tvrdilo da su ga postavili kriminalni klanovi“, kazao je on. „Čak i nakon što su kamere uklonjene, niko nije odgovarao.“

On upozorava da bi uvođenje softvera za prepoznavanje lica bez reforme bezbjednosnog sektora predstavljalo „ozbiljan rizik po privatnost i demokratiju“.

Evropski sud za ljudska prava je 2017. godine presudio da je instalacija kamera u univerzitetskim amfiteatrima u Crnoj Gori, bez saglasnosti univerziteta, predstavljala kršenje prava na privatnost.

Suljević dodaje da interes za zloupotrebu tehnologija nadzora u Crnoj Gori nemaju samo domaći politički akteri. Zemlja je članica NATO-a, ali je i dalje pod snažnim uticajem susjedne Srbije preko prosrpskih političkih figura koje učestvuju u vlasti.

„Otvoreno je pitanje da li sistemi nadzora mogu služiti ne samo unutrašnjoj političkoj kontroli, već i interesima stranih aktera, poput Rusije ili Srbije, ili kriminalnih klanova“, rekao je.

Javnost, upozorava, i dalje nije dovoljno svjesna svojih prava kada je riječ o privatnosti.

„Kršenja privatnosti često ostaju neprepoznata i neprijavljena“, kazao je. „Stvarna zaštita zahtijeva ne samo zakonski okvir, već i edukaciju javnosti i jačanje institucionalnih kapaciteta.“

Delegacija EU u Podgorici saopštila je da „pažljivo“ prati zakonodavne i institucionalne promjene u crnogorskom obavještajnom sektoru.
„Mjere moraju biti zakonite i opravdane konkretnim potrebama, uz osigurano poštovanje osnovnih prava“, navela je delegacija u pisanom odgovoru BIRN-u.

Petar Komnenić skeptičan je u pogledu spremnosti novih vlasti da prekinu sa negativnim praksama prethodnika.

„Kad govorimo o bezbjednosti živimo u totalnoj anarhiji, koju oni koriste na načine koje možemo samo da naslućujemo,“ tvrdi Komnenić.