Predstavnici civilnog sektora upozorili su da Vlada priprema teren za izgradnju turističkih kompleksa u Buljarici, iako se radi o zaštićenom području i spomeniku prirode.

Buljarica je uvala na crnogorskom primorju koja se prostire između Petrovca i Čanja i ima plažu dugu oko 2.200 metara. U zaleđu plaže je močvara koja je stanište brojnih biljnih i životinjskih vrsta zbog čega je plaža u Buljarici zaštićena kao spomenik prirode od 1968. godine.

Programska direktorica Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), Ksenija Medenica, smatra da je usvajanjem Prostornog plana Crne Gore i ratifikacijom Sporazuma o saradnji u turizmu između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) otvorena mogućnost za investicije u Buljaricu.

“Sada kada ispred nas imamo prostorni plan, vidimo mapu namjene prostora možemo i da naslutimo koje područje je namijenjeno upravo za ovu investiciju. Zvanične potrebe još uvijek nema ali činenica je da je područje Buljarice nakon sprovedene javne rasprave koja je trajala od januara do aprila prošle godine u potpunosti prenamijenjeno u građevinsko zemljište – gradska sredina”, kazala je Medenica BIRN-u.

Skupština Crne Gore je 26. juna usvojila Prostorni plan Crne Gore do 2040. u kojem se, između ostalog, navodi da je ta lokacija od izuzetne važnosti za očuvanje prirode, ali se u grafičkom prikazu predstavlja kao gradsko-građevinsko područje.

Uoči usvajanja postornog plana ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, kazao je da na plaži Buljarica nije planirana izgradnja, ali da potencijal zaleđa te lokacije ne smije ostati neiskorišćen.

Kao potencijalna lokacija za strane investicije uvala Buljarica je pominjana uoči ratifikacije Sporazuma o saradnji u turizmu između Crne Gore i UAE, koji je dio javnosti kritikovao zbog netransparentnosti i neusklađenosti sa crnogorskim zakonodavstvom.

Sporazumom je predviđen razvoj projekata na jugu i skijališta na sjeveru Crne Gore kroz razvoj turizma i nekretnina mješovite namjene, dok bi prilikom realizacije projekata bilo izuzeto zakonodavstvo o javnim nabavkama, javnom tenderu i javnoj proceduri nadmetanja.

Vlasnik kompanije Eagle Hills iz UAE, Muhamed Alabar, bio je zainteresovan za dugoročni zakup Velike plaže u Ulcinju na kojoj bi izgradio turistički kompleks, čemu su se usprotivili građani Ulcinja, predstavnici civilnog sektora i dijela opozicije navodeći da bi se time devastirali prirodni resursi na morskoj obali.

Alabar je 12. jula kazao da je zbog negodovanja lokalne zajednice odustao od mogućeg projekta na Velikoj plaži, navodeći da ga “razgovara sa nekoliko opština, nekima na obali, nekima u planinama”. Prethodno je premijer Milojko Spajić rekao da investitorima iz UAE, osim Velike plaže u Ulcinju, mogu biti interesantni i Buljarica, Jaz i djelovi Herceg Novog.

Mještani podjeljeni oko investicija

Dio vlasnika zemljišta u Buljarici je 9. maja tražio od premijera Milojka Spajića da organizuje sastanak sa Alabarom, na kome bi razgovarali o mogućim investicijama. Oni su tada ocijenili da u razgovore sa potencijalnim investitorom treba uključiti vlasnike zemljišta i predstavnike lokalne samouprave.

Iz Ministarstva javnih radova kazali su BIRN-u da je dio vlasnika zemljišta u Buljarici tražio da se organizuje sastanak na kojem bi razgovarali o investicijama iz UAE, ali da za sada nije bilo razgovora o investicijama.

„Tek kada se formalno-pravno steknu uslovi za implementaciju Sporazuma o saradnji u oblastima turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade UAE mogu se preduzimati konkretni koraci, poput navedenih zahtjeva. Do tog trenutka, ministarstvo i Vlada neće preduzimati dalje aktivnosti“, kazali su iz ministarstva.

Mještanin Ilija Armenko tvrdi da bi država i vlasnici zemljišta imali koristi od ulaganja kompanije Eagle Hills, podsjećajući da Alabar stoji iza brojnih projekata u svijetu.

Alabar je u regionu prisutan sa projektima „Beograd na vodi“, „Sunčani Hvar“ u Hrvatskoj i „Yachts and Marina“ u luci Drač u Albaniji – projektima koji su kritikovani zbog netransparentnosti i isključivanja građana i stručne javnosti iz procesa planiranja.

“I nama je njegov novac prljav, a drugom nikome nije prljav. Napravio je Beogerad na vodi, napravio je pola Dubaija. Znači smiješno da nije istinito, da mi nećemo takvog investitora. Ja imam dosta zemlje u Buljarici i zato pričam u ime većinskog dijela mještana koji hoće investiciju”, rekao je Armenko BIRN-u.

Prema zvaničnim podacima od ukupno 11 miliona kvadrata zemljišta u Buljarici oko 1.5 miliona kvadrata je u privatnom vlasništvu, dok je 300 hiljada kvadrata u vlasništvu Mitropolije crnogorsko-primorske. Iz Mitropolije nisu odgovorili na pitanja BIRN-a kako gledaju na najave potencijalnih investicija kompanije iz UAE u područje Buljarice.

Vlasnik auto kampa u Buljarici Mišo Zaradić upozorava da investicije treba da budu transparentne, navodeći da lokalna zajednica mora biti uključena u potencijalne projekte.

“Ako je to investitor koji dolazi i koji bi možda očekivao da od države dobije i gratis zemljište i gratis infrastrukturu, onda to faktički znači da može svako da se javi u ulozi investitora. Tako da je to potpuno netransparentno i definitivno interes od toga može da ima lično taj dotični gospodin i njegova organizacija i ljudi koji blisko sarađuju sa njim”, kazao je Zaradić BIRN-u.

Predstavnici Opštine Budva nisu odgovarali na zahtjev BIRN-a da prokomentarišu mogućnost stranih investicija u Buljaricu, dok je predsjednik SO Budva, Petar Odžić, 16. maja kazao da predstavnici lokalne vlasti nijesu razgovarali sa Alabarom. On je tada naveo da nijedna lokalna samouprava nije protiv investitora i velikih ulaganja ali da taj proces mora biti transparentan.

Armenko smatra da se u Buljarici trebaju graditi hoteli a ne stambene zgrade, navodeći da je Alabar raspoložen za dogovor.

“Mi smo spremni i voljni da damo onu močvaru od koje niko nema koristi bez što nas žabe i komarci udaviše. Tražimo da se napravi sve u mediteranskom stilu, on je rekao da će da napravi. Tražimo hotele a ne stanove za prodaju, rekao je da će da napravi. Znači, što tu ima sporno“, tvrdi Armenko.

I Zaradić smatra da se potencijalnim investitorima ne smije dozvoliti izgradnja stanova ili kondo hotela.

„Rezidencijalni turizam je pokazao u zadnjih 30 godina šta je učinio od našeg turizma i definitivno to je put sa kojeg smo davno trebali da skrenemo jer ovo nije pokazatelj razvitka turizma”, smatra Zaradić.

Prethodne Vlade nudile Buljaricu investitorima

Vlada Crne Gore je u maju 2016. raspisala međunarodni tender za valorizaciju Buljarice i potencijalnim investitorima ponudila 4,9 miliona kvadrata državnog zemljišta po početnoj cijeni od 108 miliona eura. Vlada je tada predlagala da se na 90 godina izda zemljište na promorju za najmanje 22 eura po kvadratnom metru.

Uporedo sa raspisivanjem tendera Vlada je predlagala izmjene Zakona o eksproprijaciji kojima je bilo predviđeno da država može po hitnom postupku oduzeti privatnu imovinu uz naknadu za koju Vladina komisija odredi da je pravična.

Stanovnici mjesnih zajednica Buljarica, Petrovac, Reževići i Mitropolija crnogorsko-primorska usprotivili su se Vladinom tenderu, navodeći da je njime obuhvaćeno i izdavanje privatnog zemljišta i četiri vjerska objekta Mitropolije.

Nakon što je samo offshore kompanija CDC International Corporation (CDCIC) sa Kajmanskih ostrva dostavila ponudu od 108 miliona eura, Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte je junu 2017. proglasio tender neuspjelim.

Armenko smatra da Vlada mora insistirati na valorizaciji Buljarice.

“Mi dok god budemo ljubomorni napretka nema, nego će ostati Buljarica najveća septička jama. Ostaće komarci, ostaće žabe. Mi tražimo da se Buljarica napravi u mediteranskom stilu i da nam se adekvatno plati zemlja”, tvrdi Armenko.

Međutim, Medenica upozorava da je Buljarica kao spomenik prirode prepoznata i na međunarodnom nivou, zbog čega mora biti zaštićena od devastacije.

“Ovo je jedno od poslednjih močvarnih staništa na našem primorju ali ono što vidimo u Prostornom planu nas u potpunosti obeshrabruje i nekako stavlja na značaj upravo svemu onome protiv čega se borimo prošlih godina a to je ta ubrzana urbanizacija koja potpuno devastira biodiverzitet”, tvrdi Medenica.