Nakon povlačenja opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) iz Odbora za reformu izbornog zakonodavstva, smanjene su šanse za regulisanje nadzora nad finansiranjem izbornih kampanja putem kriptovaluta, smatra Nemanja Stankov iz Centra za monitoring i istraživanje (CEMI).
Poslanici DPS-a su početkom marta podnijeli ostavke na funkcije potpredsjednika Skupštine i čelnika tri odbora, nakon usvajanja Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) i Zakona o unutrašnjim poslovima.
Predstavnici opozicije i nevladinog sektora kritikovali su zakone zbog mogućnosti zloupotrebe ličnih podataka i kršenja ustavne odredbe u dijelu prava na odbranu i pretpostavke nevinosti.
Odboru za izbornu reformu nije produžen mandat u decembru prošle godine, jer je zasijedanje prekinuto zbog protesta protiv izgradnje kolektora u Botunu.
„Odbor, bez produžetka mandata i u ovom trenutku bez kopredsjedavajućeg iz redova opozicije, čini se da nije mjesto za pokretanje ozbiljne priče o nastavku reformi“, kazao je Stankov BIRN-u.
Stankov upozorava da politički akteri izbjegavaju suštinske reforme, dok nadzor nad finansiranjem kampanja, posebno putem kriptovaluta, ostaje nedovoljno uređen.
„Čak i da dođe do normalizacije političkih prilika, utisak je da se političke partije uspijevaju dogovoriti jedino o pitanjima koja suštinski ne ograničavaju njihov manevarski prostor. U tom kontekstu treba posmatrati i eventualno normiranje kripto-donacija“, tvrdi Stankov.
CEMI je jedna od tri nevladine organizacije koje su imale pridruženog člana u Odboru za izbornu reformu.
Istraživanje BIRN-a iz prošlog oktobra pokazalo je da Odbor za reformu izbornog zakonodavstva nije regulisao pitanje političkih donacija putem kriptovaluta, uz obrazloženje da se čeka usvajanje zakona koji će urediti oblast digitalnog novca.
Kopredsjedavajući u Odboru iz vladajućeg Pokreta Evropa sad (PES), Vasilije Čarapić, tada je kazao da se zakonska odredba prema kojoj se novčani prilozi partijama mogu davati isključivo sa žiro-računa na žiro-račun dijelom odnosi i na kriptovalute.
Ipak, Stankov upozorava da to nije najefikasniji mehanizam.
„Formalno, sve donacije partijama za potrebe kampanje moraju biti uplaćene na posebni žiro-račun otvoren za potrebe kampanje, ali ta obaveza ne obezbjeđuje efikasan mehanizam nadzora nad kripto-donacijama, niti identifikaciju samih donatora“, tvrdi Stankov.
„Rokovi za završetak izborne reforme su veoma blizu, govorimo o najkasnije julu ove godine, dok u isto vrijeme rad na ključnim zakonima koji bi tretirali ozbiljne nedostatke izbornog procesa nije ni na vidiku“, dodao je on.







