Više pacijenata nego kreveta u bolnici u Dobroti
27. 03. 2026.
Glavna psihijatrijska bolnica u Crnoj Gori se godinama suočava sa prenatrpanošću, zbog čega su pojedini pacijenti primorani da spavaju na madracima na podu, djeca se liječe zajedno sa odraslima, a forenzički pacijenti zadržavaju se znatno duže nego što je potrebno.
Jovo Đedović priznaje da se ponekad dešava da pacijenti u psihijatrijskoj bolnici kojom rukovodi moraju da spavaju na madracima postavljenim na podu.
Razlog je jednostavan, kazao je za BIRN, ali rješenja već godinama izostaju.
„Više od jedne decenije ova bolnica ima veći broj pacijenata na bolničkom liječenju nego što ima kreveta“, rekao je Đedović, psihijatar i direktor glavne psihijatrijske ustanove u Crnoj Gori, bolnice u Dobroti.
Izgrađena 1953. godine, dok je Crna Gora bila dio socijalističke Jugoslavije, bolnica blijedo-tirkizne boje sa rešetkama na prozorima smještena je u parku iznad puta koji se proteže kroz slikoviti Bokokotorski zaliv.
Prema riječima Đedovića, bolnica ima 233 kreveta, ali je do nedavno imala 285 pacijenata – 224 hospitalizovana i 61 takozvanog „vikend pacijenta“, koji se vode kao hospitalizovani, ali zapravo borave u ustanovi samo nekoliko dana radi praćenja.
Od ukupno 285 pacijenata tog dana, 133 su bili takozvani „forenzički pacijenti“ – na psihijatrijskom liječenju po nalogu suda ili u pritvorskom režimu, budući da bolnica u Dobroti praktično predstavlja glavnu forenzičku psihijatrijsku ustanovu u zemlji.

Djeca se liječe zajedno sa odraslima
Prošlog novembra, u izvještaju crnogorskog Ombudsmana upozoreno je na ozbiljnu prenatrpanost u Dobroti, uz navod da je „141 forenzički pacijent bio smješten u odjeljenju kapaciteta 21 krevet“.
„Takva situacija dovodi do miješanja različitih psihopatologija… uključujući pacijente sa intelektualnim smetnjama, demencijom, akutnim psihozama i one pod forenzičkim mjerama“, navodi se u izvještaju. Kako se ističe, to dovodi do toga da se dobrovoljni pacijenti smještaju zajedno sa visokorizičnim osobama, „suprotno principima bezbjednosti i dobre kliničke prakse“, čime se povećava rizik od nasilja.
U julu prošle godine, Nacionalni preventivni mehanizam Crne Gore, koji djeluje u okviru kancelarije Ombudsmana, ukazao je na kršenja zakona, uključujući i slučajeve u kojima se djeca liječe zajedno sa odraslima.
Đedović je kazao da djeca ne bi trebalo da budu u Dobroti, jer bolnica nema dječjeg psihijatra. Takva vrsta liječenja, kako je naveo, trebalo bi da bude organizovana u glavnom gradu, Podgorici. Međutim, u praksi se maloljetnici od 16 i 17 godina i dalje ponekad upućuju u ovu bolnicu, naročito kada se procijeni da predstavljaju opasnost za sebe ili druge ili pokazuju suicidalne tendencije.
„Problem nastaje kada sud naloži hospitalizaciju maloljetnika kod nas – tada praktično ulazite u situaciju u kojoj zakon mora biti prekršen“, rekao je Đedović za BIRN.
U odgovoru na pitanja BIRN-a Ministarstvo pravde Crne Gore navelo je da nema zakonska ovlašćenja da ocjenjuje pojedinačne sudske odluke ili sudsku praksu u konkretnim slučajevima.
Iz Ministarstva pravde su naglasili da zakon nalaže da se pri izricanju mjera ili kazni mora uzeti u obzir uzrast i ličnost maloljetnika, kao i da se te mjere sprovode u posebnom odjeljenju za maloljetnike ili u drugoj ustanovi ili odjeljenju za maloljetnike gdje postoje potrebni uslovi. Ipak, to se ne dešava u praksi.

Pacijenti ne mogu biti otpušteni
Još jedan faktor koji doprinosi prenatrpanosti u Dobroti jeste dužina boravka pacijenata u bolnici na osnovu sudski izrečenih mjera psihijatrijskog liječenja. U tim slučajevima, kako je rekao Đedović, bolnica ne može samostalno otpustiti pacijente, čak i kada ljekari procijene da dalji boravak više nije potreban.
To je potvrdilo i Ministarstvo pravde, navodeći da su sudovi jedini nadležni da obustave obavezno psihijatrijsko liječenje i zadržavanje u zdravstvenoj ustanovi. Međutim, dužni su da takve mjere preispituju svakih devet mjeseci.
Đedović kaže da su u praksi takvi postupci spori i da ponekad prođe više od šest mjeseci od trenutka kada bolnica predloži ukidanje ili izmjenu mjere do donošenja konačne sudske odluke, što dodatno opterećuje kapacitete bolnice.
Prema zvaničnim podacima više od polovine pacijenata hospitalizovano je od 2024. godine ili ranije. Neki pacijenti borave u bolnici još od ranih 1990-ih, kada se Jugoslavija raspala u ratu.
„To su pacijenti čije stanje nije takvo da mogu biti otpušteni kući“, rekao je Đedović.
Direktor navodi da problem ne pogađa samo zdravstveni sistem, već zahtijeva koordinaciju sa pravosuđem i službama mentalnog zdravlja u zajednici.
Iz Ministarstva pravde su za BIRN kazali da se u okviru Uprave za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu gradi nova specijalna zdravstvena ustanova, kao dio šireg infrastrukturnog projekta u okviru programa Evropske unije za „unapređenje pristupa pravdi i osnovnim pravima“. Planirano je da bude završena 2027. godine i da će u njoj biti smještena lica kojima je izrečena mjera psihijatrijskog liječenja, kao i oni koji se liječe od zavisnosti od droga i alkohola.
Ova ustanova će služiti i za osobe koje se već nalaze u sistemu zatvorske administracije, a kod kojih se razviju akutni mentalni poremećaji ili druga zdravstvena stanja koja zahtijevaju bolničko liječenje.
Đedović smatra da bi nova institucija mogla djelimično rasteretiti bolnicu u Dobroti, ali ne u potpunosti.
„Bilo bi mnogo korisnije kada bi ta ustanova obuhvatila sve forenzičke pacijente, a ne samo one koji izdržavaju zatvorske kazne“, rekao je.
Proširenje institucionalnih kapaciteta nije nužno rješenje, kazao je Đedović za BIRN. Potrebna je i deinstitucionalizacija i liječenje u zajednici, ali u Crnoj Gori, kako navodi, takva briga više postoji na papiru nego u praksi.
Ministarstvo zdravlja nije odgovorilo na upite BIRN-a za komentar.
Vezani sadržaj
Kategorije
© 2025. Birn.me. Powered by BIRN. BIRN.EU Balkan Insight.


