Studijske posjete novinara, razmjena medijskih sadržaja i kulturni programi predstavljaju dio kineske strategije „meke moći“, kojom Peking nastoji da ojača pozitivnu percepciju o Kini u Crnoj Gori i državama regiona, ocjenjuju sagovornici BIRN-a.

Crna Gora i Kina prvi bilateralni sporazum potpisale su u avgustu 2006. godine, nakon čega su dvije države razvile saradnju kroz niz ekonomskih, trgovinskih i kulturnih programa. Među njima su i inicijative koje se odnose na medijsku saradnju, uključujući studijske posjete novinara i razmjenu medijskih sadržaja.

Prva organizovana studijska posjeta crnogorskih novinara Kini realizovana je 2014. godine, ali organizatori programa do danas nijesu objavili podatke o ukupnom broju novinara koji su učestvovali u tim razmjenama.

Saradnik u nastavi na Univerzitetu Crne Gore Mladen Grgić ocjenjuje da je promocija „meke moći“ kroz medije sastavni dio šire kineske strategije u regionu.

„Svaka velika sila, pa i Kina, nastoji da projektuje ono što zovemo meka moć i da oblikuje, odnosno unaprijedi percepciju svoje zemlje u inostranstvu. Pogotovo je to važna komponenta kineske strategije, imajući u vidu njen ubrzan rast i nelagodu koju je to neminovno stvaralo kod drugih država“, kazao je Grgić za BIRN.

Slične zaključke navode i međunarodne organizacije. U izvještaju organizacije Freedom House iz 2022. godine navodi se da kineske institucije koriste programe razmjene novinara, medijska partnerstva i kulturne inicijative kako bi uticale na način na koji se o Kini izvještava u međunarodnim medijima.

Analize Evropskog parlamenta i NATO Centra za strateške komunikacije upozoravaju da se kineski uticaj u Evropi i na Zapadnom Balkanu ne širi samo kroz ekonomsku saradnju, već i kroz informacione narative i javnu diplomatiju.

Grgić ističe da pozivanje novinara da se upoznaju sa ekonomskim i tehnološkim dostignućima Kine samo po sebi nije problematično ukoliko su takve posjete transparentne.

„Takva praksa može biti legitimna pod uslovom da to ne utiče na kritičko pisanje novinara i da postoji jasno razgraničenje između promotivnog materijala i novinarskog sadržaja. Ključno je da postoji potpuna transparentnost – ko finansira put, pod kojim uslovima i da se očuva uređivačka autonomija“, istakao je Grgić.

Novinari na studijskim putovanjima u Kinu

Jedan od najvidljivijih oblika saradnje su studijske posjete novinara – programima razmjene koji su počeli 2014. godine. Prema procjenama Digitalno forenzičkog centra (DFC), u takvim programima do sada je učestvovalo oko 70 crnogorskih novinara.

Među njima su bili novinari Radio-televizije Crne Gore (RTCG), ali i komercijalnih medija poput Vijesti, Pobjede, CDM-a, Antene M, Adria TV i agencije Media Biro.

Iz Ambasade Kine u Crnoj Gori nijesu odgovorili na pitanja BIRN-a o broju novinara koji su putovali u Kinu i detaljima tih programa.

Ambasada je u oktobru 2023. organizovala prijem za novinare koji su učestvovali u studijskim posjetama. Tadašnji ambasador Liu Jin izjavio je da će ambasada nastaviti da promoviše razmjenu između medija dvije zemlje, ocjenjujući da takva saradnja doprinosi međusobnom razumijevanju i otvara prostor za nove projekte.

Analitičar DFC-a Marko Banović kaže da pozivi za putovanja najčešće dolaze upravo od Ambasade Kine u Podgorici, ali da kriterijumi po kojima redakcije biraju novinare nijesu javno poznati.

„Kina ciljano organizuje radne i studijske posjete administrativnog, obrazovnog i medijskog sektora kako bi se kreirala pozitivna slika o Kini u javnom mnjenju Crne Gore“, kazao je Banović BIRN-u.

Prema njegovim riječima, sve troškove puta snosi kineska strana.

„Poznato je i da zaposleni u javnoj administraciji, koji učestvuju u radnim posjetama, dobijaju dnevnice od kineske strane“, tvrdi on.

Jedna crnogorska novinarka, koja je željela da ostane anonimna, kazala je BIRN-u da tokom boravka u Kini nije osjećala pritisak u vezi sa sadržajem o kojem piše, ali da je svjesno izbjegavala političke teme.

„Mislim da je to iskustvo koje svako treba da prođe. Ja sam radila i pisala isključivo o onome što me je zanimalo – kulturi, ljudima, gradovima i navikama. Politika me nije zanimala i izbjegla sam političke teme tokom boravka“, kazala je ona.

Vlasnik Media Biroa, Lazar Mišurović, pojašnjava da je novinar te agencije šest mjeseci proveo u Kini i tamo stekao značajna profesionalna znanja i iskustva.

„Smatramo da je posjeta našeg kolege Kini doprinijela boljem razumijevanju kineske kulture i jačanju veze između naših medijskih kuća. Njegova posjeta Kini imala je pozitivne efekte na rad medijske agencije Media Biro“, kazao je Mišurović za BIRN.

Glavni i odgovorni urednik TV Vijesti, Radomir Kračković, tvrdi da je u posljednjih osam godina samo jedan novinar te televizije bio u Kini u okviru organizovanih posjeta.

„Posjete novinara više crnogorskih medijskih kuća bile su organizovane, ali nijesu imale nikakav specifičan uticaj na način izvještavanja Televizije Vijesti o temama vezanim za Kinu – ni na pozitivno, ni na negativno izvještavanje“, tvrdi Kračković.

Partnerstva sa kineskim državnim medijima

Pojedine medijske kuće u Crnoj Gori uključene su i u razmjenu sadržaja sa kineskim medijima kroz posebne sporazume.

Agencija Media Biro ima potpisan sporazum sa kineskom državnom medijskom grupom China Media Group (CMG), koji podrazumijeva razmjenu vijesti i video sadržaja o kineskoj kulturi, tradiciji i društvu. CMG je vodeća kineska državna medijska grupa koju čine Centralna televizija Kine (CCTV), Kineski nacionalni radio (CNR) i Kineski radio internacional (CRI).

„Mi kolegama iz CMG šaljemo priloge o društvenim, sportskim i kulturnim dešavanjima u Crnoj Gori koje pripremamo za njihove potrebe“, kazao je vlasnik Media Biroa Lazar Mišurović.

Sporazum o saradnji sa CMG ima i dnevni list Pobjeda, a odnosi se na međusobno prenošenje medijskih sadržaja, najčešće u formi jedne vijesti dnevno.

Glavni i odgovorni urednik Pobjede, Predrag Zečević, tvrdi da ta saradnja nije uticala na uređivačku politiku lista.

„Sporazum ne uključuje obuke niti druge oblike profesionalnog usavršavanja novinara. Saradnja nije imala uticaj na način izvještavanja o temama koje se odnose na Kinu“, kazao je Zečević BIRN-u.

„Naša saradnja motivisana je činjenicom da kineske državne kompanije učestvuju i pobjednici su tendera za izgradnju ključnih infrastrukturnih projekata u Crnoj Gori“, dodao je.

Iz Televizije Vijesti i Daily Pressa, izdavača ND Vijesti i portala vijesti.me, navode da nemaju potpisane sporazume sa kineskim medijima ili institucijama.

Percepcija ne zavisi samo od medija

I Radio-televizija Crne Gore ima više sporazuma o saradnji sa kineskim medijima. Nakon memoranduma potpisanog 2008. godine sa kineskom državnom televizijom, 2017. je dogovorena saradnja sa kineskim filmskim kanalom CCTV-6.

Javni servis je 2019. godine potpisao sporazum sa Međunarodnom kineskom televizijskom korporacijom i postao član zajednice „Put svile“, jednog od najvećih distributera televizijskog i radio programa u Kini.

Povodom 15 godina diplomatskih odnosa Crne Gore i Kine 2021. godine Kineska medijska grupa producirala je dokumentarac “15 godina prijatelji i u dobru i u zlu“, dok je 2022. godine produciran dokumentarni film o prijateljstvu Crne Gore i Kine pod nazivom „Priča na putu svile“.

Urednica emisije Globus na RTCG, Jelena Joković, kaže da se izvještavanje o Kini na javnom servisu zasniva na međunarodnim agencijskim izvorima.

„RTCG o dešavanjima u Kini izvještava koristeći materijale agencija APTN i EBU. Na raspolaganju nam je i novinarka u CCTV koja govori crnogorski jezik i po potrebi se uključuje u program“, kazala je Joković BIRN-u.

Prema njenim riječima, teme vezane za Kinu u emisiji Globus najčešće su obrađivane kroz kontekst ekonomske moći te zemlje ili njenog odnosa prema ratu u Ukrajini.

„Urednički pristup u obradi bilateralnih pitanja zasniva se na činjenicama koje se odnose na ulaganja Kine u Crnoj Gori, međudržavne sporazume i efekte tih ulaganja na našu ekonomiju“, istakla je Joković.

Think-tank Evropski savjet za spoljne odnose (ECFR) upozorio je da Kina u regionu koristi kombinaciju ekonomskih, kulturnih i medijskih inicijativa kako bi ojačala politički uticaj.

Sličan zaključak iznosi i njemački Institut za globalne i regionalne studije (GIGA), koji navodi da Kina sve više koristi instrumente javne diplomatije – kulturne programe, akademsku saradnju i studijske posjete novinara.

Grgić smatra da dugoročna percepcija Kine u evropskim društvima ipak zavisi od šireg političkog i bezbjednosnog konteksta.

„U malim državama poput Crne Gore efekat takvih programa može biti vidljiviji na nivou elita ili medijskog izvještavanja nego u smislu masovne promjene stavova… Programi razmjene mogu uticati na izbor tema i ton izvještavanja ali ne mogu zamijeniti transparentnost ugovora, kvalitet institucija i konkretne rezultate projekata na terenu“, kazao je Grgić.