Za jednu ženu iz Srbije sve je počelo prošle godine porukom koju je dobila na aplikaciji WhatsApp, na srpskom jeziku:

„Zdravo. Ja sam menadžer za ljudske resurse u kompaniji Tagger Media Inc. Želim da vam ponudim posao sa skraćenim radnim vremenom koji će vam pomoći da ostvarite dodatnu zaradu kao promoterka na YouTubeu. Da li ste zainteresovani?”

Žena, koja je pristala da govori pod uslovom da ostane anonimna, odgovorila je na poruku i bila preusmjerena u Telegram grupu.

Posao je izgledao krajnje jednostavno – „lajkuješ” nekoliko video-snimaka na YouTubeu, pošalješ screenshot svaki put i dobiješ 100 dinara – oko 80 centi – po svakom „lajku”.

Ali to je bio tek početak. Uslijedila su tri takozvana „VIP nivoa”, na kojima su nagrade postajale sve veće, ali samo ako bi učesnik uplatio iznos od nekoliko stotina eura da bi prešao na sljedeći nivo. Zadaci su postajali sve zahtjevniji, a uplate sve veće.

„Ako učesnik ne može da priušti te uplate, ‘kompanija’ nudi zajmove, ali učesnik ne dobija prethodne isplate dok ne vrati taj ‘kredit’”, kazala je sagovornica BIRN-a.

„Tu zapravo dolazi do prevare – učesnik uplaćuje velike sume novca, ali na kraju više ne može da prati tempo uplata niti da vrati zajam.”

Kako su se njeni dugovi gomilali, žena je „propala” na trećem VIP nivou, izgubivši znatnu sumu novca. Nije željela da precizira koliko.

Ona je u martu prošle godine podnijela krivičnu prijavu, a osam mjeseci kasnije dala izjavu policiji. Od tada nema nikakvih naznaka da policija ili tužilaštvo sprovode istragu, uprkos tome što je podnijeto još 33 prijave Regulatornom tijelu za elektronske komunikacije i poštanske usluge (CERT), a u kojima se pominje naziv kompanije Tagger Media.

„Sigurno ima još žrtava, ali ja ne poznajem nijednu, niti znam da li je iko nešto preduzeo povodom toga”, rekla je sagovornica BIRN-a.

Najmanje jedan zaposleni u BIRN-u primio je sličnu poruku preko WhatsAppa.

U avgustu 2023. godine Tagger Media, platformu za marketing influensera i analizu društvenih mreža sa sjedištem u Santa Moniki, kupila je kompanija Sprout Social, američki provajder softvera za upravljanje društvenim mrežama sa sjedištem u Čikagu. Sprout Social je negirao bilo kakvu povezanost sa prevarom, navodeći da je naziv „Tagger” korišćen nezakonito u okviru „lažnih šema zapošljavanja” i da je kompanija u međuvremenu ukinula brend Tagger.

Poznato je da je prevarante koji stoje iza takvih šema veoma teško otkriti – pojedinačni gubici su često relativno mali, dok više različitih resornih nadležnosti dodatno komplikuje istragu.

Stručnjaci upozoravaju da, u odsustvu državne reakcije, samo veća digitalna pismenost i oprez mogu zaštititi javnost.

„Statistički gledano, najveći broj prevara i sajber napada dešava se zloupotrebom društvenih okolnosti, kroz socijalni inženjering – prevare u kojima se iskorišćava neznanje ljudi”, rekao je Jovan Bogićević, stručnjak za sajber bezbjednost iz konsultantske mreže EY (nekada poznate kao Ernst & Young).

„Skoro svi ulažu više napora u zaštitu tehnologije, ali na kraju se prevare najčešće dešavaju upravo zbog neznanja prevarenog krajnjeg korisnika.”

Predobro da bi bilo istinito

Poruka koju je zaposleni u BIRN-u primio stigla je sa broja registrovanog u Meksiku, navodno na ime „Christopher Dixon”.

Bila je na engleskom jeziku i glasila je: „Zdravo, ja sam iz Taggera – platforme i softvera za marketing influensera. Mogu li vam oduzeti nekoliko minuta vašeg dragocjenog vremena?”

U pisanom odgovoru za BIRN, Kejtlin Gronek, direktorka za komunikacije kompanije Sprout Social, izjavila je:

„Svjesni smo lažnog korišćenja imena Tagger u prevarantskim šemama zapošljavanja i taj problem shvatamo veoma ozbiljno. Naša stranica sa oglasima za posao sada sadrži upozorenje za kandidate, kako bi im pomogla da prepoznaju da li primaju lažnu ponudu, a otvorili smo i posebnu e-mail adresu na koju se potencijalne žrtve mogu obratiti da bi provjerile da li je osoba koja ih kontaktira zaista legitimna.”

„Pravni tim Sprout Sociala obratio se direktno platformi Telegram sa zahtjevom da preduzme mjere protiv prevaranata i ukloni sve lažne informacije koje se odnose na Tagger.”

„Takođe treba napomenuti da je Sprout ukinuo brend Tagger i da više pod imenom Tagger ne sprovodi procese zapošljavanja niti angažuje bilo koga.”

Prevara je otišla toliko daleko da su korišćeni dokumenti sa različitim varijacijama brenda Tagger – Tagger Media, Tagger Influencer Marketing Platform & Software i Tagger Marketing Inc.

Učesnici su čak dobijali dokument za koji se tvrdilo da ga je „potpisao” Piter Kenedi, osnivač i, do decembra 2023. godine, predsjednik kompanije Tagger Media.

Na upit BIRN-a, Kenedi je izjavio da je Tagger prestao da postoji kao nezavisna kompanija u avgustu 2023. godine.

„Taj dokument je falsifikovan”, rekao je. „To nije moj potpis i nije riječ o legitimnom korporativnom dokumentu.”

Kenedi je rekao da ranije nije bio upoznat sa prevarom.

„Ako su moje ime i potpis upotrijebljeni na prevaru, to je krađa identiteta”, izjavio je Kenedi, dodajući da bi u potpunosti podržao svaku pravnu akciju „kako bi se ovi počinioci zaustavili”.

Na jednom od dokumenata nalazio se i logo Ministarstva pravde Srbije. Iz ministarstva je za BIRN saopšteno da dokument nije autentičan i da o slučaju nijesu bili upoznati sve dok ih BIRN nije kontaktirao.

„U pravosudnom sektoru Ministarstva pravde sprovedena je provjera i utvrđeno je da ranije nismo bili upoznati s ovim slučajem, već smo za njega saznali iz vašeg upita”, naveli su iz ministarstva, dodajući da je o svemu obaviješteno tužilaštvo – koje, međutim, nije odgovorilo na zahtjev BIRN-a za komentar.

Učesnici prevare bili su usmjeravani ka Telegram grupi Tagger Group Channel, koja je sada označena oznakom „FRAUD” (prevara).

Međutim, u jednom trenutku, grupa je imala skoro 8.000 članova, prema riječima žrtve sa kojom je BIRN razgovarao. Neki od njih ubrzo su shvatili o čemu se radi.

„Budite oprezni s aplikacijama i ponudama koje zvuče predobro da bi bile istinite”, napisao je jedan korisnik Fejsbuka u aprilu 2024. godine, navodeći da je prevarante prijavio WhatsApp-u i Telegramu.

„Uvlače vas u grupe na Telegramu, gdje se pojavljuju dodatne ponude i, prije svega, stvaraju osjećaj hitnosti”, dodao je.

Anđela Rosić kazala je da je i sama skoro postala žrtva, pa je na LinkedInu napisala:

„Pošto sam već imala sličnu situaciju, kada sam se zamalo upecala iz očajničke želje da pronađem posao, uspjela sam odmah da prepoznam sve crvene zastavice koje su vrištale iz ove poruke. Ali svakako želim da upozorim i druge koji bi mogli nasjesti iz istog ili bilo kojeg drugog razloga.”

Rosić je kasnije izjavila za BIRN: „Dobila sam poruku na WhatsApp-u i odmah sam znala da je riječ o prevari. Da bih bila sigurna, pretražila sam na Guglu recenzije za Tagger i tamo vidjela da je već mnogo ljudi napisalo da su prevaranti.”

Baze podataka sa „dark weba”

CERT je u martu 2024. izdao upozorenje o ovoj prevari. Regulator je za BIRN saopštio:

„Tokom 2024. godine CERT je primio prijave za ukupno 170 incidenata zasnovanih na konceptima investicionih i kripto-prevara. Od tog broja, 33 incidenta su u izvještajima jasno ukazivala na prevare koje su zloupotrebljavale ime Tagger Media Group.”

Bogićević iz kompanije EY kazao je da takve prevare često počinju kada „zlonamjerni korisnici” dođu u posjed baza podataka koje sadrže brojeve telefona. Potom šalju poruke na veliki broj adresa, u nadi da će prevariti između 10 i 30 odsto primatelja.

„Taj prvi korak je veoma teško spriječiti, jer baze podataka na dark webu često procure – bilo od operatera, od kompanija koje prikupljaju brojeve telefona, ili čak iz državnih struktura – i nad tim dijelom ne postoji kontrola”, objasnio je Bogićević.

Jedina prava zaštita, prema njegovim riječima, je podizanje svijesti javnosti.

„Suštinski, sve dok korisnik ne klikne na link ili ne uplati novac, prevara se nije dogodila”, rekao je za BIRN.

U proteklim mjesecima, Višem državnom tužilaštvu u Beogradu podneseno je još prijava, ali je slučaj i dalje u pretkrivičnoj fazi, rekao je za BIRN izvor blizak istrazi. Posljednja prijava podnijeta je prošlog mjeseca, ali BIRN nije uspio da potvrdi ukupan broj pristiglih prijava.

Iz kabineta Višeg tužilaštva u Beogradu kazali su da sva pitanja u vezi sa slučajem Tagger treba uputiti Odeljenju za visokotehnološki kriminal. Uprkos višestrukim upitima upućenim tom odjeljenju, BIRN nije dobio odgovor o statusu slučaja niti o broju podnijetih prijava.

Javna tužilaštva u Nišu, Kraljevu i Novom Sadu navela su da nemaju evidentiran nijedan predmet koji se odnosi na brend Tagger.

Bogićević je rekao da međunarodni karakter takvih prevara i upotreba proksi servera značajno otežavaju istragu. Prema njegovim riječima, ponekad su potrebni državni resursi tri različite zemlje da bi se ispratio tok novca u jednom slučaju prevare u kojem je riječ o, recimo, hiljadu eura – „što je često veoma složeno”.

„Tehničko praćenje izvora je prilično teško zbog savremenih alata koje koriste zlonamjerni akteri, pa se često pribjegava pristupu da se ‘prati’ novac. A tu onda dolazite u situaciju u kojoj nemate nadležnost u drugim državama”, objasnio je Bogićević.

Vlasti u Srbiji, kao i u drugim zemljama regiona, ne mogu se pohvaliti naročito uspješnim rezultatima kada je riječ o suzbijanju digitalnih prevara.

Posljednjih godina, stotine ljudi širom Balkana bile su meta, po svemu sudeći, koordinisane SMS fišing prevare zasnovane na lažnim obavještenjima o pošiljkama. U septembru prošle godine BIRN je izvijestio da ne postoje naznake regionalne reakcije, a počinioci još uvijek nijesu identifikovani.

U slučaju Tagger, žena sa kojom je razgovarao novinar BIRN-a rekla je da je ponovo bila meta – ovoga puta navodne onlajn kompanije koja je tražila ljude da ocjenjuju video-snimke.

„Čim se uradi taj prvi korak, oni vas ‘isplate’ i daju pristup Telegram grupi”, ispričala je.

Žena je odmah blokirala svu komunikaciju. Priznala je da se ne nada previše da će ikada povratiti novac izgubljen u prevari ljudi koji su se predstavljali kao zaposleni u Tagger Media, ali je dodala da ne namjerava da odustane.

„Svakako bi bilo bolje da istupi više ljudi, ali nemam previše vjere u upornost i odlučnost većine ljudi ovdje”, rekla je ona. „Ni naš pravosudni sistem ne uliva mnogo povjerenja. U svakom slučaju, ja ću istrajati i dovesti ovo do kraja.”