Ministarstvo finansija ostalo je pri stavu da se uvede porez od 15 odsto na dobitak od igara na sreću. To se navodi u izvještaju o javnoj raspravi izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, koji je objavljen na sajtu Vlade.

Izmjenama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica predviđeno je da se porez na dohodak od prihoda preko interneta i video igara oporezuje po godišnjoj prijavi po stopi od 15 odsto, a da se prihodi od igara na sreću oporezuju pri svakoj isplati dobitka po stopi od 15 odsto.

Udruženje priređivača igara na sreću "Montenegro bet" usprotivilo se predlogu ministarstva, navodeči da bi izmjene zakona mogle ugroziti njihovo poslovanje i dovesti do razvoja crnog tržišta. Iz Udruženja tvrde da će više desetine hiljada igrača migrirati na ilegalne internet sajtove gdje ta poreska obaveza ne postoji.

"Ovaj poreski oblik ne postoji u SAD i napušten je u svim modernim evropskim poreskim zakonodavstvima jer je u praksi neprimjenjiv, vrlo štetan po industriju igara na sreću i značajno smanjuje prihode budžeta, jer destimuliše poslovanje privrednih subjekata u ovoj djelatnosti, a osim toga pogađa i razvoj crnog tržišta", navodi se u primjedbama Udruženja.

Iz Ministarstva finansija su naveli da je Crna Gora jedna od rijetkih država u okruženju koja u svom zakonodavstvu nema regulisan poreski tretman dobitka od igara na sreću.

"Predlaganjem oporezivanja dobitaka od igara na sreću želimo da postignemo dvostruki efekat, koji će za očekivani rezultat imati uvećanje budžetskih prihoda i smanjenje zavisnosti od kockanja naročito kod mlađe populacije... Predloženo zakonsko rješenje neće u poreskom smislu opteretiti priređivače igara na sreću, već će se iz ostvarenog dobitka od igara na sreću izdvajati dio koji pripada državi, a preostali iznos će se isplaćivati dobitniku", navode u ministarstvu.

Iz Udruženja priređivača tvrde da su kroz peticiju sakupili 21.792 potpisa građana kojom se od ministarstva traži da povuče predlog o oporezivanju svakog dobitka igrača.

Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet će 3. septembra raspravljati o izmjenama zakona koje su dio paketa zakona koji se odnose na Fiskalnu strategiju za period 2024-2027. Vladinom strategijom, čije je sprovođenje planirano za 1. oktobar, predviđeno je povećanje minimalne cijene rada sa 450 na 600 i 800 eura, ali i širenje poreskih spektara koji se odnose na igre na sreću, izdavačku djelatnost, ulaznice za bioskope i pozorišta, usluge smještaja u turizmu kao i usluge pripremanja i usluživanja hrane. Predviđeno je i uvođenje akciza na mirna vina i zaslađene sokove od voća i povrća.