BIRN Crna Gora je u saradnji sa organizacijom Earth Journalism Network (https://earthjournalism.net/) sproveo niz istraživanja o tome kako se u praksi čuvaju biodiverziteti zakonom zaštićenih morskih područja u Crnoj Gori.

Mediji se gotovo nijesu bavili ovom temom, iako se Crna Gora prije skoro dvije decenije obavezala da do 2030. godine zaštiti najmanje 30 odsto morskih površina. Zbog toga je BIRN Crna Gora pripremio kratak vodič za medije, kako bi lakše i razumljivije mogli da prate pojedine aspekte ovog (za Crnu Goru veoma važnog) segmenta životne sredine.

Sažetak

Crna Gora se u junu 2006. godine obavezala na uspostavljanje zaštićenih morskih područja. Podrškom UN globalnoj 30×30 inicijativi, koja je dio Kunming‑Montreal Globalnog okvira biološke raznovrsnosti, predviđena je zaštita najmanje 30 odsto kopnenih i morskih površina do 2030. godine, kako bi se sačuvali ključni ekosistemi.

Vlada Crne Gore je od decembra 2021. proglasila pet zaštićenih morskih područja među kojima su parkovi prirode Stari Ulcinj, Platamuni kod Budve i Katič kod Petrovca, kao i spomenici prirode Sopot i Dražin vrt u Boki kotorskoj.

I pored zakonske zaštite, morske ekosisteme i dalje ugrožavaju nelegalni ribolov, otpad, nelegalna gradnja i razvoj turizma, što je BIRN utvrdio kroz sprovedena istraživanja o stanju u zaštićenim područjima Platamuni, Stari Ulcinj, Sopot i Dražin vrt.

Ključni podaci

Status zaštite: proglašeni kao parkovi prirode ili spomenici prirode

Upravljač: Javno preduzeće Morsko dobro

Zaštićena morska područja:

Park prirode Platamuni

Park prirode Platamuni kod Budve je prvo zaštićeno morsko područje u Crnoj Gori i obuhvata površinu od 1.087 hektara na prostoru Krimovice, Zagore i Glavatičića. Područje rta Platamuni prepoznatljivo je po zaštićenoj vrsti morske trave, Posidonia oceanica, poznatoj i kao pluća Mediterana, dok je priobalni dio Platamuna stanište drvenaste mlječike (Euphorbia dendroides), endemskih vrsta iz roda Limonium i termomediteranskih prepustinjskih žbunjaka. U izvještajima JP Morsko dobro upozorava se da je Park prirode Platamuni najviše ugrožen nelegalnom gradnjom i širenjem građevinskog prostora, prekomjernim lovom i ribolovom kao i neodrživim masovnim turizmom.

Park prirode Katič

Park prirode Katič obuhvata površinu od 2.744 hektara obalnog i morskog prostora od Rta Skočiđevojka do Rta Štrbina. Na tom području nalaze se plaže Perazića do, Petrovačka plaža, Lučice, Buljarica, Perčin, Čanj i Maljevik kao i ostrva Katič i Sveta neđelja. Zaštićeno područje poznato je po naselju morske trave murave (Posidonia oceanica), algama roda Peyssonellia i raznim vrstama sunđera uključujući rijetku i zaštićenu vrstu Axinella polypoides. Na kopnenom dijelu stjenovita obala obrasla je endemičnim vrstama roda Limonium i drvenastom mlječikom (Euphorbia dendroides). Iz JP Morsko dobro upozoravaju da je Park prirode Katič najviše ugrožen nekontrolisanim ribolovom, otpadnim vodama i sidrenjem brodova u okviru zaštićenog područja.

Park prirode Stari Ulcinj

Park prirode Stari Ulcinj prostire se na 929 hektara na prostoru od Karastanovog rta do uvale Valdanos u Ulcinju. Područje je poznato kao stanište morske trave Posidonia oceanica, zaštićene vrste sunđera Axinella cannabina, čvoraste morske rese Cymodocea nodosa i kamenog korala Cladocora caespitosa. U izvještajima JP Morsko dobro upozorava se da je Park prirode Stari Ulcinj najviše ugrožen krivolovom, zagađenjem mora i izgradnjom infrastrukture u okvoru zaštićenog područja.

Spomenici prirode Sopot i Dražin vrt

Spomenici prirode Sopot i Dražin vrt prostiru se na ukupno 5 hektara u Risnu i Perastu, a nalaze se u morskom pojasu uz Jadransku magistralu. Područja su poznata kao staništa kolonija Zlatnog korala (Savalia savaglia) koji u Bokokotorskom zalivu imaju duplo više kolonija nego u čitavom Mediteranu. Manje kolonije Zlatnih korala u zalivu su otkrivene i kod rta Sveta neđelja, ostrva Sveti Đorđe i u okolini Strpa ka Lipcima. Spomenici prirode Sopot i Dražin vrt najviše su ugroženi čvrstim i plastičnim otpadom koji se gomila na morskom dnu.

Šta smo istraživali i na koji način?

Prije samog početka pojedinačnih istraživanja, tim BIRN Crna Gora je odradio opsežan postupak prikupljanja podataka, kako bi utvrdili ključne probleme u zaštiti morskih područja.

Dokumentaciju smo prikupljali na više načina – proaktivno smo sakupljali materijale dostupne na portalima Vlade, Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, Instituta za biologiju mora i civilnog sektora, a ono što je nedostajalo tražili smo putem Zakona o slobodnom pristupu informacijama.

Takođe, novinari BIRN-a neformalno su komunicirali sa preko deset stručnjaka iz ove oblasti, kako bi od njih dobili detaljnije informacije i pojašnjenja o tome što su najveći problem u svakoj od zaštićenih oblasti.

Nakon toga uradili smo istraživanje o sprovođenju obaveza o zaštiti morskih područja u Crnoj Gori, nakon čega smo istraživali stanje i ključne probleme u parkovima prirode Platamuni i Stari Ulcinj, kao i spomenicima prirode Sopot i Dražin vrt.

U prvom istraživanju analizirali smo na koji način Crna Gora sprovodi obavezu preuzetu međunarodnim konvencijama, prema kojoj je trebala da do 2030. godine zaštititi 30 odsto morskih površina.  Analizirajući ratifikovane međunarodne konvencije i odluke Vlade Crne Gore utvrdili smo da Crna Gora značajno kasni sa ispunjavanjem obaveza te i da je do sada zaštićeno samo dva odsto morskih područja. Utvrdili smo i da se kasni sa usvajanjem strateških dokumenata koja regulišu zaštitu mora, iako se u nekim Vladinim strategijama upozorava na ugroženost morskih područja.

Tokom istraživanja nijesmo uspjeli da dobijemo informacije od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera o tome šta, kada će i na koji način zaštititi 30 odsto morske površine u Crnoj Gori kao ni kada će predložiti novu Nacionalnu strategiju biodiverziteta.

U drugom istraživanju o parku prirode Platamuni analizirali smo šta su nadležne institucije uradile na očuvanju područja koje je Vlada 2020. godine proglasila prvim zaštićenim morskim područjem u Crnoj Gori. Analizirali smo odluke Vlade, strategije i odluke JP Morsko dobro kao i studiju Agencije za zaštitu životne sredine koje se odnose na park prirode Platamuni. Osim analize dokumenata, putem zahtjeva za slobodan pristup informacijama tražili smo izvještaje JP Morsko dobro koje se odnose na nadzor zaštićenog područja. Novinar BIRN-a je obilazio teren i dronom snimio nelegalnu gradnju u parku prirode. Istraživanje je pokazalo da su nelegalna gradnja i nekontrolisani razvoj turizma najveće opasnosti za Park prirode Platamuni, ali BIRN Crna Gora nije dobio odgovore JP Morsko dobro na pitanja šta su uradili na zaštiti tog područja.

Treće istraživanje o parku prirode Stari Ulcinj pokazalo je da su nelegalni ribolov, morski otpad i nekontrolisani razvoj turizma najveći problem u tom području koje je odlukom Vlade zaštićeno od decembra 2021. BIRN Crna Gora je analizirao odluke Vlade, strategije JP Morsko dobro i izvještaje Agencije za zaštitu prirode koji se odnose na to područje, ali je i putem zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobio izvještaje JP Morsko dobro o nadzoru Parka prirode Stari Ulcinj. Novinar BIRN-a istražio je i situaciju na terenu kroz razgovor sa lokalnim stanovništvom, ribarima i ekološkim aktivistima, koji su ukazali na slabu kontrolu ilegalnog ribolova, sidrenja jedrilica u zaštićenom području i problem optadnih voda iz okolnih turističkih naselja koje zagađuju park prirode. Nijesmo uspjeli da dobijemo informacije nadležnih o tome šta će uraditi da bi riješili te probleme.

U četvrtom istraživanju o spomeniku prirode Sopot i Dražin vrt analiziralo smo stanje u jedinom zaštićenom morskom području u Boki kotorskoj. Prilikom istraživanja analizirali smo dokumenta Vlade Crne Gore, istraživanja Instituta za biologiju mora, odluke JP Morsko dobro a novinar BIRN-a razgovarao je i sa stručnjacima za ovu oblast kao i lokalnim stanovništvom. Istraživanjem je utvrđeno da plastični i kabasti otpad ugrožava zaštićene kolonije zlatnih korala u Boki kotorskoj, iako su njihova staništa u Sopotu i Dražinom vrtu zaštićena odlukom Vlade i međunarodnim konvencijama.

 Korisni izvori

Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore (JP Morsko dobro)

Institut za biologiju mora Crne Gore  

NVO Mreža zaštićenih područja Dinarida (Parkovi Dinarida)

NVO Mediteranski centar za ekološki monitoring (MedCEM)

6. Korisni dokumenti:

• Zakon o zaštiti prirode
• Zakon o morskom dobru
• Barselonska konvencija o zaštiti Mediterana
• Kunming‑Montreal Globalni okvir biološke raznovrsnosti
• Konvencija o biološkoj raznovrsnosti
• Odluka o proglašenju Parka prirode Platamuni
• Plan upravljanja za Park prirode Platamuni
• Odluka o proglašenju Parka prirode Katič
• Plan upravljanja za Park prirode Katič
• Odluka o proglašenju Parka prirode Stari Ulcinj
• Plan upravljanja za Park prirode Stari Ulcinj
• Odluka o stavljanju pod privremenu zaštitu lokaliteta Sopot i Dražin vrt
• Odluka o proglašenju spomenika prirode Sopot i Dražin vrt
• Informator o zabranjenim aktivnostima u zaštićenim morskim područjima
• Studija o zaštićenim morskim područjima Sopot i Dražin vrt