Rijeka Sava je opasna granica za migrante

Rijeka Sava je opasna granica za migrante

Hrvatski policajci patroliraju granicom na obali Save. Foto: BIRN/Vuk Tešija
Hrvatski policajci patroliraju granicom na obali Save. Foto: BIRN/Vuk Tešija
15.06.2024

Hrvatska granična policija je već duže vrijeme na meti optužbi zbog brutalnih taktika za vraćanje izbjeglica i migranata, međutim u brzim i hladnim vodama Save ona sve češće ima ulogu spasioca

Postoji razlog zašto su muškarci i žene pod komandom Ivana Đakovića kvalifikovani spasioci, koji za manje od osam minuta mogu da preplivaju 400 metara, plivaju 25 metara pod vodom i spasu osobu od davljenja. Oni čuvaju brzu rijeku Savu na dionici duž hrvatske granice sa Bosnom i Hercegovinom.

Tokom prva tri mjeseca ove godine, od ukupno 592 nezakonita prelaska granice koje su registrovane u Hrvatskoj, 54 su se dogodila na dionici dugoj 175 kilometara na kojoj teče Sava. Na državnom nivou, ta cifra je dvostruko veća u odnosu na onu u prvom kvartalu 2023.

"Oni koji prelaze hladne, brze vode Save rizikuju svoje živote", kazao je Đaković.

Među njima je 13 državljana Kube, od kojih je dvoje djece, spasenih iz poplavljenog rastinja na ušću rijeka Orljave i Save u januaru prošle godine, kao i grupa od 16 ljudi - pet Kubanaca, devet Iračana i dva Sirijca koji su narednog mjeseca pronađeni mokri i promrzli na obali Save. Kubanci su koristili prednost bezviznog režima sa Srbijom, koji je u aprilu 2023. godine ukinut pod pritiskom Evropske unije.

Godinama je hrvatska granična policija ozloglašena zbog agresivnih taktika koje primjenjuje kako bi spriječila migrante i izbjeglice da uđu u tu članicu EU na putu ka zapadnoj Evropi. Grupe za zaštitu ljudskih prava i novinari zabilježili su česte slučajeve takozvanog "guranja nazad" kao i nasilja i krađe.

Međutim kada je u pitanju riječna policija, prema riječima Đakovića policijskog veterana sa iskustvom od 30 godina, "svaki događaj na Savi je spasavanje."

"Sava je opasna i brza, a oni prolaze rijeku u gumenim čamcima za djecu, koji su više igračke nego čamci. To je opasno", kazao je on za BIRN.

"Sticanje novih znanja i obrazovanje su jedini načini na koje možemo spriječiti nesrećne događaje i smanjiti rizik od utapanja."

Hrvatski policajac nadgleda granicu. Foto: BIRN/Vuk Tešija
Hrvatski policajac iz kancelarije nadgleda granicu sa Bosnom i Hercegovinom. Foto: BIRN/Vuk Tešija

"Imamo jasne direktive"

Policijski odsjek "Brod-Posavina", gdje radi Đaković, kontroliše granicu sa Bosnom. Kada je Hrvatska 2013. postala članica EU, ta granica je postala spoljašnja granica bloka, a 1. januara 2023. takođe je postala granica evropske Šengenske zone kroz koju se putuje bez pasoša.

Patroliranje granicom je visokotehnološka operacija koja uključuje korišćenje stacionarnih i mobilnih kamera 24 sata dnevno, termalnih kamera i bespilotnih letjelica, koje sve podatke šalju u Lokalni koordinacioni centar (LKC), prostoriju od 10 kvadratnih metara gdje jedan službenik može nadzirati 70 kilometara duž granice iz udobnosti svoje stolice. To, međutim, ne znači da njegove kolege nijesu stalno na terenu.

Policija patrolira Savom gliserom, vozilima Polaris za sve terene i motociklima; uključene su i policijska agencija EU, Europol i granična služba Fronteks.

Oni koji prolaze nezakonito "ne žele da ostanu u Hrvatskoj", kazao je Đaković. "Njih zanimaju Italija, Njemačka, Francuska, Zapadna Evropa... Nama je jasno da su ti ljudi puno toga prošli prije nego što su stigli do nas. Mi već imamo spremnu odjeću i cipele, sve što je potrebno za malu djecu; spremni smo i trudimo se da djelujemo što je moguće humanije". "Trudimo se da im damo sve što možemo u samom početku, a nakon toga kreće procedura".

To znači uzimanje otisaka prstiju i transfer u prijemni centar prije nego što ih vrate u Bosnu ili, u saradnji sa Fronteksom, u zemlju iz koje su prvobitno krenuli.

Đaković se pozvao na zakone i operativne procedure koje zabranjuju upotrebu sile.

"Moji ljudi znaju", kazao je on.

"Migracija je problem i ostaće problem, ali moramo poštovati Ustav Republike Hrvatske, zakonske regulative i potrebu za čuvanjem Šengenske granice", kazao je Đaković za BIRN.

"Imamo jasne direktive o humanom postupanju, ranjivim grupama, ophođenju prema ljudima sa invaliditetom i sa djecom, sve je regulisano."

Iako je tokom proteklih godina manje kritika upućenih Hrvatskoj, grupe za zaštitu ljudskih prava kažu da nasilne i nezakonite prakse nijesu iskorijenjene.

U izvještaju objavljenom u maju prošle godine, organizacija "Human Rights Watch" navela je da  se "guranje" od strane hrvatske policije "nastavlja uprkos zvaničnom poricanju, navodnim naporima za nadzor i upornom i bezuspješnom obavezivanju da će poštovati pravo na traženje azila i druge norme ljudskih prava”.

Navodeći između ostalog i slučajeve iz aprila 2023, "Human Rights Watch" je objavio: "Granična policija često krade ili uništava telefone, novac, lična dokumenta i drugu ličnu imovinu, a često se prema djeci i odraslima ophodi na ponižavajući i degradirajući način, često eksplicitno rasistički."

Policijski čamac patrolira Savom. Foto: BIRN/Vuk Tešija
Policijski čamac patrolira Savom. Foto: BIRN/Vuk Tešija

Granični sistem "nije slab"

Sava može biti smrtonosna.

U decembru 2022, tijela trojice avganistanskih državljana (od 25, 21 i 17 godina) nađena su nakon što su pokušali da pređu rijeku. Patolog u Opštoj bolnici u gradu Nova Gradiška naveo je vrijeme smrti sve trojice u 2:45 poslije ponoći. Dvojica su preminula od hipotermije, a treći se utopio.

Uprkos opasnosti, Đaković kaže da pojedini migranti pokušavaju iznova i iznova.

"Nekada ih vraćamo više puta tokom procedure readmisije", rekao je. "Prošle nedjelje smo pronašli migranta koji je vraćen u Bosnu i Hercegovinu i pokušavao je ponovo da pređe granicu. Takvi slučajevi nijesu rijetki."

On tvrdi da se sve više događa da migranti traže da ih vrate u domovinu.

"Krenu na put nesmotreno, potroše novac, uvide da nije tako jedostavno, vremenom se obeshrabre i traže da se vrate u domovinu. Onda mi, to jest Evropska unija, finansiramo njihov povratak u zemlju iz koje su krenuli."

"Oni misle da je sistem slab, ali to nije slučaj. Mogu preći jednu granicu, ali negdje će ih uhvatiti. Ukoliko prođu kroz Hrvatsku, uhvatiće ih u Sloveniji ili negdje drugo, biće vraćeni u prvu zemlju ulaska, oni će pokušati ponovo, i tako deset puta. Na kraju odustaju i traže da se vrate kući."

Mada cifre ukazuju da više migranata i izbjeglica pokušava da pređe nego prošle godine, Đaković kaže da on osjeća da pritisak na Zapadni Balkan popušta.

"Imamo dosta prijava, ali u većini slučajeva ispostavi se da to nijesu ilegalni migranti", kazao je on za BIRN. "Ljudi često zovu, ali sada imamo mnogo legalnih radnika iz Indije, Nepala, i u većini slučajeva to su legalni radnici sa regularnim boravišnim dozvolama."

Off