Proces restitucije u Crnoj Gori i dalje bez rezultata

Proces restitucije u Crnoj Gori i dalje bez rezultata

Jedna od nacionalizovanih nekretnina porodicu Zuber-Gregovic. Foto: Privatna arhiva porodice Zuber-Gregovic
Jedna od nacionalizovanih nekretnina porodicu Zuber-Gregovic. Foto: Privatna arhiva porodice Zuber-Gregovic
22.05.2024

Crna Gora je isplatila 170 miliona eura vlasnicima imovine koju su zaplijenile jugoslovenske komunističke vlasti, dok pojedini nasljednici zaplijenjene imovine do sada nijesu dobili ništa.

"Sve to je jedna velika šarada".

Ambra Deklić priča o procesu restitucije zemljišta i imovine koju su jugoslovenske vlasti u Crnoj Gori zaplijenile od privatnih vlasnika i vjerskih zajednica poslije Drugog svjetskog rata.

Deklić je jedna od nasljedica porodice Zuber-Gregović, jedne od najbogatijih porodica u Crnoj Gori prije Drugog svjetskog rata. Imovina te porodice našla se na meti nacionalizacije nakon uspostavljanja jugoslovenske vlasti.

Od raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), pet od šest bivših republika usvojile su zakone kojim regulišu restituciju nacionalizovane imovine.

Međutim, iako je prošlo tačno 20 godina od kad je Crna Gora usvojila Zakon o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju, potomci porodice Zuber-Gregović tvrde da još nijesu dobili ništa.

Oni tvrde da im država Crna Gora duguje 67,5 miliona eura - kolika je vrijednost šest istorijskih palata, 25 zgrada u centru starog grada Ulcinja, poslovne imovine i nekretnina na Cetinju, kao i više od 70 hiljada kvadratnih metara zemlje i parkova u nekoliko crnogorskih gradova.

"Imovina kompanije Zetska plovidba, u kojoj je moj djed Lale Zuber imao vlasnički udio od 75 odsto, bila je u Kotoru, Budvi, Petrovcu i na Cetinju", kazala je Deklić za BIRN.

"U smislu privatne imovine tu je i kuća moje babe u Petrovcu, koja je nacionalizovana i pretvorena u Hotel Sutjeska, a sada u Hotel Riva", dodala je ona.

Njena baba Anastasija Gregović bila je udata za Zubera.

Deklić tvrdi da, iako je porodica za kuću u Petrovcu podnijela zahtjev za restituciju u iznosu od 740.000 eura, država je prodala u februaru 2006.

Evropska komisija u posljednjem izvještaju o napretku Crne Gore, upozorava da nije ostvaren napredak u oblasti zaštite imovinskih prava. U izvještaju se navodi da je proces restitucije i dalje spor dok pojedini zahtjevi čekaju na odgovor vlasti i do 19 godina.

Prošlog mjeseca, Skupština Crne Gore usvojila je nove amandmane na Zakon o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju. Međutim, promjene nijesu sprovedene kako bi proces restitucije bio efikasniji, već kako bi se regulisala tehnička pitanja nakon promjene u vladinom sektoru koji sa bavi državnom imovinom.

Potomci porodice Zuber Gregović smatraju da, vjerovatno zbog ogromne sume novca za koju tvrde da im se duguje, oni od države nikada nijesu dobili ponudu za odštetu. Oni tvrde da su nedavne izmjene zakona kozmetičke prirode i da pokazuju da nova vlada ne brine istinski o imovinskim pravima.

"Restitucija je bila velika prevara, faksimil demokratije u smislu simuliranja poštovanja imovinskih prava. Sa aspekta istorije, slučajevi restitucije su bili sabotirani brojnim taktikama", kazala je Deklićeva.

"Izgleda da vlada samo čeka da umru svi koji polažu pravo na imovinu i da nacionalizacija bude zaboravljena", dodala je ona.

U još jednom slučaju, potomci posljednjeg jugoslovenskog kralja, Petra II Karađorđevića, traže povraćaj luksuzne vile u odmaralištu Miločer u opštini Budva i zamak Leskovac u Rijeci Crnojevića, kao i kuću na Cetinju u kojoj je rođen kralj Aleksandar, Petrov otac.

Kao i porodica Zuber Gregović, Karađorđevići su izgubili imovinu u Jugoslaviji nakon Drugog svjetskog rata, kada je ta zemlja postala socijalistička republika na čelu sa komunistima.

Hotel "Riva" u Petrovcu. Foto: Privatna arhiva porodice Zuber-Gregovic
Hotel "Riva" u Petrovcu. Foto: Privatna arhiva porodice Zuber-Gregovic

Izmirivanje duga?

Uprkos žalbama pojedinih predstavnika porodica koje čekaju restituciju, u Vladi insistiraju da sve ide prema planu. Državni Fond za obeštećenje isplaćuje odštetu od početka procesa restitucije 2004. godine.

Prema zvaničnim podacima, Fond je donio 1.731 konačne odluke o restituciji i poslao ih državi na isplatu, u ukupnom iznosu od oko 244 miliona eura.

Do sada je isplaćeno skoro 170 miliona eura, od čega je 55,7 miliona eura u finansijskim isplatama, dok je ostatak kroz raspodjelu dionica, saopšteno je za BIRN iz Fonda za obeštećenje.

Međutim, oko 75 miliona eura odštete država tek treba da isplati, priznali su iz Fonda.

„Namjera države je da u potpunosti izmiri taj dug, a jedina zakonska ograničenja su što ukupni iznos odštete prema Zakonu o povraćaju oduzetih imovinskih prava i odšteti ne može premašiti deset odsto BDP-a tokom perioda primjene zakona”, saopšteno je.

Maslinjaci u Valdanosu koji su vraćeni bivšim vlasnicima. Foto: Vlada Crne Gore
Maslinjaci u Valdanosu koji su vraćeni bivšim vlasnicima. Foto: Vlada Crne Gore

Prioritet za imovinu na primorju

Uprkos dosadašnjoj statistici o isplatama Fonda za kompenzaciju, građanski aktivisti smatraju da se restitucija ne odvija kako bi trebalo.

Mada zvanični podaci ukazuju da je preko 1.700 građana iskoristilo pravo na restituciju, u nevladinoj organizaciji KOD vjeruju da čak 50 hiljada građana treba da bude obeštećeno.

"Glavni problem sa restitucijom je u tome što je 2004. godine država prvo usvojila zakon koji garantuje pravo na obeštećenje svima čija je imovina zaplijenjena, a kada su porasle cijene nekretnina, vlada je zaplijenjenu imovinu vidjela kao priliku za korupcionaško bogaćenje i odlučila da ne vrati većinu imovine", kazao je za BIRN Miodrag Vujović, generalni sekretar KOD-a.

Nakon raspada Jugoslavije, Demokratska partija socijalista (DPS) nasljednica Komunističke partije, bila je u Crnoj Gori na vlasti skoro tri decenije.

Vlast se promijenila u avgustu 2020. godine nakon što je DPS poražen na izborima. U junu naredne godine, parlament je usvojio zakon koji dozvoljava bivšim vlasnicima zaplijenjene imovine i maslinjaka u Valdanosu da ih dobiju nazad nakon više od 40 godina.

Bogatsvo Lale Zubera

Lale Zuber je postao ataše za trgovinu u crnogorskoj ambasadi u Njujorku 1915. godine. Nakon prvog svjetskog rata, Zuber se vratio u Crnu Goru, gdje je osnovao pomorsku kompaniju Zetska plovidba sa flotom od 37 brodova.

Zuber se pozicionirao kao vodeća poslovna ličnost u Crnoj Gori, a u njegovim kompanijama je radilo nekoliko hiljada ljudi. Čak je elektranu koju je posjedovao dao Cetinju na korišćenje u periodu od 100 godina.

NVO Restitucija imovinskih prava, koju je osnovala Ambra Deklić, traži suštinske izmjene Zakona o povraćaju oduzetih imovinskih prava i odšteti. Pozivaju na osnivanje nezavisnih i profesionalnih komisija za restituciju i postavljanje rokova za finalizaciju procedura restitucije, od kojih je prema njihovim tvrdnjama nekoliko hiljada na čekanju.

Organizacija KOD će takođe sljedećeg mjeseca parlamentu predložiti nove amandmane na zakon. Ova NVO želi da spriječi da država ponovo proda ovu unosnu zaplijenjenu imovinu umjesto da je smjesta vrati pravim vlasnicima, objasnio je Vujović

"Svi oni čiju je imovinu država prodala tokom procesa restitucije moraju biti adekvatno obeštećeni”, kazao je on. "Sve što je država oduzela od građana treba da bude vraćeno tim građanima, a ono što ne može da bude vraćeno treba da bude plaćeno na adekvatan način".

 

Imovina u Ulcinju na obali Jadranskog mora je oduzeta kako bi se omogućila izgradnja jugoslovenskih vojnih objekata, ali zbog nemara, većina tih objekata je uglavnom propala. Vujović je optužio nove vlasti da daju prednost vlasnicima u Valdanosu u odnosu na ostale koji zahtijevaju restituciju.

"Umjesto da isprave izmijenjeni zakon o restituciji kako bi vratili jednaka prava na obeštećenje svim vlasnicima zaplijenjene imovine, primijenjen je jedan diskriminatorni i posebni zakon na samo jednoj lokaciji", kazao je on.

"Osim specijalnog prava na restituciju, pružene su im dodatne specijalne privilegije posebnim zakonom, koje nemaju prema nijednom osnovnom zakonu", dodao je.

Off