Nakon što je završio radne obaveze u svom stanu u centru Ulcinja, programer Stefan Eichler se spremao da ostatak dana provede na Velikoj plaži. Prije odlaska na plažu, Eichler je dogovarao večernji izlazak na WhatsApp grupi koja okuplja desetine njemačkih državljana koji su se doselili u najjužniju crnogorsku opštinu.

"Često imamo okupljanja, a ovakav stil života - to ne postoji u Njemačkoj. Sve je ovdje polako", kazao je Eichler BIRN-u.

Polako je jedina riječ koju je naučio od kako je u Ulcinju kupio kuću iz koje radi isključivo sa njemačkim klijentima.

"Supruga i ja smo htjeli da se preselimo negdje na Balkan. Njemci su nam rekli da je Crna Gora prelijepa i onda smo počeli da istražujemo", kazao je on.

Eichler je samo jedan od više stotina Njemaca koji su se prethodnih godina doselili u Crnu Goru. Podaci koje je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) dostavilo BIRN-u pokazuju da raste broj Njemaca koji se doseljavaju u Crnu Goru a kao mjesto boravka uglavnom biraju Bar i Ulcinj.

Ukupan broj njemačkih državljana koji su dobili dozvole za privremeni i stalni boravak u Crnoj Gori do 2021. godine nije prelazio 245, ali je već 2022. godine ta brojka porasla na čak 639 dozvola. Iz MUP-a navode da je od početka ove godine do kraja septembra 600 njemačkih državljana dobilo dozvolu za boravak u Crnoj Gori.

"Dozvole za privremeni boravak ima 255 njemačkih državljana, za privremeni boravak i rad 174. Dozvole za produženi privremeni boravak ima 355, a dozvole za stalno naseljenje ima 120 državljana Njemačke", kazali su iz MUP-a.

Prema zvaničnim podacima MUP-a 60 odsto njemačkih državljana boravi u Baru ili Ulcinju, gdje je nastanjena i polovina Njemaca sa radnim dozvolama.

Eichler objašnjava da se dvoumio između Crne Gore i Hrvatske, nakon što su on i supruga u avgustu 2021. po sedmicu boravili u Ulcinju i hrvatskom ostrvu Rab.

"Bili smo i u Budvi i Boki kotorskoj, ali mentalitet nam se više svidio u Ulcinju... Ovdje postoji sve što nam je potrebno. I tokom zime je ovdje život jeftiniji", objašnjava Eichler.

"Imali smo sreće kada smo tražili stan, jer cijene nekretnina nisu bile toliko visoke. U Njemačkoj su tri puta više", navodi on.

Klima im prija, politika ih ne interesuje

Bračni par Chris i Theresa Muller, koji se u novembru 2021. godine preselio u Ulcinj, živi u kamp naselju nadomak Velike plaže. Dok osluškuju zvuk talasa, tvrde da blizina moru nije jedina prednost Ulcinja u odnosu na njemačke gradove.

"Klima je ovdje bolja, kao i hrana. Cijene su niže a politika nas u ovoj državi ne interesuje. U Crnoj Gori je porez na dobit 9 odsto, a u Njemačkoj može da bude i do 50 procenata", navodi Chris Muller.

Dok se Chris sprema za penzionisanje, njegova supruga Theresa već prima njemačku penziju od koje se, kako tvrdi, u Ulcinju može živjeti lagodno.

"Ulcinj smo izabrali jer ne volimo velike gradove poput Podgorice. Volimo kako ljudi žive ovdje - bez komplikacija... Povremeno idemo u Njemačku kod doktora i po osiguranje, ali smo uglavnom ovdje."

Prema podacima MUP-a iz juna ove godine, u Crnoj Gori živi više od 96.000 stranih državljana sa dozvolama za privremeni i stalni boravak, što je oko 15 odsto ukupnog broja stanovništva u zemlji.

Najbrojnija je ruska zajednica sa više od 26 hiljada državljana sa dozvolama za stalni boravak, od kojih većina živi u primorskim opštinama i Podgorici.

Rusi su u Crnu Goru počeli masovno da se doseljavaju nakon 2006. godine, kada su uglavnom kupovali nekretnine na primorju. Novi talas doseljavanja Rusa i Ukrajinaca uslijedio je nakon početka rata u Ukrajini prošle godine.

Prema podacima MUP-a u Crnoj Gori je brojna i turska zajednica sa  9.110 državljana Turske sa dozvolama za stalni boravak.

Zakonom o strancima precizirano je da strani državljani mogu boraviti u Crnoj Gori do 90 dana, dok im je za duži period neophodna dozvola za privremeni boravak. Ta dozvola se, između ostalog, može izdati stranom državljaninu koji posjeduje nekretninu u Crnoj Gori.

Agent za nekretnine Tihomir Rakočević tvrdi da je u prethodne dvije godine poraslo interesovanje Njemaca za kupovinu nekretnina u Ulcinju, pojašnjavajući da to nije bio slučaj ranije.  

"Njemci uglavnom kupuju nekretnine u seoskim područjima. Traže da je van grada i da nije nešto u luksuznoj varijanti. To su starije kuće koje bi oni uređivali u svom etno stilu. Najviše traže jeftinije kuće u rasponu od 50 do 200 hiljada eura, u zavisnosti od veličine placa", kazao je Rakočević BIRN-u.

Prema podacima Centralne banke Crne Gore (CBCG) za prošlu godinu njemački državljani su na nekretnine u Crnoj Gori ukupno potrošili 57 miliona eura, a pratili su ih Rusi sa 50 miliona. Tokom 2021. godine građani Njemačke su u nekretnine u Crnoj Gori uložili ukupno 18,07 miliona eura.

U Baru i Ulcinju sve više njemačkih đaka

Podaci Centralne banke za prvih osam mjeseci ove godine pokazuju da Njemačka sa 32 miliona eura ulaganja u nekretnine dijeli treću poziciju sa Turskom. Kako se navodi, na nekretnine u Crnoj Gori za ovu godinu su najviše potrošili državljani  Srbije, 52 miliona eura; kao i Rusi sa uložilena 42 miliona eura. Nakon Njemačke, odnosno Turske sa 32 miliona eura, slijede državljani Sjedinjenih Američkih Država sa 20, pa Ukrajine sa 11 miliona.

Turistički poslenik Mihael Bader, koji od 2005. godine živi u barskom naselju Utjeha, tvrdi da raste interesovanje Njemaca za Crnu Goru.

Bader je prvi kontakt sunarodnicima koji odluče da se presele u Crnu Goru, a njegova mala kancelarija puna je Njemaca koji se raspituju o uslovima boravka u Crnoj Gori, birokratiji, nekretninama i poslovnim prilikama.

"Iako većina radi za njemačke kompanije, iako su većinom digitalni nomadi ili penzioneri, oni su kupili nekretnine u Crnoj Gori i plaćaju porez. U Crnoj Gori troše njemački novac i doprinose ekonomskom napretku države", kazao je Bader BIRN-u.

Zbog promocije Crne Gore u Njemačkoj bivši premijer Dritan Abazović je 30. oktobra Baderu uručio crnogorski pasoš. 

Emigrirali i zbog COVID-19 mjera

Bader tvrdi da je interesovanje Njemaca za Crnu Goru poraslo tokom pandemije COVID-19, zbog rigoroznih epidemioloških mjera u toj evropskoj državi.

"To je posebno eksplodiralo kada su u Njemačkoj postajale veoma rigorozne kovid mjere. I onda su ljudi tražili zemlje gdje mogu da žive opušteno bez toliko pritisaka i ograničenja", tvrdi Bader.

I bračni par Muller tvrdi da su blaže epidemiloške mjere bile jedan od razloga za preseljenje u Crnu Goru.

"Nismo željeli da primimo vakcinu protiv COVID-19 i to je jedan od razloga zašto smo se preselili", kažu Milerovi.

 

Mala njemačka zajednica u Crnoj Gori se prvo doseljavala u Bar, u kome su već postojale brojne zajednice Rusa i Ukrajinaca. Njemci su se najčešće naseljavali u mjestima u okolini Bara, da bi nakon toga počeli da kupuju nekretnine i u Ulcinju.

Influenserke, sestre Annalena i Magdalena Mai, u Bar su se doselile u aprilu ove godine. Navode da su taj grad izabrale jer se nalazi između planina i mora.

"Naš stan je između planine i mora. Deset minuta do Starog Bara i deset minuta do mora. To rijetko koji grad može da ponudi", kazale su one BIRN-u.

"Za nas je bilo lako da se preselimo, jer radimo putem interneta. Imamo blog i radimo samo preko laptopa, to je jedino što nam treba."

Iako se pretežno radi o digitalnim nomadima ili penzionerima, nisu rijetke ni porodice sa djecom koje su se iz Njemačke doselile u Bar i Ulcinj. Prema podacima koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo BIRN-u u Baru ima 28 đaka iz Njemačke koji pohađaju nastavu u osnovnoj školi u Mrkojevićima.

U dvije osnovne škole u Ulcinju registrovano je ukupno osam đaka iz Njemačke.

Iz Ministarstva navode da se za učenike sa drugih govornih područja ne organizuje posebna nastava.

"Realizuje se podrška učenja crnogorskog jezika kao nematernjeg prema javno važećem predmetnom programu sa dva dodatna časa sedmično koji se finansiraju iz budžeta Ministarstva prosvjete. Obezbijeđeni su i udžbenici za nastavni predmet crnogorski jezik kao nematernji", naveli su iz ministarstva.

Oni su dodali i da ustanove formiraju timove za podršku koji kontinuirano pružaju podršku učenicima i roditeljima.

"Realizuju se časovi dopunske i dodatne nastave i slobodnih aktivnosti a djeca se uključuju u aktivnosti u ustanovama što doprinosi njihovoj integraciji sa vršnjacima", tvrde oni